TOU FAʼIFAʼITAKIʼI TANATOU TUI | TAVITE
“Ko Te Malo a [Sehova]”
NEʼE sio ia Tavite ki te kau solia Iselaele ʼe natou feholaki mai. ʼE natou matataku. ʼE natou lau liuliuga te higoa ʼo te tagata. Pea ʼe sio ki te tagata ʼe tuʼu mai mamaʼo. Neʼe lagi heʼeki sio ia Tavite ki he toe tagata lahi feia.
Ko Koliate. Neʼe mahino ai ia Tavite pe koʼe neʼe matataku te kau Iselaele ia Koliate. Neʼe ko te toe tagata lahi pea fakamataku. Neʼe ina tui tona kofu tau pea neʼe ʼi ai mo ʼana mahafu. Neʼe ko te tagata neʼe malohi ʼaupito pea mo faiva ʼi te tau. Neʼe kalaga leʼo lahi pea mo vaʼi ia te kautau ʼo Iselaele pea mo tonatou hau ko Saulo. Neʼe ina ui ke alu age he tahi ke nā fetauʼaki, ke iloʼi ai pe ko ai ia natou ʼae ka malo ʼi te tau.—1 Samuele 17:4-10.
Neʼe matataku te kau Iselaele, ʼo feia mo te Hau. Kua mahina katoa nei te nofo ʼa te kau Iselaele pea mo te kau Filisitini ʼo atalitali ke hoko te tau. ʼI te ʼaho fuli, neʼe vaʼi e Koliate ia te kau Iselaele ʼo mamahi ai te loto ʼo Tavite. Neʼe fakaufiufi te matataku ʼa te hau ʼo Iselaele mo tana kautau, ʼae neʼe kau ai te ʼu tehina lalahi ʼe toko tolu ʼo Tavite. Kaʼe kia Tavite, ko te faʼahi ʼae neʼe kovi, ʼe mole ko te fakalainoaʼi ʼo te kau Iselaele, kaʼe ko tana lau kovi ʼae ki te ʼAtua ʼo Iselaele, ia Sehova. Kotea ʼae neʼe feala ke fai e te kiʼi tupulaga ko Tavite? Kotea te ako ʼe feala ke tou maʼu mai te tui ʼa Tavite?—1 Samuele 17:11-14.
“PANI IA IA . . . KOTEUHI KO IA AENA!”
ʼI te ʼu mahina ki muʼa atu, neʼe heʼeki hoko te tau. Neʼe leʼoleʼo e Tavite te faga ovi ʼa tana tamai ʼi te ʼu moʼuga ʼo Petelehemi. Neʼe ko te kiʼi tama tupulaga, neʼe talavou pea mo ʼatamai. Neʼe malave ki tona loto ia te matalelei ʼo te ʼu meʼa ʼae neʼe fakatupu e te ʼAtua. ʼI te ʼu temi malolō, neʼe ko tana agamahani te ta alepa. Pea ʼaki te temi neʼe liliu ʼo faiva ʼi te faimusika. ʼI te tahi ʼaho, neʼe pauʼi ia ia e tana tamai ke alu fakavilivili age.—1 Samuele 16:12.
Neʼe ina maʼu atu tana tamai ko Isaia, peʼe ko Sese, ʼe faipalalau mo te tagata kua matuʼa. Neʼe ko te polofeta agatonu ko Samuele. Neʼe fekauʼi ia ia e Sehova ke alu ʼo fakanofo he foha ʼo Sese, ke hau ki Iselaele. Neʼe kua sio ia Samuele ki te ʼu foha ʼe toko fitu ʼo Sese, kaʼe neʼe ui age e Sehova ki ai, neʼe mole ina fili he tahi ia natou ʼaia. ʼI te tau atu pe ʼa Tavite, neʼe ui leva e Sehova kia Samuele: “Pani ia ia . . . koteuhi ko ia aena!” Pea ia muʼa ʼo ʼona tehina, neʼe haga leva ia Samuele ʼo avahi tana kiʼi hina lolo, ʼo liligi ki te foʼi ʼulu ʼo Tavite. Hili pe tona fakanofo, neʼe mole kei tatau leva te maʼuli ʼo Tavite. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee hifo leva te Laumalie o [Sehova] kia Tavite, talu mai te aho aia.”—1 Samuele 16:1, 5-11, 13.
Neʼe holi koa e Tavite ke ina maʼu la te tuʼulaga hau? Kailoa ia. Neʼe atalitali ki te temi ʼae ʼe fakaha age anai e te laumalie ʼo Sehova, te temi ʼae ka ina fakahoko anai ʼona maʼua. Koia, neʼe ina hoko atu pe tana gaue tauhi manu. Neʼe ʼaoga he lotomalohi mo he lototoʼa ke fakahoko te gaue ʼaia. Tuʼa lua neʼe ʼohofi e te ʼu manu fekai te faga manu 1 Samuele 17:34-36; Esaia 31:4.
