Go na content

Go na table of contents

Fa yu kan abi wan koloku osofamiri libi?

Fa fu gebroiki moni na wan bun fasi

Fa fu gebroiki moni na wan bun fasi

A masra e taki: „Mi feni taki mi wefi, Laura, * e bai sani di no de fanowdu, noso sani di mi no feni fanowdu. A gersi leki a no man kibri moni! A sani disi e tron wan bigi problema spesrutu te wi abi paiman di wi no ben fruwakti. Furu leisi mi taki dati solanga mi wefi abi moni na ini en saka, a o gebroiki en.”

A wefi e taki: „Kande mi no e kibri nofo moni, ma mi masra no sabi o diri sani de, soleki nyanyan, sani fu poti na ini oso, nanga tra kostu. Na mi de na oso moro furu, èn na mi e si san wi abi fanowdu. Mi e bai den sani dati, awinsi dati o meki wi haritaki baka fu moni.”

WAN fu den moro muilek sani gi trowpatna, na fu taki fu moni afersi sondro fu kisi trobi. Fu dati ede, a de so nofo tron taki disi na wan fu den moro prenspari sani di e meki taki trowpatna e haritaki nanga makandra.

Trowpatna di no abi wan yoisti denki fu moni afersi, kan kisi broko-ede, den kan kisi trobi nanga makandra èn den kan firi sari. Srefi a matifasi di den abi nanga Yehovah kan pori (1 Timoteyus 6:9, 10). Papa nanga mama di no man gebroiki den moni na wan koni fasi, o abi fu wroko moro langa kande. Disi kan meki taki den no man horibaka na wan bun fasi gi den pikin èn gi makandra. Boiti dati, den no man yepi den osofamiri fu kon abi wan moro bun matifasi nanga Yehovah. Den no e leri den pikin tu fu abi a yoisti denki fu moni.

„Moni e kibri sma”, na so Bijbel e taki (Preikiman 7:12). Ma moni o man yepi yu na ini yu trowlibi èn a o kibri yu osofamiri, soso te yu e leri fa fu gebroiki en na wan yoisti fasi èn fa fu taki nanga yu trowpatna fu moni afersi. * Fu taki en leti, na presi fu meki moni afersi tyari wan haritaki kon na mindri trowpatna, a kan meki den kon moro bun nanga makandra.

Ma fu san ede moni afersi e tyari so furu problema kon na ini wan trowlibi? Èn san yu kan du fu lusu yu problema, na presi fu haritaki nanga yu trowpatna fu moni afersi?

Fu san ede a muilek?

Te trowpatna e kisi trobi fu moni afersi, dan nofo tron a no abi fu du nanga a moni srefi, ma a abi fu du nanga frutrow noso frede. Fu eksempre, te wan masra wani taki en wefi fruteri en fa a gebroiki ibri pikinpikin moni, dan fu taki en leti, a e sori taki en wefi no e gebroiki a moni fu na osofamiri bun. Èn wan wefi di e kragi taki en masra no e kibri nofo moni, e sori taki a e frede taki wan sani kan pasa na ini a ten di e kon, di kan meki na osofamiri kon na ini moni problema.

Fu di trowpatna kweki na difrenti fasi, meki dati kan tyari trobi kon te den e taki fu moni afersi. Matthew, di trow aiti yari, e taki: „Mi wefi gro kon bigi na ini wan osofamiri pe den ben sabi fa fu gebroiki moni na wan bun fasi. A no abi den srefi broko-ede leki mi. Mi papa ben de wan sopiman èn a ben e smoko furu, èn furu leisi a no ben abi wroko. Nofo tron wi no ben abi den sani di wi abi fanowdu èn dati meki mi kon frede fu abi paiman. Son leisi a sani disi e meki taki mi e haritaki nanga mi wefi fu moni afersi.” Awinsi san e meki taki unu abi trobi, san yu kan du fu sorgu taki moni e yepi unu na ini a trowlibi, na presi taki a e meki unu kisi problema?

Fo prenspari sani di kan yepi unu

Bijbel a no wan buku di e taki fu moni afersi. Ma a abi moi rai na ini, di kan yepi wan trowpaar fu no kisi moni problema. Fu san ede yu no e luku den rai na ini èn pruberi fu du den sani di kari na ondrosei?

