Skip to content

Skip to table of contents

EMBIMBILIYA LI PONGOLOLA OMUENYO WOMANU

Nda Yonguile Oku Malako Evĩho Kuenda Ungangala

Nda Yonguile Oku Malako Evĩho Kuenda Ungangala
  • UNYAMO A CITIWA: 1960

  • OFEKA A CITIWILA: LIBANO

  • ULANDU WOMUENYO: WA LOÑOLOHELE KOKU YAKA O KUNG FU

OMUENYO WANGE KOSIMBU:

Nda kulila ko Rmaysh imbo limue li kasi pokati ko Isareli kuenda o Libano vokuenda kuotembo yuyaki. Toke cilo, nda siata oku sokolola onjuvungo yoku tuika kuolomina, omanu va lemehĩwa okuti va teka teka ovolu lovoko. Omuenyo wa tĩlile calua, kuenda evĩho lungangala wa siatele calua.

Vamue vepata lietu va kala Vakuetavo lio Maronite, vakuavo va kala va Katolika Oriental. Isietu wa litumbikile kupange woku sanda eteku momo epata lietu lia kuata 12 komanu, pole Ina yetu wa enda oku tu vetiya oku enda konembele. Vokuenda kuotembo nda fetika oku limbuka okuti, ndeci ci kasi omanu vosi, etavo ka lia kuatisile omanu va hongua.

Vutila wange nda fetika oku lilongisa uyaki wo kung fu. Nda solele calua epindiso liaco ndaño ka lia lelukile kuenda nda loñolohele calua koku eca olonuku, oku imba olosanda kuenda oku talavaya lovimãleho vikuavo viuyaki. Noke nda sokolola okuti, ‘Ndaño si pondola oku malako uyaki, pole ndi seteka oku malako olongangala.’ Eci ndi sanga omanu vamue va kasi oku va liyaka, ndi litenga vuyaki waco. Omo okuti nda kala ukuacinyeño usa, ca lelukile calua oku tema lonjanga. Omanu valua kombuelo yo Libano, va ñuatelele usumba omo liuyaki wange woku malako ungangala kuenda evĩho.

Kunyamo wo 1980, nda likongela kocimunga cimue ca vakuakuyaka o kung fu ko Beirute. Ndaño okuti atenda kuenda olosolo via enda oku tuika oloneke viosi, pole, sia liwekelepo oku enda koku pindisiwa. Omuenyo wange wa kala lika oku lia, oku pekela kuenda oku setukula ekalo liomuenyo wa Bruce Lee Chinês-Americano. Eye wa kemalẽle calua koku yaka o kung fu. Ndo setukula kovina vimue ndeci, oku pema kuaye esinga, oku enda kuaye kuenda oku liyula kuaye poku yaka o kung fu. Lalimue eteke nda yolele.

NDOMO EMBIMBILIYA LIA PONGOLOLA OMUENYO WANGE:

Ocimaho cange ca kala coku linga umue wa velapo koku yaka o kung fu kofeka yo China. Eteke limue koñolosi, eci nda kala oku lipokuisa oco ngende ko China, nda yeva umue wa totola kepito. Ekamba liange lieya Lolombangi vivali Via Yehova. Luwalo wange utekãva woku lipokuisa haime nda salamiha nda , va sapuila hati, “sia kũlĩhile lacimue catiamẽla Kembimbiliya.” Vepuluvi liaco, sia kũlĩhĩle okuti eteke limue omuenyo wange u ka pongoloka.

