Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mataupu ma Fuaiupu—O Ai na Tuuina i le Tusi Paia?

Mataupu ma Fuaiupu—O Ai na Tuuina i le Tusi Paia?

SEʻI faapea o oe o se Kerisiano o loo ola i le uluaʻi senituri. Ua maua e lau faapotopotoga se tusi mai i le aposetolo o Paulo. A o e faalogo atu o faitau mai, e te mātauina e tele ina sii mai ai e Paulo “tusitusiga paia,” o Tusitusiga Eperu. (2 Timoteo 3:15) Ua e faapea ifo, ʻOu te fia iloa po o fea na ia sii mai ai nei upu.’ Peitaʻi e lē faigofie lenā mea. Aiseā?

E LEAI NI MATAUPU PO O NI FUAIUPU

Seʻi manatu i foliga o manusikulipi o “tusitusiga paia” sa maua i aso o Paulo. O se tasi o na manusikulipi o loo faaalia mai i le ata, o se vaega o le tusi a Isaia mai i Tusi Tāʻai o le Sami Mate. O le ā sau mātau i le ata? E solo atoa le tusitusiga e leai ni faailoga. E lē o iai foʻi ni fuainumera o mataupu ma fuaiupu e pei ona iai i aso nei.

E leʻi vaevaeina e i latou na tusia le Tusi Paia la latou feʻau i mataupu po o fuaiupu. Sa latou tusia le feʻau atoa na tuuina mai e le Atua, ina ia mafai foʻi ona maua e le ʻaufaitau le feʻau atoa ae lē na o ni nai vaega. Pe e lē o le mea lenā e te manaʻo i ai pe a e maua se tusi tāua mai i sē e te alofa i ai? E te faitauina le tusi atoa, ae lē na o ni nai vaega.

Peitaʻi, sa iai se faafitauli ona o le leai o ni mataupu po o ni fuaiupu. Na pau le auala na iloa ai upu na sii mai e Paulo, o faaupuga e pei o le, “e pei ona tusia,” po o le ʻe pei ona taʻua e Isaia.’ (Roma 3:10; 9:29) Sa faigatā ona maua le mea e sii mai ai na upu, seʻi vaganā na e masani lelei i “tusitusiga paia.”

E lē gata i lea, o na “tusitusiga paia” e lē na o se feʻau se tasi mai i le Atua. E oo ane i le faaiʻuga o le senituri muamua T.A., ua iai se tuufaatasiga o ni tusi eseese e 66. O le pogai lenā ua fiafia ai le toʻatele o le ʻaufaitau o le Tusi Paia i aso nei, ona ua faafuainumera mataupu ma fuaiupu ma ua faigofie ai ona latou maua se faaupuga patino, e pei o le tele o faaupuga na sii mai e Paulo i ana tusi.

Atonu e te fesili, ʻO ai la na tuuina fuainumera o mataupu ma fuaiupu i le Tusi Paia?’

O AI NA TUUINA I AI MATAUPU?

Ua viiviia le faifeʻau Peretania o Stephen Langton, o lē na mulimuli ane avea ma Akiepikopō o Canterbury, ona o le vaevaeina o le Tusi Paia i mataupu. Sa ia faia faapea i le amataga o le senituri lona 13 T.A., a o avea ma faiaʻoga i le Iunivesite o Pale i Falani.

A o leʻi oo i taimi o Stephen, sa faataʻitaʻia e tagata atamamai auala eseese e vaevae ai le Tusi Paia i ni vaega lāiti po o mataupu, ma e foliga mai o le māfuaaga autū ina ia faigofie ona maua faamatalaga. Seʻi faaata le faigofie ona latou suʻeina se faaupuga i se mataupu se tasi, nai lo o se tusi atoa, e pei o le tusi a Isaia lea e 66 ona mataupu.