1. Leri fu taki fu moni afersi sondro fu kisi atibron.

„Den wan di e suku rai na makandra, abi koni” (Odo 13:10). Kande a fasi fa yu kweki e meki taki yu e firi fruferi fu suku rai na trawan, spesrutu na yu trowpatna, te a abi fu du nanga moni afersi. Toku yu e sori taki yu koni, te yu e leri fu taki nanga yu trowpatna fu a prenspari tori disi. Fu eksempre, kande yu kan fruteri yu trowpatna taki yu denki taki a fasi fa yu papa nanga mama ben e denki fu moni, abi krakti na yu tapu. Boiti dati, pruberi fu frustan fa a kweki di yu trowpatna kisi, abi krakti na en tapu.

Yu no abi fu wakti te problema kon, fosi yu bigin taki fu moni afersi. Wan Bijbel skrifiman ben aksi: „Nowan sma o waka nanga wan trawan, efu a no meki mofo fu waka nanga en, a no so?” (Amos 3:3) Fa a gronprakseri disi e fiti na ini a tori disi? Te yu poti wan spesrutu ten fu taki fu moni afersi, dan a no o pasa so makriki taki unu e kisi trobi fu di unu no man frustan unsrefi.

PRUBERI FU DU DISI: Poti wan spesrutu ten fu taki fu den moni afersi fu na osofamiri. Unu kan abi a takimakandra na a fosi dei fu ibri mun noso wan spesrutu dei ibri wiki. Hori a takimakandra syatu, kande sowan 15 miniti noso moro mendri. Du dati na wan ten te unu no abi furu sani na un ede. Agri nanga makandra fu no taki fu moni afersi tapu spesrutu ten, soleki te unu e nyan noso te unu e prei nanga den pikin.

2. A fasi fa unu musu si a moni di unu e wroko.

„Unu fosi musu bigin sori trawan lespeki” (Romesma 12:10). Efu na yu wawan e wroko, dan yu kan sori lespeki gi yu trowpatna, te yu no e si a moni di yu e wroko leki na fu yu wawan, ma leki na fu na osofamiri.​—1 Timoteyus 5:8.

Efu yu nanga yu trowpatna e wroko, dan unu kan sori lespeki gi makandra te unu e taki omeni moni unu e wroko èn sortu bigi paiman unu e pai. Efu yu no e fruteri yu trowpatna den sani disi, dan a no o frutrow yu, èn dati kan pori a trowlibi fu unu. A no de fanowdu fu taki fosi nanga yu patna fu ibri pikinpikin moni di yu e gebroiki. Ma te yu e taki nanga en fu den sani di o kostu furu moni, dan yu e sori taki yu e lespeki a fasi fa a e si sani.

PRUBERI FU DU DISI: Agri nanga makandra omeni moni unu kan gebroiki, sondro fu taki fosi nanga makandra. A kan de 20 noso 200 dala, noso wan moro bigi moni. Ala ten yu musu taki nanga yu trowpatna te yu wani gebroiki moro moni leki dati.

3. Skrifi san unu wani du.

„Efu yu e seti sani na fesi èn yu e wroko tranga, dan yu sa abi furu” (Odo 21:5, Contemporary English Version). Wan fasi fa yu kan seti sani gi a ten di e kon, èn sorgu taki yu no e wroko tranga fu soso, na te yu e skrifi omeni moni na osofamiri e gebroiki. Nina, di trow feifi yari kaba, e taki: „A de wan bun yepi te yu e si omeni moni yu e wroko èn omeni kostu yu abi. Dati o meki taki unu no haritaki fu sani, fu di a skrifi na tapu papira omeni moni unu gebroiki.”

Unu no abi fu meki a sani disi muilek. Darren, di trow 26 yari kaba èn di abi tu boi, e taki: „Na a bigin wi ben e gebroiki difrenti envelop fu poti a moni di wi abi fanowdu gi a wiki. Fu eksempre, wi ben e poti moni na ini wan envelop gi nyanyan, gi prisiriten, èn srefi fu go koti wiwiri. Efu wi no ben abi nofo moni na ini wan fu den envelop, dan wi ben e teki moni fu wan trawan. Ma ala ten wi ben e sorgu taki wi poti a moni baka so esi leki a kan.” Efu nofo tron yu e gebroiki yu bangi karta fu pai den kostu fu yu, dan a de prenspari taki yu e luku omeni moni yu e gebroiki èn sorgu taki yu e skrifi dati.

