Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

Yu Tijim Yangfala Blong Hem i Lukaot Gud Taem i Yusum Intenet

Yu Tijim Yangfala Blong Hem i Lukaot Gud Taem i Yusum Intenet

SAMTING WE I HAD

Ol ripot long nius oli pulum ol man blong ting se Intenet i wan ples blong man i mekem i nogud long narafala, mekem nogud fasin blong man mo woman, mo blong stil. I stret nomo blong yu wari from yangfala blong yu. Maet yu luk se oltaem hem i stap go long Intenet mo maet hem i no save ol denja we oli stap long hem.

Yu save tijim hem blong hem i lukaot gud taem i yusum Intenet. Be fastaem, i gud yu save ol samting we oli stap hapen long Intenet.

SAMTING WE YU MAS SAVE

Ol yangfala oli save yusum Intenet long mobaelfon, laptop, no tablet blong olgeta. Rul ya se kompiuta i mas stap long klia ples i nambawan yet. Be taem yangfala blong yu i yusum tablet, no mobaelfon blong hem, hem i save yusum moa Intenet mo yu no save luk samting we hem i stap mekem.

?Yu ting se i rong blong draevem trak from i gat sam aksiden? !Nogat! Man we i “draev” i mas lukaot gud. Yangfala blong yu i mas mekem sem samting taem i yusum Intenet. Hem i mas lukaot gud

Sam yangfala oli spenem plante taem long Intenet. Wan gel we i gat 19 yia i talem se: “Mi mi tingbaot blong onem kompiuta faef minit nomo blong mi jekem imel blong mi. Be biaen, mi wajem muvi blong plante aoa. Mi mas lanem blong bos long tingting blong mi.”

Ol yangfala oli save tokbaot eni samting nomo long Intenet. Ol man we oli gat rabis tingting oli save ridim ol komen, mo luk ol foto we wan yangfala i putum long Intenet. Ale wetem save we oli kasem oli save faenemaot ples we yangfala ya i laef long hem, skul we hem i go long hem, mo wetaem hem i stap hem wan long haos.

Sam yangfala oli no save frut we bambae i kamaot from samting we oli putum long Intenet. Samting we man i putum, i stap nomo long Intenet. Samtaem man i save putum sam komen mo foto we oli nogud, be biaen nomo man i faenemaot. Yu traem tingbaot. Wan bos blong wan kampani i save go long Intenet blong faenemaot se man ya we i askem wok, hem i wanem kaen man.

Nating se yu wari, i gud yu tingbaot se: Intenet i no wan enemi. Be man i save kasem trabol nomo sipos hem i yusum Intenet long fasin we i no waes.

SAMTING WE YU SAVE MEKEM

Yu tijim yangfala blong yu blong i luksave samting we i moa impoten, mo i skelem gud taem blong hem. Blong kam wan bigman, yangfala i mas lanem blong mekem ol samting we oli moa impoten fastaem. Hem i mas luksave se, fasin blong storian wetem papa mo mama, mekem ol homwok, mekem ol wok long haos, oli impoten moa bitim we hem i go long Intenet. Sipos yu wari se yangfala blong yu i stap spenem tumas taem long Intenet, i gud yu putum sam rul, no maet yu save yusum wan klok sipos i nidim.—Rul blong Baebol: Filipae 1:10.

Yu tijim yangfala blong yu blong i tingting gud, bifo we hem i putum eni samting long Intenet. Yu givhan long hem blong i tingbaot ol kwestin ya: ?Toktok ya we bambae mi raetem, i save mekem man i harem nogud? ?Foto ya bambae i spolem gudnem blong mi? ?Bambae mi mi sem, sipos papa mo mama blong mi mo ol narafala bigman oli luk foto we mi putum no ridim ol toktok we mi raetem? ?Bambae oli talem wanem long mi? ?Wanem tingting blong mi sipos mi ridim wan toktok no mi luk wan foto olsem?—Rul blong Baebol: Ol Proveb 10:23.

Yu tijim yangfala blong yu blong i no folem ol rul nomo be blong hem i gat ol gudfala fasin. Yu no save luk olgeta samting we yangfala blong yu i mekem evri dei. Wok blong yu i blong givhan long hem blong hem i “naf blong jusumaot wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud,” be i no blong yu bos long hem. (Hibrus 5:14) Taswe, i no naf we yu tokbaot ol rul no panis nomo olsem wan impoten samting we hem i mas folem. Be yu mas talem long hem se i impoten we hem i gat ol gudfala fasin. ?Hem i wantem se ol man oli tingbaot hem olsem wanem? ?Hem i wantem se taem ol man oli luk hem, oli tingbaot wanem fasin blong hem? Yu givhan long yangfala blong yu blong i save mekem ol desisen we i waes, nating se yu stap wetem hem no nogat.—Rul blong Baebol: Ol Proveb 3:21.

“Ol pikinini oli save gud teknoloji. Be ol papa mo mama oli gat moa save long laef”

Taem man i yusum Intenet, i olsem we hem i draevem wan trak. I no naf we hem i save olsem wanem blong draev nomo, be hem i mas tingting gud tu. Wok we yu mekem blong givhan long pikinini blong yu i impoten. Parry Aftab wan man blong hae save hem i talem se: “Ol pikinini oli save gud teknoloji. Be ol papa mo mama oli gat moa save long laef.”