Skip to content

Skip to table of contents

SETUKULI EKOLELO LIAVO | TIMOTEO

“Omõlange vu Ñala, Haeye Sole”

“Omõlange vu Ñala, Haeye Sole”

TIMOTEO o vanja lesanju oku a loña poku linga ungende vetapalo osimbu a siapo onjo yavo. Eye o kuama akamba vaye poku pita vovapia a kũlĩha ciwa. Osimbu va kala oku enda, va sia konyima olupale luo Lustra lua kala kilu liomunda ocipepi lolui. Timoteo o yola osimbu a sokolola inaye kumue la inakulu yaye, pole, ovo va sanjuka kuenda vo tulukila loku li kandangiya oku lila osimbu eye a kasi oku enda. Anga hẽ eye o vanja vali konyima onjanja ya sulako loku usika epata liaye?

Upostolo Paulu o vanja Timoteo olonjanja vimue loku yolako oco o lembeleke. Eye wa kũlĩhile okuti Timoteo handi o sukila oku yula osõi, pole wa sanjukilile oku mola ombili yaye. Timoteo citava okuti otembo wa kuatele eci ci pitahãla 20 kanyamo, kuenda wa solele Paulu loku u sumbila calua. Kaliye Timoteo o kasi oku kuama Paulu ulume umue wa pama haye ukuekolelo poku enda kocitumãlo cimue ocipãla lonjo yavo. Ovo va laikele oku linga ungende waco posi kuenda lonavio loku lavoka oku liyaka lovitangi vialua vonjila. Timoteo ka kũlĩhĩle nda wa laikele oku tiukila vali vimbo a citiwila.

Nye ca vetiya umalẽhe Timoteo oku nõla ekalo liaco liomuenyo? Asumũlũho api a laikele oku tambula omo lialikolisilo aco? Ekolelo lia Timoteo li pondola oku tu kuatisa ndati?

‘TUNDE VUTILA’

Cilo tu sokololi anyamo avali ale atatu kosimbu. Citava okuti Timoteo wa citiwila ko Lustra, olupale lumue lutito lu kasi pokati kolomunda okuti kuosi ku kuete ovava. Citava okuti omanu vaco va vanguile elimi lio Helasi kuenda elimi liovolupale luaco okuti, o Lukaonia. Eteke limue volupale luaco mua kala onjuela yalua. Olomisionaliu vivali Akristão okuti, upostolo Paulu la Barnaba ekamba liaye liungende, va tunda ko Ikoniyu olupale lumue lunene lua kala ocipepi lo Lustra. Eci va kala oku kundila volokololo, Paulu wa sanga ulume umue ocilema okuti wa lekisa ekolelo liocili. Kuenje Paulu wa linga ocikomo kuenda wa sakula ulume waco.—Ovilinga 14:5-10.

Citava okuti omanu valua ko Lustra va tavele kovolandu o pocitumãlo a lekisa okuti olosuku via likembisa ndomanu, vieyile oku nyula olupale luavo kosimbu. Omo liaco, va simĩle okuti Paulu wa kala Hermes kuenda Barnaba wa kala Sewusi! Omo liaco, Akristão ava vavali ambombe, va kuata ovitangi poku tateka omanu oco ka va ka ece ocilumba vonduko yavo.—Ovilinga 14:11-18.

Pole, komanu vamue ko Lustra, epuluvi liaco ka lia kaile lioku nyuliwa lolosuku viesanda, lia kala liocili, halio li sanjuisa. Ndeci Eunike, ukãi umue u Yudea okuti wa kuelele ulume umue u helasi ka fendelele Suku, a kuenda inaye Loise va yevelela lesanju Paulu la Barnaba. Ovo va tambula esapulo limue va Yudea vosi va kala oku lavoka liokuti: Mesiya weyile kuenda wa tẽlisa ovitumasuku vialua viatiamẽla kokuaye ndomo via sangiwa Vovisonehua!

Sokolola ndomo epasu lia Paulu lia kuatisa Timoteo. ‘Tunde vutila’ eye wa longisiwa oku sola Ovisonehua vi kola vio Heveru. (2 Timoteo 3:15) Eye wa limbuka okuti Paulu la Barnaba va kala oku vangula ocili catiamẽla ku Mesiya ndeci inaye la inakulu yaye va linga. Sokolola ulume ocilema una Paulu a sakula. Timoteo tunde vutila wa enda oku mola ulume waco volokololo violupale luo Lustra. Kaliye Timoteo wa mola ulume waco okuti oyo onjanja yatete a kasi oku enda! Ka ci komõhisa oku limbuka okuti Eunike la Loise kuenda Timoteo noke veya oku linga Akristão. Koloneke vilo, olonjali kuenda va inakulu va pondola oku lilongisa kongangu ya Eunike la Loise. Anga hẽ ove o pondola oku lekisa ongangu yiwa kamalẽhe?

