Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU AUTŪ

Po ua Amata Ona Ō Ese Tagata Mai i Lotu?

Po ua Amata Ona Ō Ese Tagata Mai i Lotu?

Sa lē fiafia Gaffar, o lē na fanau i Turkey, i le aʻoaʻoga a lana lotu e faapea o le Atua e tauimasui. Sa fesiligia e lana avā o Hediye lana ia foʻi lotu ina ua faatoʻā iva ona tausaga. Na faapea mai Hediye: “Sa aʻoaʻoina aʻu e faapea ua tuupōina le iʻuga o mea uma. I le avea ai ma sē ua mātuaoti, sa ou taumānatu, ʻO le ā ea saʻu mea na fai ua tupu ai lenei tulaga iā te aʻu?’ Sa masani ona ou tagi i le pō atoa. E 15 ane oʻu tausaga, ua ou lē toe alu i laʻu lotu.”

PO UA e lē toe auai i se lotu? Pe afai o lea, e lē na o oe ua tupu ai lenei tulaga. I le tele o atunuu, ua faatuputupulaʻia le aofaʻi o tagata e faapea mai ʻe lē o i latou o ni tagata lotu,’ ma o se suiga e taʻu mai ai e lē mailoa le tulaga o lotu i le lumanaʻi. O nisi o na atunuu o loo taʻua i inei.

Aiseā ua Ō Ese ai Tagata Mai i Lotu?

E eseese māfuaaga ua lē fiafia ai tagata i lotu. E aofia ai le uunaʻia ma le taliaina e lotu o faiga sauā ma taufaamataʻu, le aafia o taʻitaʻi lotu i faiga matagā taufeusuaʻiga, ma nisi vala e lē o faigofie ona iloa, ia atonu ua toʻatele ai foʻi tagata ua tuua lotu. E aofia ai i vala e lē faigofie ona iloa ia mea nei:

  • Tele meafaitino: Ua taʻua i le tusi Global Index of Religion and Atheism: “O le tele lava o lou tamaoaiga, o le faaitiitia foʻi lenā o lou toe auai i se lotu.” E tāua ona iloa lenei vala, ona o le tele o atunuu ua televave le faatupulaʻia o le lelei o le tulaga tau tamaoaiga. Ua taʻua e John V. C. Nye, o se polofesa i mea tau tamaoaiga, o nisi vaipanoa o loo fiafia tagata “i le lelei o le tulaga tau tamaoaiga, ma atonu na avea ma itu e matauʻa ai le tupu silisili i le lua selau tausaga ua mavae.”

    LE MANATU O LE TUSI PAIA: Na valoia i le Tusi Paia o “aso e gata ai,” o le a mananaʻo tele tagata i tupe ma pupū i mea faafiafia, nai lo o le alolofa i le Atua ma tuaoi. (2 Timoteo 3:1-5) Talu ai sa iloa e se tusitala o le Tusi Paia lamatiaga i le itu faaleagaga ona o le tamaoaiga, o lea na ia faapea atu ai iā Ieova le Atua: “Ia aua neʻi oʻu . . . matuā tamaoaiga.” Aiseā? Na ia faapea atili atu: “Neʻi oʻu maʻona ma ou faafitia oe.”—Faataoto 30:8, 9.

  • Tū faalotu ma tulaga tau amio i lotu: O le toʻatele o tagata, aemaise lava i talavou, ua manatu e lē aogā lotu i o tatou olaga. O isi ua lē toe talitonuina lotu. Na faapea mai Tim Maguire, o se tagata faasalalau mo le Humanist Society Scotland: ʻPe a mātau le auala na amioaʻi ai lotu mai i le tele o senituri, ua liliuese tagata mai i lotu ona ua latou talitonu i le paʻū maulalo o le tulaga tau amio i lotu.’