Peitaʻi na aliaʻe mai ai se faafitauli. Na faia e tagata atamamai le tele o auala eseese ma feteenaʻi. O se faataʻitaʻiga, sa vaevaeina le Evagelia a Mareko i le toetoe 50 mataupu nai lo o le 16 lea e iai i aso nei. I aso o Stephen, e toʻatele tamaiti aʻoga mai i atunuu eseese na ō mai i Pale ma aumai a latou lava Tusi Paia. Peitaʻi e leʻi mafai e faiaʻoga ma tamaiti aʻoga ona iloa po o fea o le manusikulipi na latou faasino i ai. Aiseā? Talu ai e eseese le vaevaeina o mataupu i a latou manusikulipi.

O lea na faia ai e Stephen se vaevaega fou o mataupu. Ua taʻua i le tusi The Book—A History of the Bible, “sa fiafia tagata faitau ma tusiupu” i le auala na ia vaevaeina ai, ma “na vave ona salalau atu i atunuu i Europa.” O ia lea na faafuainumeraina mataupu ia e tatou te maua i le tele o Tusi Paia i aso nei.

O AI NA TUUINA I AI FUAIUPU?

I le pe ā ma le 300 tausaga mulimuli ane, i le ogatotonu o le senituri lona 16, na faia ai e le lomitusi lauiloa i Falani, o Robert Estienne se auala faigofie. O lona sini ia uunaʻia le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. Sa ia iloa e tāua ona iai se faiga e tutusa ai le faafuainumeraina o mataupu fuaiupu.

E lē o Robert na amataina le faiga lenei o le vaevae o mau o le Tusi Paia i fuaiupu. E iai isi na muamua atu na latou faia faapea. O se faataʻitaʻiga, i senituri muamua atu na vaevae ai e tagata Iutaia o ē e toe tusia tusi, le Tusi Paia Eperu atoa po o le Feagaiga Tuai, i fuaiupu ae lē o mataupu. Peitaʻi, sa pei foʻi o le vaevaeina o mataupu sa leai se faiga e tutusa lelei ai.

Sa vaevae e Robert Tusitusiga Kerisiano Eleni po o le Feagaiga Fou i se vaevaega fou o fuaiupu, ona tuufaatasi lea ma le vaevaega o le Tusi Paia Eperu lea ua uma ona iai. I le 1553, na ia lomia ai le uluaʻi Tusi Paia atoa (o se faaliliuga faa-Falani), lea e tutusa lelei ma mataupu ma fuaiupu ia e faaaogā i le tele o Tusi Paia i aso nei. Na faitio mai nisi o lenei faiga ua vaevae ai le Tusi Paia i ni vaega, ma ua foliga mai ai ua eseese ma lē fesootaʻi manatu o le Tusi Paia. Peitaʻi, na vave ona talia ma faaaogā e isi na lomia le Tusi Paia le auala na vaevae ai e Robert le Tusi Paia i fuaiupu.

UA AOGĀ I TAGATA AʻOGA O LE TUSI PAIA

E foliga mai o se auala e faigofie le faafuainumera o mataupu ma fuaiupu. O lenei faiga ua matilatila ai fuaiupu taʻitasi i le Tusi Paia, ma ua faasino saʻo mai le vaega e maua ai. E moni e leʻi faagaeeina e le Atua le vaevaeina o mataupu ma fuaiupu, ma o nisi taimi e lē o saʻo vaega tonu e vavae ai. Peitaʻi ua faigofie ai mo i tatou ona faasino ni fuaiupu sii, ma faamatilatila pe faailoa atu fuaiupu ia atonu e iai sona uiga tāua mo i tatou. O le faiga foʻi lea pe a tatou faamatilatila ni faaupuga e tatou te mananaʻo ia manatua i se tusitusiga po o se tusi.

E ui e aogā le vaevaeina o mataupu ma fuaiupu, ae ia manatua e tāua ona maua le ata atoa pe malamalama i le feʻau atoa na tuu mai e le Atua. Ia fai ma masani le faitau o le mataupu atoa nai lo o le tau ina faitau o ni fuaiupu eseese. O le faia faapea o le a fesoasoani iā te oe e masani lelei ai i ʻtusitusiga paia uma, lea e mafai ona faapotoina ai oe mo le faaolataga.’—2 Timoteo 3:15.