“LOHALI YA LUA”

Omanu vana va linga olondonge ko Lustra, citava okuti va komõha poku lilongisa eci catiamẽla kelavoko lia likuminyiwa kolondonge via Kristu. Ovo va lilongisavo okuti voku kala ondonge mua kongela oku likolisilako. Va Yudea vamue vo ko Ikoniyu kuenda vo ko Antiokea va enda volupale kuenda va vetiya omanu oco va ñualelepo Paulu la Barnaba. Noke liotembo yimue, owiñi umue okuti olongangala wa fetika oku kuama Paulu loku imba ovawe. Noke lioku sosuiwa lovawe olonjanja vialua, wa kupuka. Kuenje vo kokela kosamua yolupale, kuenda oko vo sia, loku sima okuti wa fa.—Ovilinga 14:19.

Olondonge vio ko Lustra via enda toke apa Paulu a kala, kuenje vo ñuala. Ovo va kuata esanju poku mola okuti Paulu wa li senga, noke wa votoka kuenje lutõi wa inĩla vali vo Lustra. Keteke lia kuamamo Paulu la Barnaba va enda kolupale luo Derbe oco va amameko oku kunda. Noke yoku linga olondonge viokaliye, va kuata utõi woku tiukila ko Lustra ndaño va laikele oku liyaka lovitangi. Locimãho cipi? Embimbiliya li popia hati: “Ovo va kolisa olondonge kuenje va vi vetiya oku amamako vekolelo.” Sokolola esanju umalẽhe Timoteo a kuata poku yeva ovina Paulu la Barnaba va kala oku longisa. Ovo va lombolola okuti ci kuete esilivilo oku pandikisa kovitangi viosi va laikele oku liyaka lavio omo lielavoko Suku a ecele Kakristão. Ovo va popia hati: “Ka tu iñila vusoma wa Suku te lohali ya lua.”—Ovilinga 14:20-22.

Timoteo wa kapako alongiso upostolo Paulu

Timoteo wa mola okuti Paulu wa enda oku kapako olondaka viaco kuenda wa pandikisa lutõi kalambalalo, oco a kundile olondaka viwa komanu vakuavo. Omo liaco, eye wa kũlĩhĩle okuti nda wa kuama ongangu ya Paulu, o lambalaliwa lomanu vo ko Lustra. Handi vali Timoteo wa laikelevo o ku lambalaliwa la isiaye. Pole, eye ka ecelelele okuti alambalalo aco a tateka onjongole yaye yoku vumba Suku lutima wosi. Koloneke vilo kuli amalẽhe valua va sokisiwa la Timoteo. Ovo va nõla lolondunge akamba vakuekolelo, okuti va siata oku va vetiya loku va kolisa. Ovo ka va ecelela okuti elambalalo li va tateka oku vumba Suku yocili!

‘VAMANJI VO WIMBILA UVANGI UWA’

Ndomo tua ci konomuisa kefetikilo liocipama cilo, citava okuti Paulu wa nyula vali olupale luaco noke lianyamo avali ale atatu. Sokolola esanju Timoteo a kuata kumue lepata liaye eci Paulu a pitĩla kumue la Siluano. Ocili okuti Paulu wa kuatavo esanju. Eye wa mola onima ya tunda kombuto yocili Cembimbiliya a kũlĩle ko Lustra. Kaliye Loise lomõlaye Eunike va linga Akristão vakuekolelo kuenda va lekisa ‘ekolelo okuti haliombambeko’ lina Paulu a kapeleko calua. (2 Timoteo 1:5) Nye ci popiwa kumalẽhe Timoteo?

Paulu wa kũlĩhĩle okuti umalẽhe waco wa pamele kespiritu tunde kepasu liaye lia sulako. Vamanji vo wimbila uvangi uwa cikale ko Lustra kuenda ko Ikoniyu olupale lua kala ocinãla ci soka 32 kolokilometulu kombuelo. (Ovilinga 16:2) Timoteo wa tẽla ndati oku kuata oluhimo luaco luwa?

