Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po ua Iloa Atu se Tulaga Faalētonu?

Po ua Iloa Atu se Tulaga Faalētonu?

Po ua Iloa Atu se Tulaga Faalētonu?

Ua taʻua i le pepa, The New Zealand Herald, “O Veu Lesa o se tamā mai Tuvalu e 73 ona tausaga, ma e na te lē manaʻomia se lipoti a saienitisi e taʻu mai ai, ua siitia le maualuga o le suāsami. Ona o matafaga sa tafao ai o ia a o laʻitiiti, ua faasolo ina mou atu. Ua leaga mea totō e aai ai lona aiga ona ua oo mai i ai le sami. Ina ua tupu se tai oʻooʻo iā Aperila [2007], na tatau ona siitia ese lona aiga mai le motu ona ua fafati atu galu i lo latou fale, ma lafo atu ai maa ma otaota.”

UA FAI mai le Herald, i tagata o Tuvalu, o ni motu e na o le 13 futu (4 mita) le maualuga i luga aʻe o le fogātai, o le faateteleina o le vevela o le kelope, e lē na o se mea o saʻiliʻili i ai saienitisi, ae o se mea “ua aafia ai olaga i aso faisoo.” * E faitau afe tagata ua tuua Tuvalu, ma ua sauni foʻi se isi vaega toʻatele e siitia ese.

I le taimi lava e tasi, o Ropati, e nofo o ia i Brisbane i Ausetalia, ma e iai aso e taga ai ona fui lona togālaau, ae faaaogā ai le pakete ona e sā le faagaʻau auā e maʻimau ai le vai. Ae seʻi vaganā ua ave lana taavale i se fale fufulu taavale, e na o faata, ma faamalama ma le laisene e faataga ona fufulu. Aiseā ua faasāsā ai le vai? Ona o loo lavea le nuu o Ropati i se lāmala e sili ona leaga o le senituri ua teʻa atu nei. Ae o loo iai isi vaipanoa ua sili ona afāina. Faamata ua faamaonia e nei faafitauli i Tuvalu ma Ausetalia, ua faateteleina le vevela o le kelope?

Le Manatu o Nisi

Ua toʻatele e manatu e faapea o le pogai autū o le vevela tele o le kelope, ona o mea ua fai e tagata, ma e ono faalētonu ai le tau faapea ma le siʻosiʻomaga. O se faataʻitaʻiga, ua avea le liu suāvai o le aisa i nuu tetele ma le siisii o le sami ona ua māfanafana le suāsami, ma tulaga ua oso maualuga ai le suāvai i le sami. Ma ua faasolo ina ufitia ai nuu maualalalo e pei o Tuvalu, ma se vaega tele o Holani ma Florida, faapea foʻi ma isi nuu. E faitau miliona i latou e ono siitia ese mai aai e iai Shanghai i Saina ma Calcutta i Initia, faapea ma vaega o Bangladesh i Pakisitana.

E avea foʻi le vevela o le kelope ma mea e ono faateteleina ai afā, lologa, ma lāmala. I atumauga o Himalaya, ua liu suāvai oga aisa tetele mai vaipanoa o loo tatafe atu ai vai i vaitafe e fitu, ma e iʻu ina utiuti ai le vai taumafa mo le 40 pasene o tagata o le lalolagi. Ua tulaga faalētonu ai foʻi le faitau afe o meaola, e pei o urosa po o pea o le Atika, ona ua afāina vaipanoa sa maua ai a latou meaʻai. Ua faaalia mai i lipoti, o nisi urosa ua paeee, ae o isi ua matelāina ona o le lē lava o mea e aai ai.

Ua avea foʻi le faateleina o le vevela ma tulaga e pepesi ai faamaʻi, ona ua mafai ai ona feoaʻi mamao meaola ma isi mea e feaveaʻia faamaʻi, e iai namu, utufiti, ma lega. “O lamatiaga ua iai talu ai suiga o le tau, e tai tutusa lava ma lamatiaga mai meatau faaniukilia,” o le tala lea i le mekasini, Bulletin of the Atomic Scientists. “Atonu e lē tele se aafiaga o iloa i sina taimi puupuu . . . , ae i le tolu sefulu po o le fā sefulu tausaga o i luma, e avea suiga i le tau ma mea e faaleaga ai le siʻosiʻomaga o loo faalagolago i ai le soifua lelei o tagata, ma atonu e lē mafai ona toe faaleleia.” Ua talitonu nisi saienitisi ua sili atu ona leaga le tulaga ua iai, ona o suiga na latou faatalitalia e tutupu talu ai le vevela o le kelope, ua vave tele ona oo mai.

Pe e tatou te talitonu i nei faamatalaga? Pe e moni ua lamatia lo tatou lalolagi? O ē e lē talitonu ua faateleina le vevela, ua latou fai mai e leai se mea e popole ai fua. Ae e lē o mautinoa e isi. O lea la, o le ā le saʻo o le mataupu? Faamata ua lamatia le lumanaʻi o le lalolagi, faapea foʻi ma lo tatou lumanaʻi?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 O le “faateteleina o le vevela o le kelope” o loo faasino i le siisii i luga o le vevela i le ʻea ua siʻomia ai le lalolagi (atimosifia) faapea ma le sami.