Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu Yu Stap Yusumgud Teknoloji?

?Yu Yu Stap Yusumgud Teknoloji?

Jenni i laekem tumas blong plei long video gem, hemia i mekem se i had long hem blong i stop. Hem i talem se: “!Mi stap plei gem ya 8 aoa evri dei, mo hemia i rili wan problem!”

Dennis i traehad 7 dei blong no yusum kompiuta mo mobaelfon blong hem blong go long Intenet. Be afta long 40 aoa nomo, hem i stat blong yusum bakegen.

Jenni mo Dennis tufala i no yangfala. Jenni i gat 40 yia, mo hem i gat 4 pikinini. Mo Dennis i gat 49 yia.

?YU YU stap yusum teknoloji? * Plante man bambae oli talem se yes, mo oli yusum blong mekem gudfala samting. Ol kompiuta mo mobaelfon oli impoten mo oli givhan long man long wok, long laef, mo blong pleplei.

Be olsem Jenni mo Dennis, plante man oli laekem teknoloji tumas. Nicole we i gat 20 yia i talem se: “Mi sem blong talem se mi mo mobaelfon blong mi mitufala i besfren. Mi wantem se oltaem mobaelfon blong mi i stap wetem mi. Mi harem nogud tumas taem mi stap long ples we i no gat netwok, mo evri 30 minit mi wantem jekem ol mesej long mobaelfon. !Hemia i nogud ya!”

Sam man oli save stap let long naet, jes blong jekem ol mesej blong olgeta. Oli save harem nogud tumas taem oli no save yusum kompiuta no mobaelfon blong olgeta. Sam man blong stadi long fasin blong yusum teknoloji, oli talem se taem man i harem nogud olsem, hemia i soemaot se man ya i kam slef blong teknoloji. Be samfala oli no agri long tingting ya. Oli talem se fasin ya i wan problem nomo we man i gat.

Nomata wanem samting we man i talem, be sipos yu no yusumgud teknoloji, bambae yu save kasem trabol. Samtaem teknoloji i save mekem famle i no joen gud. Wan gel we i gat 20 yia i talem se: “Papa blong mi i no moa wantem save long ol samting we i stap hapen long laef blong mi. Samtaem, Papa i stap toktok long mi be long semtaem nomo, hem i stap sanem imel long mobaelfon blong hem. Ating Papa i stap tingbaot mi, be samtaem i had blong mi luksave samting ya.”

“Rod Blong Mekem Man i Yusumgud Teknoloji”

Long ol kantri olsem Jaena, Saot Koria, Yunaeted Kingdom, mo Yunaeted Stet, i gat ol klinik we i blong givhan long olgeta we oli no moa save lego teknoloji. Long ol klinik ya, oli no save yusum teknoloji blong plante dei. Wan yangfala man we nem blong hem Brett i talem se hem i stap plei gem long Intenet blong 16 aoa evri dei. Hem i talem tu se: “Taem mi stap long Intenet, i olsem we mi tekem drag we i givim paoa long mi.” Be taem Brett i go long klinik ya, hem i faenemaot se hem i no gat wok, hem i no stap kakae gud, mo hem i no gat fren. ?Olsem wanem yu save blokem ol problem ya blong oli no kasem yu?

SKELEM OLSEM WANEM YU YUSUM TEKNOLOJI. Yu traem faenemaot se teknoloji i mekem wanem long yu. Yu save tingbaot ol kwestin ya:

  • ?Samtaem mi mi kam kros taem mi no save yusum kompiuta no mobaelfon blong go long Intenet?

  • ?Mi mi gohed nomo blong yusum Intenet no kompiuta, i bitim taem we mi bin makemaot se bambae mi stop long hem?

  • ?Mi mi no stap slip gud from we mi stap gohed blong jekem ol mesej blong mi?

  • ?Fasin blong mi blong yusum teknoloji i mekem se mi fogetem famle blong mi? ?Bambae famle blong mi i agri long ansa we mi givim long kwestin ya?

Sipos teknoloji i mekem se yu no moa mekem “ol samting we oli moa impoten” olsem blong lukaot long famle mo blong mekem sam narafala wok, naoia i stret taem blong yu mekem sam jenis. (Filipae 1:10, NW) ?Yu save mekem olsem wanem?

YU MAKEMAOT WAN TAEM BLONG YUSUM TEKNOLOJI. Nating se yu stap mekem wan gudfala samting, be sipos yu spenem tumas taem long hem, yu save harem nogud. Taswe sipos yu yusum teknoloji blong wok no blong harem gud, yu mas makemaot wan taem we bambae yu stop mo yu mas respektem taem ya.

Yu traem hemia: Yu save askem wan famle no wan fren blong yu blong i givhan long yu. Baebol i talem se: “Fasin ya we tu man i stap joen wanples blong mekem wan wok, hem i moa gud, i winim we wan man nomo i stap wok. . . . Sipos wan long tufala i foldaon, narawan i save givhan long hem blong i girap bakegen.”—Prija 4:9, 10.

Yu no letem fasin ya we yu laekem tumas teknoloji i mekem se yu kam “slef” blong hem

Ol niufala teknoloji we oli stap kamaot tede, oli save givhan long yumi blong sanem mesej mo mekem plante narafala samting kwiktaem nomo, be hemia i minim tu se plante man bambae oli no yusumgud teknoloji. Be yu no mas letem fasin ya we yu laekem tumas teknoloji i mekem se yu kam “slef” blong hem. Taem ‘yu yusumgud taem blong yu,’ bambae yu save yusum teknoloji long fasin we i waes mo we i save mekem i gud long yu.—Efesas 5:16, NW.

^ par. 5 Long haf ya, tok ya “teknoloji” i save minim eni samting we man i save yusum blong go long Intenet blong sanem mesej long imel, long mobaelfon, sanem video, miusik, gem mo foto.