    LE MANATU O LE TUSI PAIA: Na lapataʻi mai Iesu Keriso e faatatau i aʻoaʻo pepelo e faapea: ʻTou te iloa i latou i o latou fua. O laau lelei uma e fua mai ai o fua lelei, a o laau pala uma, e fua mai ai o fua leaga.’ (Mataio 7:15-18) E aofia ai i “fua leaga” le aafia i faiga faapolotiki, ma le taliaina o faiga e inosia e le Atua, e pei o le tauatane ma le tauafafine. (Ioane 15:19; Roma 1:25-27) E aofia ai foʻi le suia o aʻoaʻoga mamā a le Tusi Paia i faiga ma tū faaletapuaʻiga e lē aogā. (Mataio 15:3, 9) Na fetalai Iesu i le Ioane 21:17: “Ia fafaga i aʻu tamaʻi mamoe.” Peitaʻi, o le toʻatele o tagata i aso nei o loo matelāina faaleagaga.

  • Lotu ma tupe: E tusa ai ma le Pew Research Center, ua manatu le toʻatele o tagata ua soona faatāua e lotu tupe. E lē gata i lea, o nisi tagata maualuluga i lotu o loo olioli i ni olaga tamaoaiga, ae e lē o le tulaga lenā o a latou tagata lotu. O se faaaʻoaʻoga, i se tasi o aai i Siamani, o loo tauivi le toʻatele o tagata lotu ina ia saʻili ni mea e tausia ai i latou, ae o loo tamaoaiga pea le faifeʻau. O le toʻatele o tagata Katoliko i lea vaipanoa ua lē fiafia ona o lenei tulaga. Na taʻua foʻi i se lipoti i le mekasini o le GEO, i Nigeria “lea e selau miliona tagata e itiiti ifo i le tālā Europa e ola ai i le aso, ua amata ona lē fiafia ona o loo ola nisi faifeʻau i ni olaga taugatā ma soonafai.”

    LE MANATU O LE TUSI PAIA: Na tusi le tusitala o le Tusi Paia o Paulo: “Matou te lē o suʻe tupe i le afioga a le Atua.” (2 Korinito 2:17) E ui lava sa avea Paulo ma faifeʻau aloaʻia i le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano, ae sa masani ona ia faia galuega mamafa ina ia aua neʻi avea o ia ma avega mamafa i isi i le itu tau tupe. (Galuega 20:34) O le faia faapea sa faaatagia mai ai lona usitaʻi i le poloaʻiga a Iesu: “Ia outou avatu fua, auā ua outou maua fua.”—Mataio 10:7, 8.

I le ōgatusa ai ma nei mataupu silisili, o lea e lē faatauina ai e Molimau a Ieova a latou tusi ma mekasini, po o polokalame o loo aʻoaʻoina ai le Tusi Paia. E lē faia foʻi ni a latou sefuluaʻi pe ao ni peleti i taimi o a latou sauniga. Nai lo o lea, e totogi a latou tupe faaalu e ala i foaʻi tauofo.—Mataio 6:2, 3.

Na Valoia le Ō Ese o Tagata Mai i Lotu!

I le faitau sefulu o tausaga ua mavae, atonu sa faigatā ona faaāta i mafaufau le leaga o le tulaga o lotu i aso nei. Peitaʻi, sa muaʻi silafia e le Atua lenei tulaga ma na ia faailoa mai i le Tusi Paia. I se gagana faafaatusa, ua faatusa e le Atua lotu uma e lē faamaoni iā te ia, i se fafine talitane e tamaoaiga e igoa iā “Papelonia le Aai Tele.”—Faaaliga 17:1, 5.

Ua talafeagai lenā faatusatusaga, auā ua faapea mai lotu sesē o loo latou faamaoni i le Atua, ae i le taimi e tasi o loo faifaimea faatasi ma taʻitaʻi o le lalolagi ina ia maua le tulaga pule ma le tamaoaiga. Ua taʻua i le Faaaliga 18:9: ʻO tupu foʻi o le lalolagi na faia le faitaaga ma ia.’ Ua fetaui lelei foʻi le igoa “Papelonia” auā o le tele o aʻoaʻoga ma faiga a lotu sesē, e pei o le ola pea o le agaga pe a oti, e tolutasi le Atua, ma faiga faataulāitu, na amata uma mai i Papelonia anamua, o se aai na matuā taatele ai lotu sesē ma faiga faanuupō. *Isaia 47:1, 8-11.

