Neʼe Feafeaʼi Ia Sesu?
Te tali ʼi te Tohi-Tapu
ʼE mole he tahi ʼe ina iloʼi totonu pe neʼe feafeaʼi ia Sesu. ʼE mole fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu te agaaga ʼo tona sinoʼi tagata, ʼo ha mai ai ʼe mole maʼuhiga te faʼahi ʼaia. Kae, ʼe fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu he manatu ʼo uhiga mo te agaaga ʼo Sesu.
Tona agaaga: Ko Sesu neʼe ko te Sutea mai tana faʼe koia neʼe ina lagi maʼu te ʼu agaaga ʼo te kau Sutea. (Hepeleo 7:14) Neʼe mole he fahaʼi neʼe makehe ai tona fofoga. ʼI te tahi ʼaho, neʼe faifagona mai Kalilea ki Selusalemi, kae neʼe mole iloʼi e he tahi ko ia. (Soane 7:10, 11) ʼE ha mai, ko Sesu ko he tahi neʼe mole makehe hona tokagaʼi, ohage la moka fakatahi mo ʼana tisipulo totonu. Koia, neʼe maʼua ke fakaha e Sutasi ia Sesu ki te hahaʼi ʼae neʼe natou fia puke ia ia.—Mateo 26:47-49.
Te loa ʼo tona lauʼulu: ʼE mahino ia neʼe mole loa te lauʼulu ʼo Sesu, ʼuhi ʼe fakaha ʼi te Tohi-Tapu “ʼe ko he meʼa fakaufiufi moka lauʼulu he tagata.”—1 Kolonito 11:14.
Tona kaukava: Neʼe kaukava ia Sesu. Neʼe ina fakaʼapaʼapaʼi te lao Fakasutea, ʼae ʼe ina tapuʼi ki te hahaʼi tagata te ‘hoko kosi tonatou kava.ʼ (Levitiko 19:27; Kalate 4:4) Tahi ʼae, neʼe kua tala fakakikite te ʼu mamahi ʼo Sesu ʼo ʼuhiga mo tona kaukava.—Esaia 50:6.
Tona vaka tagata: ʼE mahino mai neʼe sino malohi ia Sesu. Lolotoga tana minisitelio, neʼe haʼele loaloaga ʼaupito ʼi he ʼu kilometa. (Mateo 9:35) Neʼe tuʼa lua tana fakamaʼa te fale tapu ʼo ina kapu te ʼu manu mo huaʼi te ʼu piesi ʼa te hahaʼi fetogi paʼaga pea mo tokatokahi ʼanatou laupapa. (Luka 19:45, 46; Soane 2:14, 15) Neʼe ui e te Cyclopedia ʼo McClintock mo Strong: “Ko te Evaselio katoa ʼe ina fakaha lelei ko [Sesu neʼe] ko he tagata sino malohi pea mo maʼuli malolo lelei.”—Volume IV, pasina 884.
Te ʼu agaaga ʼo tona fofoga: Ko Sesu ko he tagata agalelei pea mo manavaʼofa, ʼe mole he mahalohalo ki ai he neʼe ha lelei ʼi tona fofoga. (Mateo 11:28, 29) Ko te hahaʼi fuli neʼe natou kumi tokoni pea mo he fakalotomalohi kia ia. (Luka 5:12, 13; 7:37, 38). Toe feia mo te ʼu kiʼi fanau liliki ʼe natou fiafia moka natou fakatahi mo Sesu.—Mateo 19:13-15; Maleko 9:35-37.
Manatu ʼa ʼihi ki te haʼuʼaga ʼo Sesu
Te manatu ʼa te tagata: ʼE manatu ʼihi ko Sesu ʼe haʼu mai Afelika, koteʼuhi ʼi te tohi ʼo Apokalipesi ʼe fakatatau ai ʼona fuluʼi ʼulu ʼe hihina ohage ko te fuluʼi ovi hina pea neʼe hage ona vaʼe “ko te kapa ʼae kua maʼa.”—Apokalipesi 1:14, 15, Bible en français courant.
