Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU E SEFULUVALU

“Ua Manatunatu i ai i Lona Loto”

“Ua Manatunatu i ai i Lona Loto”

1, 2. Faamatala le malaga a Maria, ma le māfuaaga na faigatā ai mo ia.

NA TAUMAFAI Maria e faapaleni lelei lana nofo i luga o le asini. Ua fai si umi o alu le malaga. O loo savali Iosefa i ona luma, a o la malaga atu agaʻi i Peteleema, o se nuu e fai si mamao tele. Ua toe faalogoina foʻi e Maria le feminoiaʻi o le pepe i totonu o lona manava.

2 Ua lata i le taimi e fanau ai Maria, ma e tusa ai ma le faamatalaga a le Tusi Paia, ua “mamafa o ia i lana tama.” (Luka 2:5) A o pasia e lenei ulugalii le tele o faatoʻaga, atonu o loo tilotilo ane nisi o le ʻaufaifaatoʻaga o loo sua ma totō fatu i o latou fanua, ma tuufesili po o le ā lava se māfuaaga ua faimalaga ai lenei fafine i lea taimi o lona maʻitaga. O le ā le māfuaaga o le malaga mamao o Maria mai lona aiga i Nasareta?

3. O le ā le tofiga na maua e Maria, ma o le ā o le a tatou iloiloina e faatatau iā te ia?

3 I se taimi muamua atu, na maua ai e lenei tamaʻitaʻi talavou Iutaia se tofiga e leʻi maua muamua e se isi. O le a fanau mai iā te ia le tama o le a avea ma Mesia, o ia o le Alo o le Atua! (Luka 1:35) A o lata i le taimi e fanau ai, na tulaʻi mai ai se manaʻoga e tatau ai ona faimalaga. A o faagasolo le faigāmalaga, na tulaʻi mai ai ni luʻi e tofotofoina ai le faatuatua o Maria. Seʻi vaai po o le ā na aogā iā te ia ina ia faatumauina ai le malosi o lona faatuatua.

Le Malaga i Peteleema

4, 5. (a) Aiseā na ō ai Iosefa ma Maria i Peteleema? (e) O le ā le valoaga na faataunuuina ona o le poloaʻiga a Kaisara?

4 E toʻatele foʻi nisi na faimalaga i le taimi lea. E leʻi leva talu ona poloaʻi Kaisara Aokuso ia ō atu tagata uma e lesitala i aai na latou tupuga mai ai. O le ā le mea na faia e Iosefa? Ua faapea mai le mau: “Ua alu aʻe foʻi Iosefa mai i Nasareta le aai o Kalilaia e agaʻi i Iutaia, i le aai o Tavita ua taʻua o Peteleema, auā o ia o se tasi o le aiga o Tavita.”—Luka 2:1-4.

5 O lenei poloaʻiga, e lē o se mea na teʻi lava ua tupu. Sa tusia i se valoaga e tusa ma le fitu selau tausaga muamua atu, o le a fanau mai le Mesia i Peteleema. O loo iai se aai e taʻu o Peteleema e na o le 7 maila (11 kilomita) lona mamao mai Nasareta. Peitaʻi ane, na taʻu manino mai i le valoaga, o le a fanau mai le Mesia i le aai o “Peteleema-Efarata.” (Faitau le Mika 5:2.) Ina ia oo atu i lenā aai laʻitiiti mai Nasareta, e tatau i tagata ona malaga mo le 80 maila e ui atu i Samaria. O Peteleema lea na malaga i ai Iosefa, auā o le aai lea mai anamua na tupuga mai ai le aiga o le tupu o Tavita, o le aiga lava lea e tasi o Iosefa ma lana avā o Maria.

6, 7. (a) O ā luʻi atonu na feagai ma Maria a o malaga i Peteleema? (e) O ā aafiaga i filifiliga a Maria ona ua avea o ia ma avā a Iosefa? (Tagaʻi foʻi i le faaopoopoga.)