ʼa tana tamai. Neʼe ʼuluaki ʼohofi e te laione, pea ʼi te tahi ʼaho neʼe ko te uluso. Neʼe mole faigaʼi pe e Tavite ke ina kapu te ʼu manu fekai ʼaia. Neʼe ina tauʼi te ʼu manu ke haofaki ai te ʼu kiʼi ovi ʼa tana tamai. Neʼe ina matehi tokotahi te ʼu manu ʼaia ʼe lua.—Ki muli age, neʼe pauʼi ia Tavite ke alu ki te Hau ko Saulo. Neʼe kua logo te hau ki te ʼu palalau ʼo ʼuhiga mo ia. Logo la neʼe ko te tagata tau malohi, kaʼe neʼe mole kei ʼofa ia Sehova ia Saulo, koteʼuhi neʼe talagataʼa ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua. Neʼe toʼo kehe e Sehova tona laumalie mai ia Saulo, ʼo tupu ai te maʼu e Saulo he ʼu manatu kovi. Koia neʼe hoko ita, mo mahalohalo pea mo agamalohi. Neʼe ʼi ai pe te meʼa neʼe feala ke fakafimalieʼi ai tona loto, ko te fakalogo ki te musika. Neʼe kua logo e te ʼu kaugana ʼa Saulo ki te ui ʼae ko Tavite neʼe ko te tagata faimusika faiva pea mo te tagata tau toʼa. Koia neʼe pauʼi ai ia Tavite kia Saulo. Pea neʼe gaue leva ʼi te fale hau, ʼo faimusika ai pea mo taupau te ʼu mahafu tau ʼa te hau.—1 Samuele 15:26-29; 16:14-23.
ʼE ʼi ai te ʼu ako ʼe feala ke maʼu e te kau tupulaga mai ia Tavite. ʼI te ʼu temi malolō, neʼe faigaʼi e Tavite ke fakaovi kia Sehova. Pea ʼaki he faʼa kataki, neʼe lahi te ʼu faʼahi neʼe ina ako, pea neʼe feala leva ke fakaʼaogaʼi ia ia e Sehova. Kaʼe ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga, ko tana tuku ʼae ke takitaki ia ia e te laumalie ʼo Sehova. ʼE ko he ʼu ako maʼuhiga ʼaia maʼa tatou fuli.—Ekelesiasi 12:3.
“KE AUA NAA LOTO VAIVAI HE TAHI, O TUPU KO TE FILISITINI AENI!”
Neʼe gaue ia Tavite maʼa te hau ko Saulo. Kaʼe neʼe ʼi ai pe te ʼu temi loaloaga, neʼe liliu ai ʼo leʼoleʼo te faga ovi ʼa tana tamai. Koia neʼe fekauʼi ai e Sese ia Tavite ke alu ʼo fakasiosio ʼona tehina, ʼae neʼe kau ʼi te kautau ʼa Saulo. Neʼe fakalogo ia Tavite ki tana tamai. Koia neʼe ina ʼave ai te ʼu meʼa kai maʼa ʼona tehina, pea mo alu ki te Vaevaeliua ʼo te ʼu Telepenite. ʼI tana tau atu, neʼe punamaʼuli ʼi tana sio ʼae ki te ʼu foʼi kautau ʼe natou fehagaʼaki pea mo fakalogo ki te kamata ʼo te tau.—1 Samuele 17:1-3, 15-19.
Kia Tavite, neʼe kua tonu ke fakagata te aluʼaga ʼaia. ʼE mole feala ke haʼu he tagata pagani ʼo fakamatakuʼi te kautau ʼa te ʼAtua maʼuli ko Sehova. Kia Tavite, ko te ʼu manukinuki ʼae neʼe fai e Koliate, neʼe ko he ʼu lau kovi neʼe ina fai kia Sehova. Koia neʼe ina ui ai ki te kau solia, ʼe alu anai ʼo tauʼi ia Koliate. Neʼe kua logo pe ia Eliape te taʼokete ʼo Tavite, ki te ʼu palalau ʼae neʼe fai e tona kiʼi tehina. Neʼe ina munaʼi ai ia Tavite, pea mo ina ui age neʼe haʼu pe ia ko tana fia sio ʼae ki te mateā ʼae ka hoko anai ʼi te tau. Kaʼe neʼe tali fenei age e Tavite: “Kotea te mea kovi ae kua au fai? Pe e mole feala ke au palalau fenei?” Neʼe alu leva te tahi ʼo fakamatala kia Saulo te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Tavite ʼo ʼuhiga mo Koliate. Neʼe fakatotonu e te hau ke ʼaumai ia Tavite kia te ia.—1 Samuele 17:23-31.
