Skip to content

Skip to table of contents

Ndi Sukila hẽ Oku Levala Olombongo?

Ndi Sukila hẽ Oku Levala Olombongo?

“Oku levala olombongo ku sokisiwa luvala; oku vi tiula, ku sokisiwa lonambi.”—Olusapo lumue kelimi lio Swahili.

OLUSAPO olu, lua kũlĩhiwa lomanu vosi vo África Oriental kuenda u situlula ekalo liomanu valua kolonepa viosi violuali. Anga hẽ, oco wa siata oku li yeva nda wa levala olombongo kekamba limue ale komunu ukuavo? Ndaño olonjanja vimue ci mõleha ndu okuti ca sunguluka oku levala, anga hẽ, ocisimĩlo caco ciwa? Ovitangi vipi vi tunda koku levala?

Olusapo lu kuavo kelimi lio Swahili poku tukula ovitangi vi tunda koku levala, lu lekisa ndoco: “Oku levala kuenda oku levalisa ku nyõla ukamba.” Ofuka yi pondola oku kapa kohele loku nyõla ukamba. Ndaño lesokiyo liwa kuenda lovisimĩlo via sunguluka, olonjanja vimue ovina ka vi tundi ndomo ca lavokawaile. Nda otembo yi pita kuenda olombongo ka vi fetiwa, una wa levalisa o tema. Ci kaile u wa levalisa kuenda u wa levala, pokati kavo lapata avo, pa pondola oku iya ukuse. Omo okuti oku levala kua siata oku nena ovitangi—tu sukila oku ci tenda ndocina ca sulako, okuti ka tu ci lingi ndonjila ya leluka yoku potolola ovitangi viatiamẽla kolombongo.

Oku levala olombongo ku pondolavo oku kapa kohele ukamba wetu la Suku. Ndamupi? Embimbiliya li lekisa okuti omunu ondingaĩvi yuna okuti o likala oku feta olofuka viaye. (Osamo 37:21) Eci ci lekisavo okuti, wa ivalako ondaka yokuti, ‘ukuakulevala o linga upika wu wo levalisa.’ (Olosapo 22:7) Una wa levala o sukila oku limbuka okuti osimbu ka tiulile olombongo a levala, o kuete ocikele kovaso a una wo levalisa. Olusapo lukuavo luo vo Afrika, lu lekisa ndoco: “Nda wa levala ovolu omunu umue, ove wenda kuosi eye a ku ilikila.” Olusapo olu lu eca ocisimĩlo cokuti, wosi wa levala, kakuete vali elianjo lioku linga eci a sole.

Oku feta ofuka te ku linga ocina ca velapo. Momo, nda ka ca lingiwile, ku iyila ovitangi. Olofuka vialua vi pondola oku nena ovitangi vimue ndeci: Oku pumba otulo, oku talavaya calua, ovitangi volohuela, oku tepa apata, oku kuata ocitangi lolombiali ale oku kapiwa vokayike. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku kapako olondaka vielivulu lia Va Roma 13:8: “Ko ka kali lolofuka, te ... oku lisola pokati.”

CI SUKILIWA HẼ OKU LEVALA?

Ndomo ca lekisiwa, ci kuete esilivilo oku lekisa utate poku levala olombongo. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku lipula ndoco: Kuli hẽ ocitangi cimue ci kisika oku levala? Anga hẽ o sukila oku levala oco o tekule epata liove? Ale mua kongela ocisimĩlo coku tẽlisa olonjongole vioku kuata ekalo liwa? Olonjanja vimue, ca sunguluka oku sanjuka lovina tu kuete okuti, ka tu li kisika oku linga olofuka.

Olonjanja vimue, ci sukiliwa oku levala ca piãla enene eci kuiya ocitangi cimue okuti ka tu lete ndomo tu ci potolola. Nda omunu o nõlapo oku levala, o sukila oku likolisilako oku kala ukuacili. O pondola oku ci linga ndati?

