Kalap go long lista

Kalap go long lista bilong ol tok

FRAN PES STORI: BEL NOGUT LONG NARAPELA LAIN BAI PINIS​—WANEM TAIM?

Bel Nogut Long Narapela Lain—Wanpela Hevi i Stap Long Olgeta Hap

Bel Nogut Long Narapela Lain—Wanpela Hevi i Stap Long Olgeta Hap

JONATHAN, em wanpela man Korea i bon na kamap bikpela long Amerika, kirap long taim em i liklik yet, em i save karim hevi bilong ol narapela i bel nogut long em bikos em i man bilong narapela lain. Taim em i wok long kamap bikpela, em i gat laik tru long stap long ples we ol man bai i no skelim em long lukluk bilong em o lain em i kam long en. Em i kamap wanpela dokta bilong haus sik long wanpela taun long Noten Alaska, Amerika, na long dispela hap lukluk bilong em i wankain long planti ol sikman em i save lukim ol. Em i ting olsem long hap bilong Aktik Sekol we ples i kol nogut tru, i no gat dispela pasin bilong bel nogut long narapela lain.

Dispela tingting bilong em i pinis nating taim em i givim marasin long helpim wanpela meri i gat 25 krismas. Tingting bilong dispela meri i dai na taim em i kisim bek tingting, em i lukluk long pes bilong Jonathan na tok nogutim em na i tok em i save heitim tru ol Korea. Jonathan i bel hevi tru olsem maski em i go sindaun long hap na stap wankain olsem ol narapela, dispela i no helpim em long abrusim ol man i bel nogut long em.

Ekspiriens bilong Jonathan i kamapim stret ol samting i save painim ol man long nau. Pasin bilong bel nogut i stap long olgeta hap bilong graun. I luk olsem long wanem wanem hap ol man i stap long en, pasin bilong bel nogut tu i stap.

Pasin bilong bel nogut i stap long olgeta hap maski planti man i tok em i pasin nogut. Dispela em i narakain samting tru. Planti man i heitim dispela pasin, tasol hau na dispela pasin i stap long olgeta hap? Planti man husat i no amamas long dispela pasin, ol i no luksave olsem ol yet i wok long mekim dispela pasin. Olsem wanem? Yu tu i luksave long dispela samting long yu yet?

TINGTING BILONG WAN WAN MAN

Maski yumi luksave long dispela o nogat, i hatwok long save sapos yumi yet i gat pasin bilong bel nogut o nogat. Baibel i kamapim klia as na i olsem, em i tok: “Bel bilong olgeta man i save tingting oltaim long mekim pasin giaman.” (Jeremaia 17:9) Nogut yumi giamanim yumi yet na tingting olsem yumi orait long olgeta kain man. O nogut yumi kamapim ol eskius na tok olsem i gat as na yumi bel nogut long ol man bilong sampela lain.

Yu bai pilim olsem wanem long kain taim olsem?

I hatwok long luksave olsem yumi gat pasin bilong bel nogut o nogat, tingim dispela tok piksa olsem: Yu wanpela i wokabaut long strit long nait. Tupela yangpela man em yu no bin lukim ol bipo i wokabaut i kam. Ol i gat strong na i luk olsem wanpela i holim sampela samting long han.

Yu kisim tingting olsem ol dispela yangpela man i laik mekim nogut long yu? Tru ol ekspiriens bilong yu long bipo inap mekim na yu pilim olsem yu mas was gut, tasol yu ting i stret ol dispela ekspiriens i mas mekim na nau yu ting dispela tupela man i laik bagarapim yu? Wanpela askim wantu bai kam long tingting bilong yu em, Dispela tupela man i gat wanem skin kala o bilong wanem lain? Bekim bilong yu long dispela askim bai kamapim klia wanem tingting tru i stap long bel bilong yu. Em inap kamapim klia olsem yu gat pasin bilong bel nogut.

Sapos yumi skelim gut yumi yet, bai yumi tokaut stret olsem long bel yumi gat sampela pasin bilong bel nogut long man bilong narapela lain. Na tu, Baibel i tok long wanpela pasin em planti taim i save kirapim ol man long bel nogut, olsem, “ol man i save skelim” ol narapela man long lukluk bilong ol. (1 Samuel 16:7) Yumi olgeta i gat dispela pasin i stap long yumi na planti taim dispela i save kamapim ol samting nogut tru, olsem na yu ting i gat rot bilong yumi ken daunim o pinisim pasin bilong bel nogut long ol narapela lain? Yu ting bai yumi stap long taim we ol manmeri long olgeta hap bai i no gat pasin bilong bel nogut long narapela?