Inda koshikalimo

Eendombwedi daJehova oda tala ko ngahelipi ehongo?

Eendombwedi daJehova oda tala ko ngahelipi ehongo?

 Etaleko letu li na sha nehongo ola kanghamena komafinamhango oo taa hangwa mOmbiibeli. Ondombwedi keshe ohai longifa eliudo layo la deulwa kOmbiibeli opo i tokole nghee tai ka tula moilonga omafinamhango opakalunga ngaashi tashi shikula apa. a

 Ehongo ola fimana

 Ehongo ohali kwafele omunhu a kulike ‘ounongo neendunge,’ omaukwatya oo a fimana neenghono mOmbiibeli. (Omayeletumbulo 2:10, 11; 3:21, 22) Shikwao vali, Jesus okwa li a lombwela ovahongwa vaye va kale ovahongi vetumwalaka olo e va lombwela. (Mateus 28:19, 20) Nomolwaasho hatu ladipike nokukwafela Eendombwedi dikwetu di mone ehongo la denga mbada, mwa kwatelwa ounongo wokulesha, okushanga, okupopya, b nodi kale di shii osho omalongelokalunga makwao a itavela nosho yo omihoko. — 1 Ovakorinto 9:20-22; 1 Timoteus 4:13.

 Omapangelo nao okwa mona kutya ehongo ola fimana, nomolwaasho haa ladipike lwoikando ounona va ye keefikola. Ohatu longele kumwe nao metwokumwe noshipango osho tashi ti: “Omunhu keshe na dulike kovapangeli ava have mu pangele.” (Ovaroma 13:1) Shikwao vali, ohatu kunghilile ounona vetu va yandje elitulemo keefikola opo va dule okupita nawa, ndele hashimha ashike va pita. c Osho oshi li metwokumwe nEendjovo daKalunga eshi da ti: “Keshe eshi tamu shi ningi, shi ningeni komitima deni nokulongela Omwene, hamunhu.” — Ovakolossi 3:23.

 Ehongo ohali tu kwafele opo tu file oshisho omaukwaneumbo etu. Ombiibeli oya ti: “Ou iha file vakwao oshisho naunene ava vambulaye, ye okwe lidimbika eitavelo noku dulike kwaau ehe fi omwiitaveli.” (1 Timoteus 5:8) Ehongo ohali tu kwafele tu wanife po oshinakuwanifwa osho twa pewa kuKalunga shokufila oshisho omaukwaneumbo etu. O-The World Book Encyclopedia oya ti kutya elalakano lehongo “okukwafela ovanhu va pondole momudingonoko . . . tava longo va ete po oshimaliwa.” Omunhu oo e na ounongo nokwa hongwa oha dulu okukwafela oukwaneumbo waye nawa e dulife omunhu oo ina hongwa nandenande. — Omayeletumbulo 22:29.

 Ovadali navo ohava kwafele ounona vavo moku va honga oilonga yomeumbo, ofimbo ofikola hai kwafele ounona va kale ve shii okulesha nokushanga. (2 Ovakorinto 12:14) Ohatu ladipike ovadali va tume ounona vavo kofikola nonande moitukulwa yavo ohadi futwa, da pumba ile shihe li pamufyuululwakalo wavo. d Ohatu yandje yo omayele taa longo kovadali e na sha nanghee ve na okukwafela ounona vavo ve lihonge. e

 Ehongo oli na okutalika ko pandjele

 Ohatu hoolola ehongo letu noukeka. Ombiibeli oya ti: “Omushima ta itavele ondjovo keshe, ndelenee omunamayele ta diinine eenghatu daye.” (Omayeletumbulo 14:15) Ohatu tula moilonga efinamhango olo mokuhoolola noukeka eefikola odo twa hala okuya tu ke liwedele ko mokutala kutya otadi pula oimaliwa i fike peni nosho yo ouwa oo hatu ka mona mo. Pashihopaenenwa, eefikola dopaungoba ohadi yandje edeulo li li nawa moule wefimbo lixupi.

 Ehongo lopaKalunga ola denga mbada li dule e li lomeefikola. Mepingafano nehongo lomeefikola, ehongo lopaKalunga, olo la kanghamena kOmbiibeli, ohali hongo ovanhu oshili kombinga yaKalunga, naasho ohashi xupifa eemwenyo. (Johannes 17:3) Ohali tu hongo yo eenghedi dokushiiva “ouyuki neyukifo noshili, . . . ondjila keshe youwa.” (Omayeletumbulo 2:9) Omuyapostoli Paulus naye okwa li a ya kehongo olo tali faafanifwa kunena nehongo lopombada, ashike okwa popya a ti “oinima aishe, eshi nde i shaameka nokushiiva Kristus Jesus Omwene wange, handi i tale oyo oshiponga.” (Ovafilippi 3:8; Oilonga 22:3) Sha faafana nokunena, Eendombwedi daJehova dihapu nado oda mona ehongo la denga mbada, ashike oda itavela kutya ehongo lopaKalunga olo la fimanenena. f

Ehongo lopaKalunga ohali hongo ovanhu eenghedi

 Ehongo lopombada ohali nyono po eenghedi diwa domunhu nokutula ekwatafano laye naKalunga moshiponga

 Ombiibeli oya ti: “Omunaendunge ota tale oshiponga ndele ta hondama.” (Omayeletumbulo 22:3) Eendombwedi daJehova odi udite kutya eeunivesiti nosho yo eefikola dikwao dehongo lopombada ohadi tula ekwatafano lomunhu naKalunga moshiponga. Omolwetomheno olo, Eendombwedi dihapu oda hoolola okuhaya keenhele da tya ngaho ile okutuma ko ounona vado. Odi udite kutya eenhele da tya ngaho dehongo lopombada ohadi xumifa komesho omahongo a puka ngaashi taa landula:

