Skip to content

EKUATISO KEPATA | OLOHUELA

Ndomo Wamamako Oku Lekisa Epandi

Ndomo Wamamako Oku Lekisa Epandi

 “Epandi liulume kuenda liukãi olohueli li setekiwa oloneke viosi. Osimbu omunu ka kuelele, epandi li molẽha ndu okuti ka li kuete esilivilo. Pole, li kuete esilivilo lialua volohuela.”—John.

 Momo lie o sukilila oku kala ukuepandi?

  •   Nda omunu ohueli, ci leluka calua oku luluvalela kakulueya ohueli yaye.

     “Kefetikilo liolohuela, cosi ci sõsa ndowiki. Pole, noke yotembo yimue ci leluka oku tiamisila utima kakulueya wukuavo. Nda tuamama locituwa caco cĩvi, ka tu lekisa vali epandi.”—Jessena.

  •   Nda ku kuete epandi o vangula ovina vimue okuti ku sokolola vali.

     “Ndi vangula ovina viosi ndi sima kuenda pamue ndi vangula ovina sia yonguile. Nda nda kaile ukuepandi, nda nda sokolola ciwa kocitangi caco, loku limbuka okuti pamue si sukila oku vangula cimue.”—Carmen

     Embimbiliya li popia hati: “Ocisola ci pandikisa kuenda ci lingainga uwa.” (1 Va Korindo 13:4) Ocili okuti, omanu vavali va li sole, va sukila oku lekisa epandi komunu lukuavo. Pole, olonjanja vimue haicoko ca siata. John wa tukuiwa ale kefetikilo liocipama, wa popia hati: “Ndeci ca siata kovituwa vikuavo viwa, ca leluka calua epandi oku tepulula okuti, ka li livokiya. Tu sukila oku amamako oku likolisilako oco tu kuate epandi.”

 O pondola oku amamako ndati oku lekisa epandi?

  •   Ceci kuiya cimue kua lavokaile okuti ci seteka epandi liove.

     Ndeci: Ohueli yove yi vangula cimue ci ku sumuisa. Ocina catete o vetiyiwa oku linga, oku u fetuluinya.

     Onumbi Yembimbiliya: “Ku ka teme lonjanga, momo oku tema kua tunga volonũlo viaveke.”—Ukundi 7:9, etosi.

     Ndomo o kala ukuepandi: Talamapo kamue. Osimbu kua vanguile cimue, seteka oku kuata elomboloko liolondaka viohueli yove loku yuvula oku sima lonjanga okuti, o yongola oku ku sumuisa ocipango. Elivulu losapi, Lutando Pelo Seu Casamento, li popia ndoco: Ocituwa omanu valua va lekisa, ci kuete elitokeko leci va sima okuti, oco ohueli yaye ya yonguile oku popia kuenda haicoko ukuavo a popia, ale a yonguile oku popia.”

     Ndaño ohueli yove ya yonguile muẽle oku ku sumuisa, oku lekisa epandi loku yuvula oku fetuluinya, ci tulumũla onyeño loku tepulula ocitangi. Embimbiliya liti: “Apa ka pali olohũi ondalu yima.”—Olosapo 26:20.

     “Nda o fetika oku tenda ukãi wove ndunyãli, talama kuenda sokolola kesunga lieci u u solile kuenda u lingila lonjanga ocina cimue ciwa.”—Ethan.

     Sokolola kapulilo a kuãimo:

    •  Ocituwa cipi wa siata oku lekisa nda ohueli yove yi linga ale yi vangula ocina cimue ku sole?

    •  Wamamako ndati oku lekisa epandi nda onjanja yikuavo eye o linga ocina cimuamue?

  •   Ceci ku pituluiwa ocina cimuamue.

     Ndeci: Ohueli yove olonjanja viosi yi cilua, kuenje ci ku sumuisa.

     Onumbi Yembimbiliya: “Amamiko oku likapako omunu lukuavo, oku liecela pokati lutima wosi.”—Va Kolosai 3:13.

     Ndomo o lekisa epandi: Seteka oku tiamisila vali utima kovina vi sukiliwa volohuela viene okuti, kolonjongole viove ci sule. Lipula ndoco: ‘Oku kapako ocina cimue ka ci kuete esilivilo lialua, oku ci li hoyela, ci ka kuatisa hẽ, ale ci ka nyõla olohuela vietu?’ Handi vali, ivaluka okuti, “vosi yetu tuakuakulueya olonjanja vialua.” (Tiago 3:2) Eci ci lomboloka okuti, o sukilavo oku mioñoloha kovina vimue.

     “Olonjanja vimue ndi lekisa vali epandi lakamba vange okuti, lulume wange ci sule. Kua siata oku pita ovina viaco omo okuti, ndi kala vali otembo yalua lulume wange kuenje ndi limbuka akulueya aye. Pole, epandi li kuete elitokeko locisola, momo ondimbukiso yesumbilo. Omo liaco, epandi li kuete esilivilo volohuela viange.”—Nia.

     Sokolola kapulilo a kuãimo:

    •  Toke petosi lipi wa siata oku lekisa epandi lakulueya ohueli yove?

    •  Oku upisa cilo, o kamamako ndati oku lekisa epandi?