6 Pe faamata o le a lagolagoina e Maria le filifiliga a Iosefa ia usitaʻi i le poloaʻiga? Ona a fua atu i ai, o le a lē faigofie le malaga iā Maria. E foliga mai o le a malaga i laʻua i le amataga o le tau e afu ai mea, ma o le a iai timuga ona o le a faaiʻu le taumāfanafana. Ua talafeagai le faaupuga ʻua alu aʻe mai i le aai o Kalilaia,’ ona o Peteleema o loo tū i luga o atumauga e 2,500 futu (760 mita) le maualuga e aʻe ai mo ni aso. Atonu e umi atu le malaga a Iosefa ma Maria, ona e fai ma mālōlō e fua i le tulaga o Maria. Ua lata ina fanau Maria ma atonu o loo manaʻo e nofo i se fale e latalata ai i aiga ma uō e fesoasoani ane iā te ia i le taimi e faatigā ai. O lea la, sa matuā manaʻomia ai lava e Maria le lototele e faimalaga ai.

E leʻi faigofie le faigāmalaga i Peteleema

7 E ui i lea, na tusi Luka e faapea na alu Iosefa “ina ia tusia o la igoa faatasi ma Maria, o lē ua ia faaipoipo atu i ai.” (Luka 2:4, 5) Ua aafia le auala e faia ai filifiliga a Maria, ona ua avea o ia ma avā a Iosefa. Na vaai i lana tane, o ia na te taʻitaʻia mataupu tau i le tapuaʻiga i le Atua, ma na ia talia fiafia lana matafaioi mai le Atua e avea ma fesoasoani i lana tane i le lagolagoina o ana faaiʻuga. * E ui atonu na tofotofoina ai le faatuatua o Maria i lea mea, ae sa ia taulimaina e ala i le usiusitaʻi.

8. (a) Atonu o le ā se isi māfuaaga na uunaʻia ai Maria ina ia ō faatasi ma Iosefa i Peteleema? (e) Ua faapefea ona avea le faaaʻoaʻoga a Maria ma taʻiala mo tagata faatuatua?

8 O le ā se isi māfuaaga na uunaʻia ai Maria e usitaʻi? Pe faamata na ia iloa le valoaga e faatatau i le fanau mai o le Mesia i Peteleema? E lē o taʻua mai i le Tusi Paia. Atonu na iloa e Maria le valoaga, ona e foliga mai na iloa foʻi e le toʻatele o taʻitaʻi lotu faapea ma tagata i le lautele. (Mata. 2:1-7; Ioa. 7:40-42) Sa iloa lelei foʻi e Maria mea na tusia i Tusitusiga Paia. (Luka 1:46-55) Po o le ā lava le pogai o lana filifiliga e malaga, pe ona o lona usitaʻi i lana tane, faatonuga a le malo, valoaga a Ieova, po o mea uma ia, ae ua ia faataatia se faaaʻoaʻoga e sili ona lelei. E matuā tāua iā Ieova se uiga lotomaulalo ma le usitaʻi, i tane faapea ma fafine. Ua avea le faaaʻoaʻoga a Maria o se taʻiala mo tagata faatuatua uma, ona i nei aso, ua lē faatāuaina lea uiga o le gauaʻi.

Le Fanau Mai o le Keriso

9, 10. (a) Atonu o ā mea sa manatunatu i ai Maria ma Iosefa a o latalata i Peteleema? (e) O fea sa nonofo ai Iosefa ma Maria ma aiseā?

9 E mautinoa lava na lagona e Maria le fiafia ina ua ia iloa atu Peteleema. A o la aʻeaʻe atu i le auala ma pasia togāolive, o toe fua o le seleselega, ma atonu na manatua e Maria ma Iosefa le talafaasolopito o lea aai laʻitiiti. E lē o taʻua faatasi ma aai o Iuta ona e lē taualoa, e pei ona taʻua e le perofeta o Mika; ae o le aai lea na fanau ai Poasa, Naomi, ma Tavita, i le silia ma le afe tausaga muamua atu.

10 E taunuu atu Maria ma Iosefa ua tumutumu le aai. Na muamua taunuu isi e lesitala, ma ua leai se avanoa i le potu e api ai. * Ua leai se isi filifiliga e fai na o le pau le mea e fai, o le faamautū loa i le fale o manu. Seʻi o tatou mafaufau i le popole o Iosefa ina ua vaai atu ua faatetele tigā o lana avā, ae e na o le fale o manu o loo avanoa.