  •   Omutotolombo: Oimaliwa ohai eta ehafo nosho yo eameno

     Ehongo lopombada ohali xumifa komesho ediladilo loku ka mona oilonga hai futu nawa, naasho osho hashi ningifa ounona vahapu va ye kehongo la tya ngaho opo va ka mone oimaliwa ihapu. Vamwe ohava diladila kutya oimaliwa otai va etele ehafo neameno, ashike Ombiibeli oya nyaneka pomutenya ediladilo olo la puka. (Omuudifi 5:10) Ombiibeli oye tu honga yo kutya “olwisho loimaliwa olo efina lowii aushe” nohashi nghundipaleke eitavelo lomunhu. (1 Timoteus 6:10) Eendombwedi daJehova ohadi ningi eenghendabala ngaashi tadi dulu opo di henuke omwiyo “weheka loupuna.” — Mateus 13:22.

  •   Omutotolombo: Ehongo lopombada ohali ku ningifa u kale u na edina la tumbala

     Pashihopaenenwa, Nika Gilauri oo a li nale omuprima woshilongo shaGeorgia, okwa shanga shi na sha netaleko olo li li apeshe moshilongo shavo a ti: “Okukala u na odigili yokounivesiti osha talika ko sha fimana moGeorgia. . . . [Mefimbo lonale,] ovanyasha ovo va li vehe na eedigili ova li ve li oififahoni komaukwaneumbo avo.” g Mepingafano naasho, Ombiibeli otai londwele ovanhu vehe likongela edina mounyuni ou. Jesus okwa li a lombwela ovawiliki vomalongelokalunga ovo va li tave likongele efimano pefimbo opo a li kombada yedu a ti: “Otamu dulu ngahelipi okwiitavela, onye ava hamu tambulafana omafimanekafano?” (Johannes 5:44) Eeunivesiti ohadi dulu okuxumifa komesho omhepo younhwa oyo Kalunga e tonde. — Omayeletumbulo 6:16, 17; 1 Petrus 5:5.

  •   Omutotolombo: Omunhu keshe oye mwene e na okutokola osho shi li mondjila naasho sha puka

     Eendombwedi daJehova ohadi tula moilonga omifikamhango daKalunga di na sha naasho shi li mondjila nosho yo naasho sha puka. (Jesaja 5:20) Kakele kaasho, she likolelela koshitukulwa osho sha nyanyangidwa mo-Journal of Alcohol and Drug Education, omafininiko oomakula keeunivesiti ohaa ningifa ovanyasha vahapu “va ninge omatokolo she likolelela keudeko lavo li na sha nokuhoolola osho shi li mondjila nosho yo naasho sha puka.” h Oumbangi oo otau tu kumwe nefinamhango lOmbiibeli olo tali ti: “Ookaume vai otava nyono po eenghedi diwa.” (1 Ovakorinto 15:33) Kounivesiti, ovanhu ohava kufa ombinga moinima oyo i li apeshe kunena noi tondike kuKalunga, ngaashi oukolwe, okulongifa oingangamifi nosho yo okuya momilele kondje yohombo, novanhu ohava ladipikwa nokuli va ninge ngaho.

  •   Omutotolombo: Ehongo lopombada oli li onghedi ya denga mbada mokuxwepopaleka ounyuni

     Otwa didilika kutya ovanhu vahapu ohava i kehongo lopombada opo va xwepopaleke eenghalamwenyo davo ile ounyuni, ndele hamolwaashi va hala okulikongela oupuna, efimano ile etumbalo. Okulalakanena oinima ya tya ngaho kaku na ekwafo lasha, nomolwaasho Eendombwedi daJehova da hoolola ondjila ya yooloka ko kwaayo. Ngaashi Jesus, otwa itavela kutya Ouhamba waKalunga oo auke tau dulu okuxwepopaleka ounyuni. (Mateus 6:9, 10) Ndele nande ongaho, ihatu kala twa teelela ashike Ouhamba waKalunga u kandule po omaupyakadi mounyuni. Ponhele yaasho, ngaashi Jesus, ohatu kufa ombinga mokuudifa “evaengeli louhamba” mounyuni aushe mokukwafela ovanhu omayovi omafele va kale ve na onghalamwenyo i li xwepo. iMateus 24:14.

a Ovadali ovo ve li Eendombwedi ohava twala ounona vavo kehongo olo itali kondjifafana neemhango daKalunga. — Ovakolossi 3:20.

b Otwa nyanyangida eekopi omamiliyona 11 dokambo Diinina oku va leshela noku va honga oko hake tu kwafele. Ohatu ningi eetundi doshali momalaka 120 mounyuni aushe. Otwa dula okuhonga ovanhu 70 000 lwaapo okudja mo 2003-2017.

c Tala oshitukulwa “Mbela nandi efe po ofikola?

d Pashihopaenenwa, ohatu ladipike ovadali va tume ounona vavo ovamati noukadona kofikola. Tala oshitukulwa “Mbela nandi tume ngoo ounona vange kofikola?” mOshungonangelo yOshiingilisha yo 15 Marsa 2003.

f Tala oshitukulwa shOshiingilisha ko-jw.org “Onghedi omo oinima i na omwenyo ye uya po.”

g Practical Economics: Economic Transformation and Government Reform in Georgia 2004—2012, epandja 170.

h Embo eti 61, No. 1, Aprili 2017, epandja 72.

i Tala oshitukulwa ko-jw.org “Ombiibeli ohai lundulula onghalamwenyo yovanhu” opo u mone nghee Eendjovo daKalunga nosho yo etumwalaka lOuhamba la lundulula eenghalamwenyo dovanhu.