“Ovisonehua vi kola” Timoteo a lilongisa ku inaye kuenda ku inakulu yaye ‘tunde vutila’ mua kongelele alungulo olondunge kuenda a kuatele esilivilo kamalẽhe. (2 Timoteo 3:15) Limue pokati kelungulo liaco li popia hati: “Ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila.” (Ukundi 12:1) Olondaka evi via kuata esilivilo liocili ku Timoteo noke yoku linga Ukristão. Eye wa limbuka okuti onjila ya velapo yoku ivaluka Usovoli waye, mua kongelele oku kunda olondaka viwa viatiamẽla ku Kristu Omõla a Suku. Noke Timoteo wa tẽla oku yula osõi ya kala oku u tateka oku kula konepa yespiritu, kuenda wa lilongisavo oku kuata utõi poku kunda olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu Kristu.

Vamanji va kuatele ocikele coku songuila akongelo va limbukavo oku kula kua Timoteo konepa yespiritu. Ovo va komõha poku mola ndomo umalẽhe a enda oku vetiya kuenda oku pamisa vana va kala ocipepi laye. Ca velapo ceci okuti Yehova wa molavo oku kula kuaye konepa yespiritu. Suku wa vetiya Akristão vamue oco va imbe owanji watiamẽla ku Timoteo, citava okuti kovina viaco mua kongelele upange a laikele oku lingila akongelo. Vokuenda kuepasu liaye, Paulu wa limbuka okuti Timoteo wa ponduile oku kala oñuatisi yiwa kupange waye wumisionaliu. Vamanji ko Lustra va tava kocisimĩlo caco kuenje va kapa ovaka Timoteo, ci lomboloka okuti wa kundikiwa ocikele cimue ci likasi kupange wa Yehova Suku.—1 Timoteo 1:18; 4:14.

Citava okuti Timoteo wa kuata usumba omo liocikele caco cinene loku sima okuti ka sesamelele oku kuata ocikele caco. Pole, wa lekisa onjongole yoku enda. b Omo okuti isiaye ka kalele Ukristão, nda wa tava hẽ kocisimĩlo cokuti omõlaye o litumbika kupange wumisionaliu? Citava okuti eye wa kuatele ovisimĩlo vikuavo viatiamẽlele kekalo liomõlaye. Nye ci popiwa catiamẽla ku inaye kuenda ku inakulu yaye? Ndaño okuti va kala lesanju, anga hẽ va kuatelevo usumba? Anga hẽ va lekisile okuti va sakalalele lekalo lia Timoteo? Citava okuti va kuata ovisimĩlo viaco.

Ocili okuti Timoteo wa enda. Ndomo ca tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, keteke liaco komẽle Timoteo wa fetika upange woku nyula akongelo kumue lupostolo Paulu. Osimbu a kala oku yeva onjuela yovawe kolohaku viaye, kuenda ongendo yaye vowangu, Timoteo wa ivaluka okuti wa kala ocipãla lonjo yaye kuenda wa kala ocipepi locitumãlo cimue ka kũlĩhĩle. Noke lioku enda eteke liosi, katatu kavo va pitĩla ko Ikoniyu. Kuenje Timoteo wa fetika oku tala ndomo Paulu la Siluano va kala oku pitiya olonumbi viokaliye viosungu yakulu ko Yerusalãi. Eye wa limbukavo ndomo ovo va likolisilako oku pamisa ekolelo Liakristão vo volupale luaco. (Ovilinga 16:4, 5) Eci ca kala ño efetikilo.

Noke yoku nyula akongelo o ko Galatia, ovo va sia konyima atapalo o ko Roma kuenda va enda olokilometulu vialua ketapi liolupale luo Frugia, oku enda kombuelo noke kutundilo. Ovo va kuama onumbi yespiritu sandu lia Suku, va enda ko Torasi, va londa vonaviyu yimue kuenje va enda ko Makedonia. (Ovilinga 16:6-12) Kepuluvi liaco, Paulu wa limbuka okuti Timoteo wa kala oñuatisi yiwa. Omo liaco wa sia Timoteo la Siluano ko Berea. (Ovilinga 17:14) Noke wa tuma Timoteo lika liaye ko Tesalonike. Timoteo wa kuama ongangu a mola kuenje wa kolisa Akristão vakuekolelo va kala volupale luaco.—1 Va Tesalonike 3:1-3.