Catete, ku ka sande oku levala komunu umue omo lioku sima okuti o kuete olombongo vialua, okuti vakuavo ci sule. ka tu ka simi okuti, eci omunu umue a moleha ndu okuti o kuete ekalo liwa, o kisikiwa oku tu kuatisa lolombongo. Kuenda ka tu ka ivaliko okuti tu kuete ocikele coku kala vakuacili lomunu wa tu levalisa. Ku ka kuatele onya vana va mõleha ndu okuti va kuete olombongo vialua.Olosapo 28:22.

Noke, sanda oku feta olombongo wa levala kuenda ci linga lonjanga. Ndaño omunu wa ku levalisa ka tukuile eteke o sukila oku u tiuwila olombongo viaye, pole ove o sukila oku teÞlisa ohuminyo yove. Omo liaco, ca sunguluka oku soneha ohuminyo wa lingi, oco vu yuvuli oku li tatamisa. (Yeremiya 32:9, 10) Nda citava, poku ka tiula olombongo wa levalele, ci linga ove muẽle oco ece olopandu komunu waku levalisile. Oku likolisilako oku feta ofuka, ci pamisa ukamba. Yesu Vohundo a lingila Komunda wa popia hati: “Oku popia kuene ku linge nda oco, oco; nda hacoko, hacoko.” (Mateo 5:37) Olonjanja viosi li kolisilako oku Kuama Ocihandeleko Coku Sola Omanu Vosi: “Oco ovina viosi vu yongola okuti omanu vo linga haivio vu va linga.”Mateo 7:12.

OLONUMBI VIEMBIMBILIYA VI KUATISA

Embimbiliya li eca onumbi yiwa ku vana va yongola oku levala olombongo. Olio li popia ndoco: “Ku wa sanjukila oku vumba Suku kuli onganyu ya piãla.” (1 Timoteo 6:6) Vu popi ukuavo, oku sanjukila eci omunu a kuete, oyo onjila yavelapo yoku yuvula ovitangi vi tunda koku levala. Pole, ka ca lelukile oku sanjuka lovina tu kuete, omo liocituwa ca siata koloneke vilo coku tẽlisa olonjongole vokatembo kamue katito. Voluali lulo “oku vumba Suku” ku kasi ndocina cimue ka ci kuete esilivilo. Ndamupi?

Kũlĩhisa ulandu wohueli yimue okuti, Akristão ko Asia. Eci va kala amalẽhe, va enda oku komõha poku mõla vana va talavaya calua oco va lande onjo yavo muẽle. Omo liaco, va nõlapo oku landa onjo lolombongo va selekele, va vokiyako poku levala kombango kuenda ku vamue vepata. Ovo ndaño va likuminya oku feta kamue kamue olosãi viosi, pole va limbuka okuti, ka ca lelukile oku ci linga. Va sukilile oku talavaya calua kovopange a litepa kuenje va kuatele otembo yitito yoku kala lomãla vavo. Ulume wa popia hati: “Ekavo, evalo kuenda oku pumba otulo ca kala ndu okuti ñasi lewe limue kutue. Ka ca lelukile.”

“Oku pitisa kovaso ovina viespiritu okuti ovohuasi ci sule, ci teyuila”

Noke yotembo yimue, va ivaluka olondaka vielivulu lia 1 Timoteo 6:6 kuenje, va nõlapo oku landisa onjo. Noke lianyamo avali va nõlapo oku landisa onjo yaco. Nye va lilongisa kulandu wavo? Ovo va popia hati, “oku pitisa kovaso ovina viespiritu okuti ovohuasi ci sule, ci teyuila.”

Olusapo lua tukuiwa kefetikilo liocipama eci kelimi lio Swahili, wa kũlĩhiwa lomanu valua. Pole ka ci tateka omanu oku levala. Poku kapako olonumbi Viembimbiliya via konomuisiwa ndeti, ka ci kuatisa hẽ oku sokolola lutate, nda o sukila muẽle oku levala olombongo?