Olombangi Via Yehova via ndi lekisa Vembimbiliya esunga lieci omanu ka va tẽlela oku malako evĩho kuenda ungangala. Ovo va lombolola okuti Satana Eliapu eye wa koka ovitangi viaco. (Esituluilo 12:12) Nda komoha calua ombembua lekolelo Olombangi Via Yehova via lekisa. Nda komõhavo eci va ndi sapuila hati Suku o kuete onduko. (Osamo 83:18) Ovo va ndi lekisavo olondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Timoteo 4:8, kuna tua tanga ndoco: “Okupindisa etimba, ocili, ku silivila, puãi okutuwa nda Suku ku kuatisa kovina viosi, momo ku kuete ohuminyo yokomuenyo ulo, kuenda komuenyo wiyako.” Olondaka evi via ndi vetiya calua.

Ca ndi sumuisa calua omo okuti noke sia li sangele vali Lolombangi Via Yehova, momo epata liange lia va sapuila oco ka va ka tiuke vali. Ndaño ndoco, nda sokolola oku siapo oku yaka o kung fu oco ndi fetike oku lilongisa Embimbiliya. Vamanjange ka va solele ocisimĩlo caco, pole ame nda nõlapo oku sandiliya Olombangi Via Yehova oco va ndi longise Embimbiliya.

Nda amamako oku sandiliya Olombangi Via Yehova pole sia vi sangele. Vokuenda kuotembo ndeya oku sumua calua omo liolofa via isia yange kuenda ovilunga vikuavo via pita vepata. Noke nda fetika oku talavaya kocisoko cimue cupange woku tunga olonjo. Eteke limue ekamba liange kupange o tukuiwa hati Adel, wa ndi pula esunga lieci nda sumuila. Eye wa fetika oku sapela lame catiamẽla kelavoko liepinduko li sangiwa Vembimbiliya. Noke yolosãi ecea, Ombangi yaco ya Yehova ukuacisola haiye ukuahenda wa fetika oku ndi longisa Embimbiliya.

Vokuenda kuotembo osimbu nda kala oku lilongisa, nda limbuka okuti ndi sukila oku linga epongoloko komuenyo. Oku ci linga ka ca lelukile. Olonjanja vimue, nda enda oku tema lonjanga haime nda kala ukuacinyeño usa. Pole, lekuatiso Liembimbiliya, nda lilongisa oku likandangiya konyeño kuenda oku yuvula oku linga cosi ciya kutima. Kelivulu lia Mateo 5:44, Yesu wa popia hati: “Soli ovanyali vene, likutilili ava vo fũkĩlisa.” Kuenda elivulu lia Va Roma 12:19, li tu lungula hati: “Ko ka lifetuluinyi, . . . momo ca sonehiwa citi: ‘“Efetuluinyo, liange. Ame fetuluinya,” oco ca popia Ñala [Yehova].’” Ovisonehua evi kuenda vikuavo via ñuatisa oku kuata vali ombembua.

NDOMO NDA KUATISIWA:

Ndaño okuti kefetikilo epata liange ka lia solele ocisimĩlo cange coku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova, pole, vokuenda kuotembo va fetika oku sumbila Olombangi Via Yehova. Noke umue pokati ka vamanjange wa fetikavo oku fendela Yehova, kuenda toke eci eye a fa, Ina yetu wa teyuila ekolelo lietu eci tu lambalaliwa la vakuetu.

Nda kuata esumũlũho lioku kuela ukãi umue wa posoka haiye ukuekolelo o tukuiwa hati, Anita una nda litumbika laye kupange wakundi votembo yosi. Tunde kunyamo wo 2000, ame la Anita, tu kasi ko Eskilstuna, ko Suiça, kuna tu kasi oku kuatisa omanu va vangula elimi lio Arabe oku lilongisa Embimbiliya.

Toke cilo ndi sumue calua eci ndi mola omanu va tala ohali omo liungangala. Pole oku kũlĩha esunga lieci ku kasilili evĩho loku kũliha okuti Suku ndopo o ka malako ovina viaco, ci ndi nenela esanju kuenda ombembua.Osamo 37:29.

Ame lukãi wange tu kuete esanju omo lioku litumbika kupange woku kunda. Tu sole calua oku longisa vakuetu catiamẽla ku Yehova