11. (a) Aiseā e faigofie ai ona malamalama fafine uma i le tulaga o Maria? (e) O ā itu ua avea ai Iesu ma “ulumatua”?

11 E malamalama fafine uma i le tulaga lea ua iai Maria. Pe tusa ma le 4,000 tausaga muamua atu na valoia ai e Ieova, o le a oo i fafine uma le tigā pe a fananau a latou pepe, ona o le agasala tuufaasolo. (Kene. 3:16) E leai se faamaoniga e faapea na sao Maria mai ia tigā. E pau le faamatalaga a Luka e tusa o le fanau mai o Iesu, e faapea: “Ua fanaua e ia lana tama tama, o le ulumatua lea.” (Luka 2:7) Ioe, ua fanau mai le “ulumatua” a Maria, o le ulumatua lea o lana fanau a itiiti mai pe toʻafitu. (Mare. 6:3) Ae o le a ese mai le tama lea. E lē gata o ia o le ulumatua a Maria, ae o ia foʻi o le “ulumatua o foafoaga uma” a Ieova, o le Alo e toʻatasi o le Atua!—Kolo. 1:15.

12. O fea sa faataoto ai e Maria le pepe, ma e faapefea ona ese mai i le auala o loo faamatalaina ai i le tele o tala ma ata?

12 Ona sosoo lea ma se faamatalaga ua lauiloa e tagata e faapea: “Ua ia faapulupulu o ia i ʻie ma faataoto i le mea e tuu ai meaʻai a manu.” (Luka 2:7) I le lalolagi aoao, ua tele tala ma ata ua iai e tusa o lea mau, ae e lē o le mea moni lenā. Aiseā? Auā na faataoto Iesu i le mea e tuu ai meaʻai a manu. Ia manatua, na nonofo le aiga i le fale o manu, ma e mautinoa lava, e lē o se nofoaga mamā, e pei lava foʻi o aso nei. O le mea moni, ailoga e iai se matua e manaʻo e fanau sana tama i le fale o manu, seʻi vaganā lava ua leai lava se isi fale e maua. O le tele o mātua e mananaʻo i le mea e sili ona lelei mo a latou fanau. E mautinoa foʻi sa sili ona mananaʻo Maria ma Iosefa ia maua e le Alo o le Atua se mea e sili ona lelei.

13. (a) O le ā le auala sa faaaogā lelei ai e Maria ma Iosefa mea sa la mauaina? (e) E faapefea i mātua atamamai i aso nei ona faaaʻoaʻo iā Iosefa ma Maria?

13 Peitaʻi, e leʻi avea le leai o se mea e la te mafaia ma mea e lē fiafia ai, ae sa faaaogā lelei mea ua maua. O se faaaʻoaʻoga, ia mātau, o Maria lava na tausia le tamameamea, na ia afīfī lelei o ia i ie, ona tuu lelei lea o ia e faamoe i le mea e aai ai manu, ma vaai po o māfanafana ma saogalemu o ia. E leʻi avea e Maria lona popole i le tulaga faalētonu na iai, ma mea e lē tausia lelei ai lana tama. Sa la iloa lelei ma Iosefa, o le matafaioi e sili ona tāua iā i laʻua, o le tausiga faaleagaga o lenei tamaitiiti. (Faitau le Teuteronome 6:6-8.) I aso nei, ua faapena foʻi ona faatāua e mātua o loo iai le utaga mamao ia mea faaleagaga, a o latou tausia aʻe a latou fanau i lenei lalolagi e lē faatāuaina le auauna i le Atua.

Se Asiasiga na Faalaeiauina Ai

14, 15. (a) Aiseā na naunau ai leoleo mamoe e vaai i le pepe? (e) O le ā na latou faia ina ua māeʻa ona latou vāai i le pepe?