Sa faatoʻilaloina le malo malosi o Papelonia ina ua “mamate” vai sa puipuia ai, lea na tafe mai i alāvai loloto o le vaitafe o Eufirate. Sa mafai ai loa ona ulu atu ʻautau a Metai ma Peresia ma faatoʻilalo le aai. (Ieremia 50:1, 2, 38) E na o le tasi lava le pō na faatoʻilalo ai Papelonia!—Tanielu 5:7, 28, 30.

E faapena foʻi Papelonia le Aai Tele, o loo “tiʻetiʻe i luga o vai e tele.” Ua taʻua i le Tusi Paia o nei vai e faasino atu i “tagata, ma motu o tagata,” po o le faitau miliona o loo lagolagoina lotu sesē. (Faaaliga 17:1, 15) Na valoia i le Tusi Paia o le a mamate nei vai faafaatusa, ma o se tulaga e taʻu mai ai ua lata ma e vave tele le faaumatiaga o Papelonia o loo iai i aso nei. (Faaaliga 16:12; 18:8) Ae o ai o le a faaumatiaina Papelonia? O ana aumea faapolotiki, o ē o le a liua lo latou alofa iā te ia i le ʻinoʻino. O le a latou ʻaina foʻi lona tino faafaatusa, pe faoa ana ʻoa.—Faaaliga 17:16, 17. *

O le maui o vai na siʻomia ai Papelonia, ua faaāta mai ai le ō ese o tagata mai iā Papelonia le Aai Tele

“Ia Outou Ō Ese Mai iā te Ia”!

Ua lē o toe umi ona faaumatia lea o Papelonia le Aai Tele. O lea ua lapataʻi mai ai ma le agalelei le Atua: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese mai iā te ia, pe afai tou te lē mananaʻo e tofusia i ana agasala, ma lē mananaʻo e aafia i ona mala.” (Faaaliga 18:4) Ioe, o loo taulaʻi atu le lapataʻiga a le Atua i tagata e pei o Gaffar ma Hediye lea na taʻua i le amataga, o ē e lē o fiafia i aʻoaʻoga sesē a lotu ma e mananaʻo ia maua le finagalo malie o le Atua.

A o leʻi suʻesuʻeina e Gaffar le Tusi Paia, sa manatu i le Atua o Sē e tatau ona usitaʻi i ai ona o le fefe. Na faapea mai o ia: “O se fiafiaga le iloa, o Ieova o le Atua o le alofa, ma e finagalo ia tatou usiusitaʻi atu iā te ia ona o le alofa.” (1 Ioane 4:8; 5:3) Sa lagona e Hediye le filemu o le mafaufau ina ua ia aʻoaʻoina e leʻi faia e le Atua o ia e avea ma sē e mātuaoti, ma e leʻi muaʻi tuupōina le tulaga ua tupu iā te ia. Sa faamāfanafanaina o ia i mau o le Tusi Paia e pei o le Iakopo 1:13, lea e taʻua ai e lē tofotofoina e le Atua tagata i ni mea leaga. Sa o la talisapaia ma Gaffar upu moni o le Tusi Paia ma sosola ese mai iā “Papelonia.”—Ioane 17:17.

Pe a faaumatia Papelonia le Aai Tele, o le a lē afāina i latou ua usiusitaʻi ma sosola ese mai iā te ia, ina ia “tapuaʻi i le Tamā i le agaga ma le upu moni.” (Ioane 4:23) E latou te faamoemoe e vāai atu ua “tumu le lalolagi i le poto e uiga iā Ieova e pei ona ufitia o le ilititai i le suāsami.”—Isaia 11:9.

Ioe, o le a faaumatia lotu sesē ma ona fua leaga, auā “e lē mafai ona tala pepelo” le Atua. (Tito 1:2) I le isi itu, o le a matuā olaola e faavavau le tapuaʻiga moni!

^ pala. 16 Mo nisi faamatalaga e faatatau iā Papelonia le Aai Tele, ma le manatu o le Tusi Paia e faatatau i le tulaga o ē ua maliliu, faiga faataulāitu ma le tulaga moni o le Atua, tagaʻi i le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?, lomia e Molimau a Ieova. O loo maua foʻi i le www.isa4310.com/sm.

^ pala. 18 Tagaʻi i le mataupu “Le Manatu o le Tusi Paia—Le Iʻuga o le Lalolagi,” o loo i lenei Ala Mai!