Skip to content

Skip to table of contents

Fua‘i ‘Akau Talā ‘o ‘Amīniá

Fua‘i ‘Akau Talā ‘o ‘Amīniá

Fua‘i ‘Akau Talā ‘o ‘Amīniá

● Kuo tō ‘a e ‘epilikotí ‘i he laui afe‘i ta‘u ‘i ‘Ēsia mo ‘Iulope. ‘Oku tui ‘a e kau ‘Iulopé na‘e fuofua tupu ‘a e ‘epilikotí ‘i ‘Amīnia pea ko ia na‘e kamata ui ai ia ko e ‘āpele ‘Amīniá.

‘I he ‘ahó ni ko e kalasi kehekehe nai ‘e 50 ‘o e ‘epilikotí ‘oku tupu ‘i ‘Amīnia. ‘Oku ala ma‘u ia mei he kongaloto ‘o Suné ‘o a‘u ki he konga ki mui ‘o ‘Aokosí. Ko e mohu ‘i he kelekele mo‘unga afí mo e lahi ‘o e la‘aá ‘i ‘Amīniá ‘oku ‘oange ai ki he ‘epilikoti ‘oku tupu aí ha melie anga-kehe ‘o fakatupunga ai ‘a e kakai tokolahi ke nau pehē ‘oku kau ia ‘i he ngaahi ‘epilikoti ifo taha ‘i he māmaní.

Ko e ngaahi kalasi kehekehe anga-mahení ‘oku hangē nai hono lahí ko ha fo‘i palamu fōsi‘i pea ‘e lava ke kehekehe hono lanú mei he koula māmá ki he lanu moli mālohí. Ko hono kilí ‘oku hangē ha olovetí pea ko hono kakanó ‘oku fefeka, ‘oku ‘ikai ke fu‘u huhu‘a, pea ‘oku kehekehe hono ifó mei he melié ki he mahí. ‘Oku fakamatala‘i ‘e he ni‘ihi ‘a e ifo ‘o e ngaahi kalasi kehekehe ‘oku manakoa angé ‘oku ‘i he vaha‘a ‘o e ifo ‘o e piisí mo e palamú.

Ko e kau tō ‘epilikotí kuo nau tō ha ‘epilikoti “‘uli‘uli,” ka ‘oku ‘ikai ko ha ‘epilikoti mo‘oni ia. Ka, ko ha kolosi ia ‘o e ‘epilikotí mo e palamú. ‘Oku lanu vāleti fakapōpō‘uli—‘o meimei ‘uli‘uli—hono kili ‘a ia ‘oku fulufulú pea ko loto ‘oku kakano engeenga.

‘Oku matala ‘a e ‘ulu ‘epilikotí ki mu‘a ke ‘asi mai hono laú, ‘a ia ko ha ngaahi matala hinehina namu lelei mo fakafua pē ‘iate ia. Ko hono matalá ‘oku meimei tatau mo e matala ‘o e piisí, palamú mo e selí. Ko e lahi taha ‘o e ‘akaú ni ‘oku lelei taha ‘ene tupú ‘i he feitu‘u ‘oku momoko ‘aupito ‘i he fa‘ahita‘u momokó mo māfana ‘i he fa‘ahita‘u māfaná, koe‘uhí ‘oku fiema‘u ki ai ha vaha‘a taimi moko‘ī‘ī ke matala ai mo fua lelei. Ko ia ai, ko e ‘ea ‘o ‘Amīniá ‘oku fe‘unga tonu ‘aupito ia ki ai!

Ko e fo‘i ‘epilikoti na‘e toki tolí ‘oku lahi hono ngaahi ‘aonga fakaemo‘uileleí. Ko e fakatātaá, ko ha matavai lelei mo‘oni ia ‘o e beta-carotene mo e vaitamini C. ‘Oku maheni ‘a e kakai tokolahi mo e ‘epilikotí ‘i hono ‘omi mōmoá. ‘Oku hoko ení koe‘uhí ko e ngaahi fo‘i fua‘i ‘epilikotí ‘oku fu‘u maumaungofua mo kovi vave. Ko hono olá, ‘i he ngaahi feitu‘u ‘e ni‘ihi ‘o e māmaní, ko e ‘epilikoti mōmoá ‘oku manakoa ange ia ‘i he ngaahi fo‘i fua‘i ‘epilikotí. Ko e me‘a fakafiefiá, ko e ‘epilikoti mōmoá ‘oku toe fakatupu mo‘uilelei foki pea ko ha matavai lelei ia ‘o e faipá mo e ‘aioné. Tānaki atu ki aí, ‘oku ngaohi‘aki ia ‘a e ‘olokaholo ko e palanité, siamú mo e huhua‘i fua‘i ‘akaú.

‘Ikai ko ia pē, ko ha ngaahi tā-tongitongi papa faka‘ofo‘ofa ‘oku ngaohi ia mei he sino ‘o e ‘epilikotí, ‘o hangē ko e duduk, ko ha me‘aifi ‘iloa ia ‘i ‘Amīnia, ‘a ia ‘oku ui he taimi ‘e ni‘ihi ko e me‘aifi ‘epilikoti. ‘I he ngaahi falekoloa mo e ngaahi māketi takatakai ‘i Yerevan, ‘a e kolomu‘a ‘o ‘Amīniá, ‘oku malava ‘a e kau folau ‘eve‘evá ke nau ma‘u foki ai ha ngaahi suvenia faka‘ofo‘ofa ko e tongi-nima‘i mei he papa ‘epilikotí.

Kapau ‘okú ke nofo ‘i ha feitu‘u ‘o e māmaní ‘a ia ‘e malava ai ke ke kai ha fo‘i ‘epilikoti, ‘ahi‘ahi‘i ia. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua ‘e ‘ikai ‘ai koe ‘e he fua‘i ‘akau ifo talā ko ení ke siva ho‘o ‘amanakí.