Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ye so mo lingbi ti sara

Ye so mo lingbi ti sara

Ye so mo lingbi ti sara

So fadeso aye tongana yengingo ti sese na sukungo ti ngu ayeke si na peko ti tere na ayeke futi aye mingi, nyen la zo alingbi ti sara? Zia e bâ ambeni ye so e lingbi ti sara.

Kpe ndo so kpale ni ayeke si dä. Bible atene: “Zo ti ndara abâ ye ti sioni, na lo honde tere ti lo, me azo so li ti ala ayeke dä pëpe, ala hon, na ala wara ngbanga.” (Proverbe 22:3). Wango so ayeke wango ti ndara, na zo alingbi ti sara na kusala tongana a ndu mara ti akota kpale so. Tongana a vunga sango a tene ngu ayeke suku ande na ndo so mo yeke dä wala sese ayeke yengi, mo yeke sara nyen? Ti sara ye na ndara a yeke ti kpe ndo ni ti gue na mbeni ndo so sioni alingbi ti si na mo dä pëpe. Fini ti zo ayeke kota ye mingi ahon da wala akungba.

Ti ambeni zo, peut-être ala lingbi ti soro ti lango pëpe na ando so kpale alingbi ti si dä. Mbeni ndokua atene: “Kpale ti aye tongana yengingo ti sese wala sukungo ti ngu alingbi ti si na ando kue pëpe. Gi mbeni kete mbage ti sese la si aye ni so alingbi ti si dä mingi, na mingi ti akota kpale so ayeke si ande, a yeke si na ando ni so.” Tënë so ayeke tâ tënë, na tapande na ando so ayeke na tere ti ngu-ingo me so niveau ti ngu-ingo ni ahon ni wala ando so sese alingbi ti suru dä hio. Tongana mo lingbi ti sara kue ti lango na mara ti asioni ndo tongaso pëpe wala ti gue na mbeni ndo so sioni alingbi ti si na mo mingi pëpe, pasi so mo lingbi ti bâ na peko ti mara ti akpale so ayeke duti mingi pëpe.

Leke tere ti mo kozoni. Atâa so mo lingbi ti sara ye kue, peut-être mbeni kpale so mo ku tere ti mo na ni pëpe alingbi ti si na mo. Mo lingbi ti sigigi na yâ ni tongana mo leke tere ti mo kozoni. Ye so ague nga oko na wango so e diko fade na aProverbe 22:3. Mo yeke na mbeni bozo awe so ye kue ayeke na yâ ni? so mo lingbi ti mû ni hio ti hon tongana ngu asuku wala sese ayengi? Mbeni mbeti so asara tënë na ndo ti aye so zo alingbi ti sara na mara ti angoi so ahunda ti tene e zia na yâ ti aye ti e aye tongana: ayorö, ngbenda ti ngu, akobe so alingbi ti buba pëpe nga na ambeti so e yeke duti ande na bezoin ni mingi. A yeke nga na lege ti ndara ti bâ na sewa ti mo mara ti akpale wa alingbi ti si na nyen la ala lingbi ti sara na ngoi ti akpale ni oko oko kue.

Sambela Nzapa lakue. A lingbi ti mû maboko na mo na yâ ti aye kue. Bible atene so Nzapa ayeke “Babâ so ayeke sara nzoni bê mingi na zo nga Nzapa ti dengo bê kue, lo so adë bê ti e na yâ ti ye ti vundu kue so e wara”. Mbeni versê ni atene so lo yeke Nzapa “so ayeke dë bê ti ala so vundu ahon ndo ti ala”.​—2 aCorinthien 1:3, 4; 7:6.

Biani, Nzapa ahinga nzoni mingi aye so ayeke si na azo so azia bê ti ala na lo. Lo yeke Nzapa ti ndoye na lo yeke dë bê ti azo na alege nde nde (1 Jean 4:8). Sambela, pëpe ti tene Nzapa asara miracle me ti tene lo mû yingo vulu ti lo, alingbi ti mû maboko na mo na yâ ti aye kue. Yingo vulu alingbi ti sara si azo so ayeke na yâ ti akpale adabe ti ala na aversê so alingbi ti dë bê ti ala. Biani, awakua ti Nzapa so ayeke be-ta-zo alingbi ti tene oko tënë so Gbia David atene ândö: “Même tongana mbi hon na popo-hoto ti bingo ti kui, mbeto ti sioye asara mbi pëpe, teti Mo yeke na mbi; keke na bâton ti Mo alungula vundu ti mbi.”​—Psaume 23:4.

Mû maboko na aita ti mo ti yingo. Na ngoi ti akozo Chrétien, mbeni prophète so iri ti lo ayeke Agabus afa so “mbeni kota nzara ayeke nduru ti tï na ndo ti sese kue so azo ayeke dä. Kota nzara so atï biani na ngoi ti Claude.” A sara si gbâ ti adisciple ti Jésus so ayeke na Judée na ngoi ni kâ abâ pasi na ni mingi. Nyen la adisciple so ayeke ti ala na ambeni ndo nde asara tongana ala mä tënë ti ye so asi na amba ti ala so? Mbaï ni atene: “Adisciple so aleke na bê ti ala ti tene zo oko oko amû ye alingbi na ye so lo yeke na ni, ti tokua ni si a mû maboko na aita so alango na Judée.” (Kusala 11:28, 29). Na ndoye ala tokua aye na aita ti ala.

Laso tongana aye ti ngangu asi, awakua ti Nzapa ayeke sara nga tongaso. A hinga aTémoin ti Jéhovah tongana azo so ayeke mû maboko na aita ti ala. Na tapande, na ngoi so sese ayengi ngangu na kodoro ti Chili na 27 février 2010, hio aTémoin ti Jéhovah amû maboko na ala so ye ni asi na ala. Karla, so ngu ahon na da ti lo, atene: “A yeke ye ti dengo bê ti bâ so tâ gi na ndade ni [aita ti mbi aTémoin] alondo na ambeni ndo aga ti mû maboko na e. Jéhovah adë tâ bê ti e na lege ti nzoni so aita volontaire so asara. Mbi bâ so Jéhovah aye mbi na lo bata mbi.” Âta ti lo ti koli, so ayeke Témoin pëpe, abâ tongana nyen aita ayeke mû maboko. Lo tene: “A yeke tâ nde mingi na ye so mbi yeke bâ ka teti angu mingi na yâ ti eglize ti mbi.” Ye so lo bâ apusu lo ti hunda na aTémoin ti Jéhovah ti manda Bible na lo.

Ti duti oko na azo so aye Nzapa alingbi ti mû maboko mingi na zo na ngoi ti akpale. Atâa so kue, mbeni ngoi ayeke dä ande so sese ayeke hinga pëpe tënë ti aye tongana yengingo ti sese na sukungo ti ngu? Zia e bâ ye so Bible atene na ndo ni.

[Foto na lembeti 6]

Mo yeke na mbeni bozo so ye kue ayeke na yâ ni?

[Foto na lembeti 7]

Ti sambela ndali ti yingo ti Jéhovah alingbi ti mû maboko na yâ ti aye kue

[Foto na lembeti 7]

Aita ayeke mû maboko na mba ti hon ndo ti aye ti peko ti akpale ni

[Foto na lembeti 7]

“Mbi bâ so Jéhovah aye mbi na lo bata mbi”