14 Na faafuaseʻi ona pisapisaō ane tagata ae o loo toʻafilemu le pō. Ua taunuu leoleo mamoe i le fale o manu, o loo naunau e fia feiloaʻi i le aiga, aemaise le pepe. Ua latou sagisagi fiafia ane, e iloa i o latou foliga le olioli. Na latou malaga faavavevave atu mai auvaemauga i fanua o loo leoleo ai a latou lafu. * Na faateʻia mātua o le pepe ina ua latou faamatala atu se mea matagofie na tupu iā i latou. Na faafuaseʻi ona faaali ane se agelu iā i latou i le leoleoga o le pō. Ua pupula faataaliʻoliʻo iā i latou le mamalu o Ieova, ma na taʻu atu e le agelu, o lea ua fanau mai le Keriso, po o le Mesia i Peteleema. O le a latou maua o ia o loo afīfī i ie, ma o loo taoto i le mea e fafaga ai manu. Ona tupu foʻi lea ma se isi mea e sili atu ona mataʻina, ua faafuaseʻi ona faatasi ane agelu o le ʻau e toʻatele mai le lagi, ma ua latou vivii atu i le Atua!—Luka 2:8-14.

15 E lētioa faavave mai nei tamāloloa lotomaulalo i Peteleema! E lē taumatea, sa matuā olioli lava ina ua latou vāai o loo taoto se tamameamea faatoʻā fanau i le mea na taʻua e le agelu. E latou te leʻi taofia le taʻuina atu o lenei tala lelei. “Ona latou faailoa atu lea o upu . . . Ua ofo i latou uma ua faalogo i ai i mea ua taʻu atu e leoleo mamoe.” (Luka 2:17, 18) Na vaai maulalo taʻitaʻi lotu i lenā taimi i leoleo mamoe. Ae na tāua iā Ieova nei tagata lotomaulalo ma faamaoni. Na faapefea ona aafia ai Maria i lea asiasiga?

Na tāua iā Ieova leoleo mamoe lotomaulalo ma faamaoni

16. (a) Na faapefea ona faaalia e Maria o ia o se tagata e magafagafa? (e) O le ā le auala autū na faamalosia ai le faatuatua o Maria?

16 E mautinoa lava na matuā vaivai Maria ona o lea faatoʻā uma ona fanau, ae na faalogo lelei o ia i upu uma. E lē gata i lenā, ua fai mai le mau: “Ua taofimau e Maria nei upu uma, ma ua manatunatu i ai i lona loto.” (Luka 2:19) O ia o se tamaʻitaʻi e magafagafa. Sa ia iloa lelei le tāua o le feʻau a le agelu. Na finagalo lona Atua o Ieova, ina ia ona iloa ma talisapaia le tāua o le tulaga moni o lana tama ua fanau mai. O lea la, e lē na ona faalogo o ia. Ae na ia teu foʻi nei upu i lona loto ma toe manatunatu i ai a o faagasolo masina ma tausaga. O le auala mataʻina lea na ala ai ona malosi le faatuatua o Maria i lona olaga atoa.—Faitau le Eperu 11:1.

Na faalogologo lelei Maria i leoleo mamoe ma teuloto a latou upu

17. E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Maria?

17 Po o le a e mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Maria? Ua tumu le Afioga a le Atua i upu moni tāua mai iā Ieova. Ae e itiiti le aogā o nei upu moni pe afai e tatou te lē amanaʻia. E faaalia lo tatou amanaʻia pe afai e faitau i ai e lē aunoa, e lē ona o se tusitusiga manaia, ae o le Afioga faagaeeina a le Atua. (2 Timo. 3:16) I le pei o Maria, e manaʻomia ona tatou aʻoaʻo ma manatua upu moni e faatatau iā Ieova, ma ia manatunatu loloto i ai. O le faia faapea, o le a tupu tele ai lo tatou faatuatua.

Isi Faamatalaga e Manatunatu i Ai

18. (a) Na faaalia faapefea e Maria ma Iosefa lo la usiusitaʻi i le Tulafono a Mose i uluaʻi aso o Iesu? (e) O le ā se mea ua tatou iloa e faatatau i le tulaga tau tamaoaiga o Maria ma Iosefa ona o le taulaga na la ofoina atu?

18 Na ave e Maria ma Iosefa le pepe i le aso lona valu e peritomeina, e tusa ai o le Tulafono a Mose, ma na faaigoa o ia o Iesu, e pei ona faatonuina ai i laʻua. (Luka 1:31) Ina ua atoa le 40 aso o le pepe, ona ave lea o ia i le malumalu i Ierusalema, e na o le ono maila e va ai ma Peteleema, ma ofoina atu le taulaga o le faamamāina e tusa ai o le Tulafono mo mātua e lē tagolima, o manutagi e lua, po o lupe e lua. E ui i lo la matamumuli, ae na la faia le mea e la te mafaia e tusa ai ma le Tulafono. Na la maua ai faalaeiauga a o iai i inā.—Luka 2:21-24.