Te manatu ʼae ʼe moʼoni: ʼI te tohi ʼo Apokalipesi ʼe tau talanoa ai ki he ʼu “fakailoga.” (Apokalipesi 1:1) ʼO ʼuhiga mo te ʼu fuluʼi ʼulu pea mo te ʼu vaʼe ʼo Sesu ʼe ina fakata te ʼu kalitate ʼo Sesu hili tona fakatuʼuake, kae mole ko te agaaga ʼo tona sinoʼi tagata ʼi tana kei maʼuli ʼi te kele. ʼE ui ia Apokalipesi 1:14 ʼo ʼuhiga mo Sesu “ko tona ʼulu mo ʼona fuluʼi ʼulu neʼe hihina ohage ko te fuluʼi ovi hina mo te nive.” ʼE fakaʼaogaʼi ʼi te vaega ʼaia te lanu ohage ko he fakata kae mole ko te sinoʼi tagata. ʼE ina fakata tona poto ʼae neʼe ina maʼu. (Apokalipesi 3:14) ʼI te vaega ʼaeni ʼe mole ina fakatatau te ʼu fuluʼi ulu ʼo Sesu ki te hihina ʼo te fuluʼi ovi peʼe ko te hina ʼo te nive.
Te ʼu vaʼe ʼo Sesu neʼe “hage ko te kapa ʼae kua maʼa moka tutu i te gutuʼumu.” (Apokalipesi 1:15) Pea ko tona fofoga ‘neʼe hage ko te laʼa ʼi te temi ʼae ʼe gigila malohi ai.ʼ (Apokalipesi 1:16) Ko te fakailoga ʼae neʼe ha ʼe ko he aluʼaga fakata pe ia ʼuhi ʼae ʼe mole ʼi ai he faʼahiga hahaʼi ʼe mole natou maʼu he kili ʼe lanu hina mo gigila. ʼE ina fakaha ia Sesu ʼi tona kua fakatuʼuake ohage ko he tahi “ʼe nofo ʼi he potu ʼe mole feala ke fakaovi he tahi ki ai ʼuhi ko tona gigila.”—1 Timoteo 6:16.
Te manatu ʼa te tagata: Ko Sesu ko he tahi neʼe gaʼegaʼe mo vaivai.
Te manatu ʼae ʼe moʼoni: Ko Sesu neʼe ko he tagata lototoʼa. Ohage la, neʼe lotomalohi ʼo ina fakaha ko ia totonu Sesu ki te hahaʼi ae neʼe ʼomai ko tona puke. (Soane 18:4-8) Lagi neʼe sino malohi ia Sesu, ʼuhi ʼae neʼe gaue ohage ko he tagata tufuga ʼakau.—Maleko 6:3.
He koʼe neʼe ʼaoga kia Sesu he tokoni ki te ʼamo ʼo tona pou fakamamahi? Pea he koʼe neʼe ʼuluaki mate ia naua ae neʼe tautau tahi mo ia? (Luka 23:26; Soane 19:31-33) ʼI muʼa ʼo tana mate neʼe kua gaʼegaʼe ʼaupito ia Sesu. ʼUhi ʼae, neʼe ʼala po katoa, pea neʼe kua lahi ʼaupito tona lotohoha. (Luka 22:42-44) Pea ʼi te po katoa ʼaia, neʼe gaohi koviʼi ia e te kau Sutea, pea ko te kau solia Loma neʼe natou haha ʼaki tonatou malohi katoa. (Mateo 26:67, 68; Soane 19:1-3) ʼO tupu ai te vave ʼo tona mate.
Te manatu ʼa te tagata: Ko Sesu ko he tahi ʼe mata mamahi peʼe mole mata fiafia.
Te manatu ʼae ʼe moʼoni: Ko Sesu neʼe ina fakaʼata te ʼu kalitate haohaoa ʼo tana Tamai, ia Sehova, ʼae ʼe fakaha ʼi te Tohi-Tapu ko te “ʼAtua fiafia.” (1 Timoteo 1:11; Soane 14:9) Koia, neʼe akoʼi e Sesu ki ʼihi pe ʼe feafeaʼi te maʼu ʼo te fiafia. (Mateo 5:3-9; Luka 11:28) Ko te ʼu kalitate haohaoa ʼaia ʼae neʼe ina maʼu ʼe ha ʼi tona fofoga tona fiafia tuʼumaʼu.