Pea neʼe ui fenei leva e Tavite ki te hau: “Ke aua naa loto vaivai he tahi, o tupu ko te Filisitini aeni!” Neʼe matataku te hau mo tana hahaʼi ia Koliate. Neʼe lagi natou fakatatau ia natou pea mo te 1 Samuele 17:32.
toe tagata lahi ʼaia. ʼE faigafua anai kia Koliate tana matehi natou. Kaʼe neʼe mole ko te manatu ʼaia ʼa Tavite. Koia neʼe fia alu ai ʼo tauʼi ia Koliate.—Neʼe ui fenei e Saulo: “E mole feala ke ke alu o tau mo te Filisitini aena, koteuhi ko koe ko he kihii toe, kae ko he tagata tau ia talu mai tona kei veliveli.” Ko Tavite neʼe ko he kihiʼi toe koa? Kailoa. ʼE moʼoni, neʼe heʼeki feala ke kau ki te solia, kaʼe neʼe ko te tupulaga kua lahi mo malohi. Neʼe kua iloa ia ia ko he tahi ʼe faiva ʼi te tau.—1 Samuele 16:18; 17:33.
Neʼe fakamatala leva e Tavite te aluʼaga ʼae neʼe hoko kia ia mo te laione pea mo te uluso. Neʼe ina laupisiʼi koa ia ia totonu? Kailoa. Neʼe iloʼi lelei pe e Tavite pe koʼe neʼe ina lava tauʼi te ʼu manu fekai ʼaia. Neʼe ina ui fenei: “Ko [Sehova] ae nee ina haofaki au mai te u pasikuku o te laione mo te u vae o te uluso, e ina toe haofaki anai au mai te nima o te Filisitini aena.” Pea neʼe ui fenei leva e Saulo: “Alu, pea ke nofo [Sehova] mo koe!”—1 Samuele 17:37.
ʼE kotou fia maʼu koa he tui ohage ko Tavite? ʼE feala pe ke tou maʼu he tui feia. Neʼe tui ki tona ʼAtua ʼuhi ko te ʼu faʼahi ʼae ʼe ina ako pea mo te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko kia ia. Neʼe ina iloʼi ko Sehova ʼe ina Puipui anai ia ia pea mo Fakahoko fuli ʼana fakapapau. Kapau ʼe tou loto ke malohi feia tatatou tui, ʼe tonu ke tou ako te Tohi-Tapu ke tou iloʼi ai pe ko ai te ʼAtua. Pea kapau ʼe tou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou ako, ʼe tou maʼu anai he ʼu fua lelei pea ʼe tou fakamalohi ai tatatou tui.—Hepeleo 11:1.
“E TUKU ANAI IA KOE E [SEHOVA] KI OKU NIMA”
Neʼe fia fakatui e Saulo tona kofu tau kia Tavite. Neʼe lagi tatau ia te agaaga faʼu ʼo tona kofu tau pea mo ʼae ʼo Koliate. Kaʼe ʼi tana ʼahiʼahiʼi te teu, neʼe lahi fau ia pea mo mamafa. Mai tona aluʼaga ʼae neʼe heʼeki kau ia ki te kautau ʼa te hau, neʼe mole mahani ʼi te tui ʼo he kofu tau, tafitō te kofu tau ʼae neʼe tui e Saulo, te tagata ʼae neʼe lahi tokotahi ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele. (1 Samuele 9:2) Koia neʼe ina huʼi ai te kofu tau kaʼe ina taupau pe tona teu mahani, ʼi tana leʼoleʼo tana faga manu.—1 Samuele 17:38-40.
Neʼe toʼo e Tavite tana tokotoko, mo tana kiʼi kato pea mo tana makamaka. ʼI te temi muʼa, ko te makamaka neʼe ko te mahafu tau neʼe lelei mo ʼaoga ki te ʼu tagata tauhi manu. Neʼe toe fakaʼaogaʼi e ʼihi kautau ʼo te temi muʼa.
Neʼe loto e Tavite ke alu ʼo tauʼi ia Koliate. Neʼe ʼuluaki alu muʼa ki te vaʼe vai tafe ʼo filifili ai he ʼu foʼi maka momole ʼe nima. Neʼe lagi faikole fakamalotoloto kia Sehova ke tokoni age kia ia. ʼOsi ʼaia pea neʼe lele leva ki te koga meʼa ʼae neʼe tonu ke fai ai te tau.
