Skip to content

Ko e Talanoa kia Noa mo e Fuʻu Lōmakí​—Ko ha Talatupuʻa Pē Ia?

Ko e Talanoa kia Noa mo e Fuʻu Lōmakí​—Ko ha Talatupuʻa Pē Ia?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 Ko e Lōmakí ko ha meʻa moʻoni ia naʻe hoko. Naʻe ʻai ia ʻe he ʻOtuá ke hoko koeʻuhí ke fakaʻauha ʻa e kakai fulikivanú, ka naʻá ne tala kia Noa ke langa ha ʻaʻake ke fakahaofi ʻa e kakai leleí mo e fanga manú. (Sēnesi 6:11-20) ʻOku lava ke tau tui naʻe hoko moʻoni ʻa e Lōmakí koeʻuhi ʻoku hiki ia ʻi he Folofolá, ʻa ia “kuo fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá.”​—2 Tīmote 3:16.

 Talanoa moʻoni pe fepale?

 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko Noá ko ha tokotaha moʻoni pea ko e Lōmakí ko ha meʻa moʻoni naʻe hoko, ʻo ʻikai ko ha fepale pe talatupuʻa.

  •   Naʻe tui ʻa e kau hiki Tohi Tapú ko Noá ko ha tokotaha moʻoni. Ko e fakatātaá, ko e ongo hiki Tohi Tapu ko ʻĒsela mo Luké ko e ongo faihisitōlia mataotao ʻa ia naʻá na fakakau ʻa Noa ʻi he ngaahi tohi hohoko ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí. (1 Kalonikali 1:4; Luke 3:36) Ko e ongo hiki Kōsipeli ko Mātiu mo Luké naʻá na hiki ʻa e lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo Noa mo e Lōmakí.​—Mātiu 24:37-39; Luke 17:26, 27.

     Pehē foki, ko e palōfita ko ʻIsikelí mo e ʻapositolo ko Paulá naʻá na lave kia Noa ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí mo e māʻoniʻoní. (ʻIsikeli 14:14, 20; Hepelū 11:7) ʻE ʻuhinga lelei ki he kau hiki-tohi ko ení ke nau lave ki ha tokotaha ʻi ha talatupuʻa ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ke muimui ki ai? ʻOku hā mahino, ko Noa mo e kau tangata mo e kau fefine kehe ʻo e tuí ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ke faʻifaʻitaki ki ai koeʻuhí ko e kakai moʻoni kinautolu.​—Hepelū 12:1; Sēmisi 5:17.

  •   ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakaikiiki pau fekauʻaki mo e Lōmakí. Ko e talanoa Fakatohitapu ʻo e Lōmakí ʻoku ʻikai ke kamata ʻaki ia ʻa e “Pehē tokua,” ʻo hangē ia ko ha foʻi fananga. ʻI hono kehé, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e taʻu, ko e māhina, mo e ʻaho ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko felāveʻi mo e Lōmakí. (Sēnesi 7:11; 8:4, 13, 14) ʻOkú ne toe ʻomai ʻa e ngaahi fua ʻo e ʻaʻake naʻe langa ʻe Noá. (Sēnesi 6:15) ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakaikiiki ko ení ko e Tohi Tapú ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e Lōmakí ko ha meʻa moʻoni, kae ʻikai ko ha fepale.

 Ko e hā naʻe hoko ai ʻa e Lōmakí?

 Fakatatau ki he Tohi Tapú, ki muʻa he Lōmakí naʻe “lahi fau ʻa e fulikivanu ʻa e tangatá.” (Sēnesi 6:5) ʻOkú ne toe tānaki mai “naʻe hoko ʻa e māmaní ko e koto maumau ʻi he vakai ʻa e ʻOtua moʻoní” koeʻuhi naʻe fonu ia ʻi he fakamālohí mo e fehokotaki fakasino taʻetāú.​—Sēnesi 6:11; Sute 6, 7.