PRUBERI FU DU DISI: Skrifi den kostu di de a srefi ibri mun. Agri nanga makandra omeni fu a moni di yu e wroko, yu o kibri. Dan skrifi den kostu di no de a srefi ibri mun, soleki san yu e pai gi nyanyan, faya, nanga telefon. Baka dati, skrifi san na ala den kostu di unu abi na ini wán mun. Du disi wan tu mun baka makandra. Efu a de fanowdu, tyari kenki kon na ini a fasi fa unu e libi, so taki unu no abi furu paiman.

4. Taki suma o du wan spesrutu sani.

„Tu sma bun moro leki wán, fu di den kan du moro te den e wroko makandra” (Preikiman 4:9, 10, New Century Version). Na ini son osofamiri, a masra e sorgu gi den moni afersi fu na osofamiri. Na ini tra osofamiri, a wefi man du disi bun (Odo 31:10-28). Ma furu trowpaar e bosroiti fu du disi makandra. Mario, di trow 21 yari, e taki: „Mi wefi e pai den pikinpikin kostu èn a e skrifi dati tu. Mi e pai belasting, bigi paiman soleki di fu a wagi, èn mi e pai gi a yuru. Wi e fruteri makandra den sani disi èn wi e wroko makandra.” Awansi fa yu e du disi, a prenspari sani na fu wroko makandra.

PRUBERI FU DU DISI: Luku san yu trowpatna man du heri bun èn san a no man du so bun, dan taki nanga makandra sortu frantwortu unu o tyari. Luku baka wan tu mun fa sani waka. De klariklari fu tyari kenki kon. Fu yepi yu frustan fa a de fu tyari a frantwortu fu yu trowpatna, soleki fu pai den kostu noso fu bai sani, dan wawan leisi yu kan teki a frantwortu di en abi èn en e teki a wan di yu abi.

San musu kon na krin te unu e taki fu moni afersi

Te unu e taki fu moni afersi, dan dati no musu meki taki unu no sori lobi moro gi makandra. Leah, di trow feifi yari kaba, kon si taki disi tru. A e taki: „Mi nanga mi masra leri fu taki krin nanga makandra fu moni afersi, èn fu no kibri noti gi makandra. Leki bakapisi fu dati, wi e wroko bun nanga makandra now, èn wi kon kisi moro lobi gi makandra.”

Te trowpaar e taki fa den wani gebroiki den moni, dan den e sori san den e howpu, san den wani, èn den e sori taki den e frutrow makandra na ini a trowlibi. Te den e taki nanga makandra fosi den bai wan sani gi san den o abi fu pai furu moni, dan den e sori lespeki gi a fasi fa a trowpatna fu den e denki èn e firi. Te den e taki omeni moni den o gebroiki sondro fu taki fosi nanga makandra, èn te den e gi makandra na okasi fu du dati, dan den e sori taki den e frutrow makandra. Den sani disi sa meki taki wan trowpaar lobi makandra trutru. A no de fu taki dati so wan trowlibi warti moro moni. We dan, fu san ede unu o haritaki fu moni afersi?

^ paragraaf 3 Wi kenki den nen.

^ paragraaf 7 Bijbel e taki dati „wan masra na a ede fu en wefi”. Sobun a masra abi a moro bigi frantwortu fu taki fa den o gebroiki a moni na ini na osofamiri, èn a musu handri nanga en wefi na wan lobi-ati fasi sondro fu prakseri ensrefi nomo.​—Efeisesma 5:23, 25.

AKSI YUSREFI . . .

  • O ten ben de a lasti leisi di mi nanga mi trowpatna taki fu moni afersi, sondro fu haritaki nanga makandra?

  • San mi kan taki èn du fu sori warderi gi san mi trowpatna e du, te a abi fu du nanga den moni afersi fu na osofamiri?