Kotea te manatu ʼa Koliate ʼi tana sio ʼae kia Tavite? ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee nukinuki ia ia kia ia: Koteuhi nee kei tamasii ia ia, mo ulu kena, pea mo matalelei.” Neʼe kalaga fenei e Koliate: “Pe ko au ko he kuli ke ke hau kia au mo he akau?” Neʼe lagi sio pe ia Koliate ki te tokotoko ʼa Tavite, kaʼe neʼe mole ina tokagaʼi tana makamaka. Neʼe lau kovi kia Tavite ʼi te higoa ʼo te ʼu ʼatua ʼo te kau Filisitini, pea mo fakapapau ʼe ina fafaga anai te ʼu manulele pea mo te ʼu manu ʼo te vao ʼaki tona sino mate.—1 Samuele 17:41-44.
Neʼe tali fenei e te kiʼi tama tupulaga kia Koliate: “E ke haele mai kia au mo te heleta, mo te tao, mo te savelo; kae ko au, e au haele atu kia koe i te huafa [o Sehova] te kau tau, o te Atua o te kau solia o Iselaele, ae nee ke lau kovi ki ai.” Neʼe ha lelei te tui malohi ʼa Tavite, pea neʼe iloa ʼana palalau ʼaia, ʼo kaku mai ki te temi nei. Neʼe mole maʼuhiga kia Tavite ia te malohi ʼo te tagata pea mo te ʼu mahafu tau. Neʼe ina tokagaʼi te mole fakaʼapaʼapa ʼa Koliate kia Sehova ʼAtua, koia neʼe tonu ai ke tali age e Sehova ki te faʼahi ʼaia. Neʼe tui ia Tavite “ko te malo a [Sehova].”—1 Samuele 17:45-47.
Neʼe mole tokagaʼi e Tavite ia te lahi ʼo Koliate pea mo ʼana mahafu tau. Neʼe mole mataku ai. Neʼe mole ina fai ohage ko Saulo pea mo tana kautau, ʼae neʼe natou fakatatau ia natou pea mo
Koliate. Neʼe fakatatau e Tavite ia Koliate pea mo Sehova. Ko Koliate neʼe teitei meta 3 tona lahi, koia neʼe lahi age ia ʼi te ʼu tagata fuli ʼae. Kaʼe logo la tona lahi, neʼe veliveli ʼosi ia mo kapau ʼe fakatatau kia Sehova, te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau. Ohage ko te tagata fuli, neʼe hage ia Koliate, ʼi te temi ʼaia, ko he kiʼi manu ʼe ʼamanaki moloki e Sehova.Neʼe lele fakahagatonu ia Tavite kia Koliate, mo toʼo ʼi tana kiʼi kato he foʼi maka ʼo ʼai ki tana makamaka. Neʼe haʼele age ia Koliate kia Tavite, pea neʼe lagi tuʼu ʼi muli ʼo ia ʼae neʼe ina puke tana paletau. Pea neʼe mole feala ki te tagata ʼaia ke ina puipui ia te foʼi ʼulu ʼo Koliate mai tona aluʼaga ʼae, neʼe veliveli age ia ia Koliate. Koia neʼe faigaʼi ai e Tavite ke ʼi te foʼi maka ki te foʼi ʼulu ʼo Koliate.—1 Samuele 17:41.
Neʼe li ai e Tavite te foʼi maka ʼo alu ai ʼo ʼi ʼi tona foʼi laʼe. ʼE mahino ia, neʼe tokoni ia Sehova kia Tavite, koia neʼe mole ʼaoga ai ke ina toe fakaʼaogaʼi he tahi age foʼi maka. Neʼe toka ai ia Koliate ki te kele. Neʼe mataku atu aipe tana tagata faifekau. Neʼe fakaovi age leva ia Tavite kia Koliate, ʼo toʼo tana heleta pea mo tuʼusi ai tona foʼi ʼulu.—1 Samuele 17:48-51.
Neʼe lototoʼa ai ia Saulo pea mo tana kautau, ʼo natou tauʼi ai te kau Filisitini. Neʼe hoko moʼoni pe te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Tavite kia Koliate: “[Ko Sehova] . . . e ina tuku koutou ki omatou nima.”—1 Samuele 17:47, 52, 53.
ʼI te temi nei, ʼe mole fakahoko e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia he ʼu tau, ohage ko te temi muʼa. (Mateo 26:52) Kaʼe ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi ia te tui ʼa Tavite. ʼE tonu ke tou tui ʼe maʼuli moʼoni ia Sehova. Ko te ʼAtua pe ʼaia ʼe tahi ʼe tonu ke tauhi pea mo manavasiʼi ki ai. ʼI ʼihi temi, ʼe feala pe ke hage ʼe mole tou lavaʼi ʼotatou fihifihia. Kaʼe tou manatuʼi, ko te malohi ʼo Sehova ʼe mole hona tuʼakoi. Kapau ʼe tou fili ke tou tauhi kia Sehova, pea mo tou falala kia te ia ohage ko Tavite, ʼe mole tou tuʼania anai ʼi he meʼa. ʼE mole he aluʼaga ʼe mole feala ke malo ai ia Sehova.