 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e lahi ʻo e faingataʻa ko ení naʻe fakatupunga ia ʻe he kau ʻāngelo fulikivanu naʻa nau mavahe mei hēvani ke fehokotaki fakasino mo e kakai fefine. Ko e kau ʻāngelo ko ení naʻe ʻi ai honau hako naʻe ui ko e kau Nefilimi, naʻa nau fakatupunga ha maumau lahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēnesi 6:1, 2, 4) Naʻe fili ʻa e ʻOtuá ke tafiʻi ʻa e fulikivanú mei he māmaní pea fakaʻatā ʻa e kakai leleí ke nau maʻu ha kamata foʻou.​—Sēnesi 6:6, 7, 17.

 Naʻe ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻe tō mai ʻa e Lōmakí?

 ʻIo. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Noa ʻa e meʻa ʻe hokó pea fakahinohinoʻi ia ke ne langa ha ʻaʻake ke fakahaofi hono fāmilí mo e fanga manú. (Sēnesi 6:13, 14; 7:1-4) Naʻe fakatokanga ʻa Noa ki he kakaí fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻe hoko maí, ka naʻa nau tukunoaʻi ʻene ngaahi fakatokangá. (2 Pita 2:5) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe ʻikai te nau tokanga kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e Lōmakí ʻo tafiʻi kotoa atu kinautolu.”​—Mātiu 24:37-39.

 Naʻe sīpinga fēfē ʻa e ʻaʻake ʻo Noá?

 Ko e ʻaʻaké ko ha fuʻu puha tapafā lōloa, fakafuofua ki he mita ʻe 133 (fute ʻe 437) hono lōloá, mita ʻe 22 (fute ʻe 73) hono fālahí, pea mita ʻe 13 (fute ʻe 44) hono māʻolungá. a Naʻe faʻu ʻa e ʻaʻaké mei he ʻakau ko e kofa, pea naʻe valiʻaki ia ha meʻa hangē ha valitaá ʻi loto mo tuʻa. Naʻe fungavaka ua pea naʻe ʻi ai mo hono ngaahi loki. Naʻe ʻi ai ha matapā ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻaʻaké pea ʻoku hā mahino naʻe ʻi ai mo ha fanga kiʻi matapā takatakai ʻi ʻolunga. ʻOku hā ngali ko e ʻaʻaké naʻe ʻi ai hono ʻato naʻe kiʻi mahiki hake ʻa loto-mālie ʻi he ongo tafaʻakí koeʻuhí ke tafe ʻa e vaí.​—Sēnesi 6:14-16.

 Ko e hā ʻa e fuoloa hono langa ʻe Noa ʻa e ʻaʻaké?

 ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú pe ko e hā ʻa e fuoloa hono langa ʻe Noa ʻa e ʻaʻaké, ka ʻoku ngalingali naʻá ne fakamoleki ʻa e laui hongofuluʻi taʻu ʻi hono langa iá. Naʻe taʻu 500 tupu ʻa Noa ʻi he taimi naʻe fanauʻi ai hono ʻuluaki fohá, pea naʻá ne taʻu 600 ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e Lōmakí. b​—Sēnesi 5:32; 7:6.

 Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Noa ke ne langa ʻa e ʻaʻaké ʻi he taimi naʻe ʻosi lalahi mo mali ai hono foha ʻe toko tolú, ʻa ia naʻe mei feʻunga ia mo e taʻu ʻe 50 pe 60. (Sēnesi 6:14, 18) Kapau ʻoku moʻoni ia, ʻoku hā ngali ʻuhinga lelei ke fakamulitukuʻaki ko e ʻaʻaké naʻe mei feʻunga mo e taʻu ʻe 40 pe 50 pea kakato hono langá.

a ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fua ʻo e ʻaʻaké ʻi he kiupite. Ko e “kiupite anga-maheni faka-Hepeluú naʻe ʻinisi ʻe 17.5 (senitimita ʻe 44.45).”​—The Illustrated Bible Dictionary, Revised Edition, Part 3, peesi 1635.

b ʻI he fekauʻaki mo e lōloa ʻo e moʻui ʻa e kakai hangē ko Noá, sio ki he kupu “Naʻe Moʻui Fuoloa Moʻoni ʻa e Kakai ʻi he Taimi ʻo e Tohi Tapú?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Watchtower ʻo Tīsema 1, 2010.