Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Sudo Machiegni gi Nyasaye Osekelona Ber

Sudo Machiegni gi Nyasaye Osekelona Ber

KANE achopo higni ochiko, naweyo dongo. Mano notimore higni 34 mosekalo e piny mar Côte d’Ivoire, kendo kata mana sani borna romo mana fut adek kende. Kane ofweny tuo ma nomona dongo, jonyuolna nojiwa ni ati matek mondo kik aparra ahinya kuom kaka nachal. Naloso rak mar uso olembe e nyim odwa kendo narito kanyo obed maler. Mano ne miyo jonyiewo biro mang’eny.

Kata kamano, tiyo matek ne ok oloko gik moko duto. Pod ne an nyadundo ahinya kendo timo gik ma nenore ni yot kaka gamo gik moko e duka ne tekna. Gik moko duto ne nenore ka gima olos ne joma oloya gi bor nyadiriyo. Nawinjoga malit ahinya, to weche nolokore kane ajahigni 14.

Chieng’ moro, mine ariyo ma gin Joneno mag Jehova nonyiewo olembe ma nauso kae to ne gichako puonjore koda Muma. Mapiyo nono nafwenyo ni ng’eyo Jehova kod dwaro mage e gima duong’ie ahinya moloyo kaka ne achal. Mano nojiwa ahinya. Zaburi 73:28 nobedo ndiko ma ahero ahinya. Kare mokwongo e ndikono wacho niya: “Sudo machiegni gi Nyasaye okelona ber.”

Apoya nono joodwa nodar modhi Burkina Faso, kendo ngimana nolokore miwuoro. E alwora ma ne wadakie e piny Côte d’Ivoire, ji nong’iyo nena kama ne ause olembe. To e alwora manyienni, ji mathoth ne ok ong’eya kendo ne gibwok ahinya ka ginena. Ji ne ng’iya malich. Mano ne miyo kinde moko abedo e ot ma ok awuog oko kuom jumbe mogwaro. Bang’e naparo kaka sudo machiegni gi Jehova osekelona ber. Ne andiko barua ne ofis Joneno mag Jehova kendo ng’at mowinjore e ma nobiro lima. Ne en jamisonari miluongo ni Nani ma ne obiro gi piki piki.

Yore ma ne nie alwora ma wadakie ne kier kier kendo ne timoga chuodho ka koth ochue. Kinde mang’eny, Nani ne lwarga kowuok e wi piki piki kobiro puonjore koda, to ne ok ool. Bang’e nochiwore mar tera e chokruoge. Nafwenyo ni koro ne dhi chuna wuok e ot ma ok adewo ni ji dhi ng’iya. E wi mano, bedo e tok piki piki ne dhi miyo piki pikino omed bedo mapek, to riembe bende ne tek. Kata kamano, nayie dhi kode, to gima nojiwa timo mano ne en kare mar ariyo mar ndiko ma aherogano: “Asetimo Ruoth Nyasaye kar bwokna.”

Seche moko an kaachiel gi Nani ne walwarga e chuodho, kata kamano pod ne en gima ber chopo e chokruoge. Kane adhi e Od Romo, ji ne rwaka gi mor to mano nopogore ahinya gi kaka ji ne ng’iyaga marach oko! Bang’ dweche ochiko, ne obatisa.

Kare mar adek e ndiko ma aherogano wacho niya: “Atwag kuom tijeni duto.” Nang’eyo ni tij lendo ne dhi bedona mapek. Pod aparo odiechieng’ ma nahango dhiye lendo ot ka ot. Nyithindo kaachiel gi joma dongo ne ng’iya, ne luwa, kendo ne gipimo kaka awuotho. Mano nochwanya, mak mana ni ne asiko awacho ni gin bende owinjore gidag e Paradiso mana kaka an bende daher dak kuno; omiyo ne adhi nyime gi lendo.

Mondo ne tich obedna mayot, nayudo ndiga moro ma nigi tielo adek kendo miriembo gi lwedo. Ng’at ma ne ipogago e tij lendo ne dhironaga ndiga ka wachopo e thur kae to ochikore e ndiga sama wan e orido orido. Kata obedo ni tij lendo ne tekna kane achako, noduogo obedo tich ma mora ahinya ma abedo painia mapile e higa mar 1998.

Napuonjo ji mathoth Muma, kendo ang’wen kuomgi nobatisi. E wi mano, achiel kuom nyiminena monyuolwago bende norwako adiera! Winjo kaka moko kuom joma napuonjorago Muma ne timo dongruok ne jiwa ahinya e sama nadwaro jip. Chieng’ moro kane maleria ogoya matek, nayudo barua moro moa Côte d’Ivoire. Nachako puonjruok mar Muma e dhoot gi ng’at moro ma ne somo e yunivasiti man Burkina Faso kae to aweye ne owadwa moro. Bang’e ng’atno nodar odhi Côte d’Ivoire. Namor ahinya ka nawinjo ni obedo jalendo ma pok obatisi!

Ere kaka ayudoga pesa ma akonyorago? Riwruok moro ma konyo jama ong’ol nochiwore mar puonja tweng’o. Achiel kuom joma ne puonjago noneno kaka ne ajatiyo mowacho niya: “Onego wapuonji loso sabun.” Ne gitimo kamano. Sani aloso sabun milwokogo lewni kod minyalo tigo e lwoko gik mamoko e ot. Ji ohero ahinya sabun ma aloso kendo ginyisoga jomamoko bende mondo onyiew. Ajatero ne ji sabun ka atiyo gi piki pikina ma nigi tielo adek.

Gima lit en ni e higa mar 2004, rem ma nawinjoga e lumbruna nomedore mochopo kama koro nochuna weyo tij painia. Kata kamano, pod alendoga gi kinda ahinya.

Ji ong’eyaga nikech ahero bwonjo. Onge gima nyalo mona bedo mamor nikech sudo machiegni gi Nyasaye osekelona ber.—Kaka inyisowa gi Sarah Maiga.