19. (a) O ā faamatalaga a Simeona na taofimau i le loto a Maria? (e) O le ā le gaoioiga na faia e Ana ina ua vaai iā Iesu?

19 Na faalatalata atu iā i laʻua le toeaina e igoa iā Simeona ma fai atu foʻi nisi tala ina ia teulotoina e Maria. Na maua e Simeona le folafolaga e faapea a o leʻi oti o ia, o le a vaai i le Mesia, ma na faailoa atu e le agaga paia o Ieova, o le pepe o Iesu, o ia o le Faaola na valoia. Na lapataʻia foʻi e Simeona Maria, e iai se aso e oo ai iā te ia se tigā tele e pei o le ʻati o le pelu, lea e ao ona ia onosaia. (Luka 2:25-35) Atonu na aogā ia upu faavaloaga iā Maria, e onosaia ai le taimi faigatā lea na oo iā te ia i le tolu sefulu tausaga mulimuli ane. Na uma ona vaai Simeona iā Iesu, ona sosoo lea ma le vaai i ai o le perofeta fafine o Ana, ma tautala e uiga iā te ia i tagata uma, o ē na faatalitalia mo le laveaʻiina o Ierusalema.—Faitau le Luka 2:36-38.

E tele faalaeiauga na maua e Maria ma Iosefa a o iai i le malumalu a Ieova i Ierusalema

20. Aiseā o se filifiliga atamai ai le avatu o Iesu i le malumalu i Ierusalema?

20 Maʻeu se filifiliga lelei na faia e Iosefa ma Maria, o le avatu o le la pepe i le malumalu o Ieova i Ierusalema! Ua la amata ai se masaniga lelei i le olaga atoa o le la tama, o lona faamaoni e alu i le malumalu o Ieova. Sa la faia le mea e la te mafaia a o la iai i inā, ma na la maua mai ai faatonuga ma faalaeiauga. E mautinoa lava na avea le asiasiga i le malumalu ma mea na faamalosia ai le faatuatua o Maria, ma na faatumuina lona loto i upu moni tāua e mafaufau i ai ma taʻutaʻu atu i isi.

21. E faapefea ona faamautinoa o le a faamalosia atili lo tatou faatuatua e pei o Maria?

21 O se mea matagofie le vaaia o mātua i aso nei o mulimuli i lea faaaʻoaʻoga. Ua faamaoni mātua Molimau a Ieova i le aumaia o a latou fanau i sauniga faa-Kerisiano. Ua faia e nei mātua le mea e latou te mafaia i le auaunaga a le Atua, ma faalaeiau i o latou uso talitonu. Pe a māeʻa sauniga, e latou te maua le malosi faapea le fiafia, ma le tele o mea faaleagaga e faasoa atu i isi. Maʻeu le olioli i le faatasi ma i latou. O lou faia faapea, o le a atili ai ona faamalosia lou faatuatua, e pei lava o Maria.

^ pala. 7 Ia mātau le eseesega o le mau lea ma le mau e uiga i le malaga na alu ai Maria i se taimi muamua atu: “Ua tulaʻi Maria, ma faanatinati atu” e asiasi iā Elisapeta. (Luka 1:39) O le taimi lea ua faamau Maria ae e leʻi faaipoipo, ma atonu na malaga o ia e aunoa ma le tau faanoi fua iā Iosefa. Ae ina ua uma ona faaipoipo, e foliga mai o Iosefa na faia le filifiliga e ō malaga, ae lē o Maria.

^ pala. 10 O se tū masani i aai anamua, o le faaavanoa lea o se potu e mālōlō i ai tagata malaga.

^ pala. 14 O le taimi lea sa nonofo leoleo mamoe i fafo faatasi ma a latou lafu, ma e faamaonia ai le talafaasolopito o le Tusi Paia: E leʻi fanau Iesu iā Tesema, ona o le taimi lea e aumai ai mamoe e tuu faalatalata i fale, ae na fanau o ia pe tusa o le amataga o Oketopa.