Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Olsem Wanem Mi Save Toktok Long Papa Mo Mama Long Ol Rul We Tufala i Putum?

?Olsem Wanem Mi Save Toktok Long Papa Mo Mama Long Ol Rul We Tufala i Putum?

 “Taem mi gat 15 yia, mi agri fulwan long ol rul we papa mo mama i putum, be naoia we mi gat 19 yia, mi harem se mi sud fri moa.”—Sylvi.

 ?Yu yu gat sem filing olsem Sylvi? Sipos yes, save ya bambae i halpem yu blong yu tokbaot samting ya wetem papa mo mama blong yu.

 Samting we yu mas save

 Bifo we yu toktok wetem Papa mo Mama long saed blong ol rul we tufala i putumap, i gud yu tingbaot se:

  •  Sipos i no gat ol rul, laef bambae i olbaot nomo. Traem tingbaot wan rod we i fulap long ol trak. Sipos i nogat ol saen we oli soem spid we yu mas ron long hem, o weples yu mas stop long hem, bambae i save gat trabol i kamaot. Ol rul blong haos oli sem mak. Oli givhan blong mekem se ol samting oli stap long oda.

  •  Ol rul oli soemaot se papa mo mama i lavem yu. Sipos papa mo mama i no putum eni rul, hemia i min se tufala i no kea sipos wan samting i hapen long yu. Sipos tufala i mekem olsem, tufala i no gudfala papa mo mama.

 ?YU YU SAVE? !I gat ol rul we ol papa mo mama tu oli mas folem! Sipos yu no save samting ya, ridim Jenesis 2:24; Dutronome 6:6, 7; Efesas 6:4; mo 1 Timoti 5:8.

 ?Yu save mekem wanem sipos yu harem yet se ol rul we papa mo mama i putum oli no stret?

 Samting we yu save mekem

 Bifo we yu tokbaot, i gud yu tingting fastaem. Taem Papa mo Mama i putum ol rul, ?yu yu stap obei long ol rul ya? Sipos yu no stap obei long ol rul ya, ating hemia i no wan stret taem blong askem long tufala blong letem yu yu fri moa. Yu save luk haf ya, “?Olsem Wanem Blong Mekem Se Papa Mo Mama i Trastem Mi?

 Sipos yu stap obei gud, rerem ol tok we yu wantem talem long papa mo mama blong yu. Raetem daon ol tingting blong yu, hemia bambae i givhan blong save sipos samting we yu wantem askem long tufala i stret. Afta, yu askem long papa mo mama blong putum wan stret taem mo ples blong yufala i save storian gud. Biaen, taem yu toktok wetem tufala, tingbaot se yu mas gat ol fasin olsem:

 Soemaot respek. Baebol i talem se: ‘Sipos yu tok strong long wan man, bambae yu mekem hem i kros moa.’ (Ol Proveb 15:1) Taswe i gud blong tingbaot oltaem se: Sipos yu rao wetem papa mo mama blong yu mo yu talem se tufala i no mekem i stret, bambae storian blong yufala i no save gohed gud.

 “Taem mi mi respektem papa mo mama blong mi, tufala tu i soemaot respek long mi, mekem se i moa isi blong mifala i agri long wan tingting o plan.”—Bianka 19 yia.

 Lesin gud. Baebol i talem se yumi mas ‘rere oltaem blong lesin, mo no hareap blong toktok.’ (Jemes 1:19) Yu mas tingbaot se yu stap storian wetem Papa mo Mama, yu no stap toktok nomo blong tufala i harem yu.

 “Taem yumi stap gruap, maet yumi ting se yumi save moa i bitim papa mo mama blong yumi, be hemia i no tru nating. Yumi mas lesin mo folem ol advaes blong tufala.”—Devan 20 yia.

 Traem kasem save long tingting blong tufala. Traem kasem save from wanem tufala i talem olsem. Yu folem advaes blong Baebol blong ‘no tingbaot yu nomo, be tingbaot ol narafala man tu,’ hemia i minim papa mo mama blong yu tu.—Filipae 2:4.

?Wanem fasin we bambae i halpem yu blong fri moa?

 “Fastaem, mi luk papa mo mama blong mi olsem se tufala i stap long wan tim, mi stap long narafala tim, mo tufala i agensem mi. Be naoia mi kasem save se tufala i stap lanem olsem wanem blong lukaot gud long mi, mo mi tu mi stap lanem blong kam bigman long tingting. Evri samting we tufala i mekem i blong soemaot se tufala i lavem mi.”—Josua, 21 yia.

 Talem sam rod blong winim problem. Traem tingbaot se yu wantem go long wan pati we i stap longwe, bambae yu mas draevem trak blong wan aoa, nao papa mo mama blong yu i talem ‘no.’ Faenemaot stret from wanem tufala i no wantem se yu go, ?hemia from we yu mas draev longwe, o from pati ya?

  •   Sipos i from we yu mas draev longwe, ?bambae tufala i glad moa sipos yu tekem wan fren i go wetem yu, we hem i draev gud?

  •   Sipos i from pati ya, ?bambae tufala i glad moa sipos yu talemaot hu olgeta we bambae oli kam, mo hu bambae i lukaot long pati ya?

 Tingbaot se yu mas toktok wetem respek mo lesin gud long wanem we tufala i talem. Soemaot se yu “ona long papa mo mama blong yu” long ol toktok mo fasin blong yu. (Efesas 6:2, 3) ?Bambae tufala i jenisim tingting blong tufala? Maet yes. Maet no. Nating se i olsem wanem, be yu mas . . .

 Respektem desisen blong Papa mo Mama. Maet yu no luksave se hemia nao samting we i save mekem se papa mo mama blong yu, bambae i letem yu yu fri moa. Sipos yu no kasem samting we yu wantem nao yu stat blong rao wetem tufala, bambae yu mekem se i had moa blong toktok wetem tufala nekis taem. Be sipos yu obei long ol rul we tufala i putum, maet bambae tufala i glad blong tekemaot sam rul mo letem yu yu fri moa.