Noke, Paulu wa soneha eci catiamẽla ku Timoteo hati: “Si kuete omunu ukuavo ndi tuma okuti o kasi lonjongole ndeyi yaye yoku vu tati ciwa.” (Va Filipoi 2:20) Timoteo ka tambuile epandiyo liaco olivova. Eye wa likolisilako poku vumba lumbombe, kuenda wa pandikisa lekolelo poku liyaka lovitangi vialua. Eyi ongangu yimue yiwa kamalẽhe vo koloneke vilo! Ivaluka okuti: oco o tambule epandiyo o sukila oku likolisilako. Nda ove umalẽhe o kuete epuluvi lioku linga ovina viwa poku pitisa kovaso ovopange a Yehova Suku kuenda poku tata vakuene lesumbilo kuenda ocisola.

“YAYULAKO OKU IYA KOKUANGE”

Timoteo wa litumbika kupange woku kunda eci handi a kala umalẽhe

Vokuenda kueci ci soka 14 kanyamo Timoteo wa kuata apuluvi alua oku linga upange lekamba liaye upostolo Paulu. Ndaño okuti va liyaka lovitangi vialua pole va kuatavo esanju. (2 Va Korindo 11:24-27) Vepuluvi limue Timoteo wa kapiwile vokayike omo liekolelo liaye. (Va Heveru 13:23) Eye wa kuatelavo ocisola vamanjaye Akristão kuenda wa enda oku lekisa onjongole kokuavo ndeci Paulu a linga. Eli olio esunga lieci Paulu a sonehela Timoteo hati: “Njivaluka asuelela ove.” (2 Timoteo 1:4) Ocili okuti, Timoteo wa lilongisila ku Paulu oku ‘lila lava va lila.’ Ohenda yaco yo kuatisa oku kolisa kuenda oku lembeleka vamanji. (Va Roma 12:15) Omo liaco tu sukila oku kuama ongangu yavo!

Ka ci komohĩsa oku kũlĩha okuti vokuenda kuotembo Timoteo weya oku kala ukulu umue uwa wekongelo. Paulu ka ecele lika kokuaye ocikele coku nyula kuenda oku kolisa, pole wa ecavo kokuaye ocikele coku nola alume va loñoloha oco va linge akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo.—1 Timoteo 5:22.

Paulu wa kuatela ocisola calua Timoteo, loku wĩha alungulo kuenda olonumbi via sunguluka ndonjali yimue. Eye wa kolisa Timoteo oco a kuate olongavelo viespiritu kuenda oku amamako oku kula kespiritu. (1 Timoteo 4:15, 16) Wa vetiyavo Timoteo oco ka ka siepo ocikele caye omo lioku kala umalẽhe kuenda oku yuvula oku kuata ohele omo lioku teyuila ovina via sunguluka. (1 Timoteo 1:3; 4:6, 7, 11, 12) Omo okuti Timoteo olonjanja vimue wa enda oku vela, omo liocitangi cimue covimo, Paulu wo sapuila ndomo a ponduile oku liyaka locitangi caco.—1 Timoteo 5:23.

Vokuenda kuotembo Paulu wa limbuka okuti wa laikele oku pondiwa. Kuenje Paulu wa tumisa ukanda wa sulako ku Timoteo. Vukanda waco wa linga epingilo li komõhisa liokuti: “Yayulako oku iya kokuange ndopo.” (2 Timoteo 4:9) Paulu wa solele calua Timoteo, kuenje wo tukula hati: “Eye omõlange vu Ñala.” (1 Va Korindo 4:17) Eci ci lekisa okuti eye wa yonguile okuti ekamba liaye li kala ocipepe laye toke kesulilo liomuenyo waye! Omo liaco tu pondola oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ omanu eci va liyaka lovitangi va siata oku ndi sandiliya oco ndi va lembeleke?’

Timoteo wa kuata hẽ epuluvi lioku lisanga la Paulu osimbu ka pondiwile? Ka tua ci kũlĩhĩle. Pole, tua kũlĩha okuti olonjanja viosi eye wa likolisilako oku lembeleka kuenda oku kolisa Paulu lomanu vakuavo. Ocili okuti, ekalo liaye lia ecele uvangi welomboloko lionduko yaye yokuti, “Ukuaku Sumbila Suku.” Ongangu yiwa yekolelo lia Timoteo ka yi kuatisa lika amalẽhe, pole, yi pondolavo oku tu kuatisa vosi yetu.

a Tala ocipama: “Wa ci Kũlĩha”? vorevista yilo.

b Timoteo wa tava kepingilo lia Paulu lioku seviwa evamba. Oku ci linga ka ca kaile ekisika ku Vakristão. Pole, Paulu ka yonguile okuti va Yudea vana va laikele oku kundila va kuata evelo lioku tatãla oku iya kua Timoteo, momo isiaye ka kaile u Yudea.—Ovilinga 16:3.