Skip to content

Skip to table of contents

Suku o Tenda Ndati—Ekuta Liatavo?

Suku o Tenda Ndati—Ekuta Liatavo?

“Anga hẽ atavo a tu kuatisa oku kuata elitokeko ale a tu tepa?” Epulilo eli lia lingiwa la vakuakutanga ukanda umue wasapulo u tukuiwa hati Sydney Morning Herald. Valua—pokati kavo va tambulula hati—etavo li tepa omanu.

ASONGUI vana va vetiya ekuta liatavo, va kuete ovisimĩlo via litepa. Eboo Patel wa sovola ocisoko cimue ci tukuiwa ekuta liamalehe lietavo, wa pula ndoco: “Ndekisi etavo limue ka li longisa oku likuatela ocikembe . . . , ka lia kapeleko ekalo lioluali . . . , kuenda ka lia kapeleko ocituwa coku yekisa akombe.”

Atavo amue ndeci, va Budista, va Katolika, va Postande, va Hindu, va Musulumanu kuenda atavo akuavo, va siata oku likuatisa pokati oco va maleko ocitangi cuhukũi, oku teyuila ekalo liomanu kolombiali, oku mãlako olomina ale oku malako ovitangi vioku vĩhisa ofela. Atavo poku linga ekuta liefendelo, va cilingila oco va sokoluile pamosi kuenda oku livetiya pokati. Etavo letavo li lekisa ndomo lia siata oku linga efendelo liavo, oku kongelamo oku mĩha olovela, ovisikilo, olohutililo kuenda ovina vikuavo.

Anga hẽ, ekuta liefendelo olio li pondola oku malako ovitangi pokati komanu vakuetavo? Anga hẽ, ekuta liefendelo olio onjila ya Suku yoku nena ekalo liwa voluali?

ONIMA YIPI YI—TUNDA KEKUTA LIATAVO?

Ocisoko cimue cekuta liatavo, ca lipanda loku popia hati, ci kuete eci ci soka 200 komanu va tunda katavo a litepa kuenda va sangiwa kueci ci soka 76 kolofeka. Oco ca popia hati, ocimãho cavo “oku vetiya epandi loku amamako oku likuata omunga kefendelo oco va maleko ungangala pokati katavo, loku tumbika ombembua pokati komanu, esunga, kuenda oku nena ekalo liwa voluali.” Ocili okuti, oku ci popia ca leluka, pole oku ci linga ca tĩla. Vakuacisoko caco va popia hati cilingiwa poku yuvula oku popia olondaka vi sumuisa vakuatavo akuavo kuenda ovisoko vikuavo via sinala opapelo yaco yohuminyo. Momo lie? Momo poku sinala opapelo yaco va kala oku lipatãla nda citava okuti Suku o kongeliwa vohuminyo yaco. Omo liaco, Suku ka kongeliwile vohuminyo yaco.

Nda Suku ka kongeliwile vondaka yavo, ekolelo li kuete esilivilo lie? Ocisoko caco cekuta liatavo ca litepa ndati lovisoko vikuavo vi eca ekuatiso komanu? Eli olio esunga lieci vana vakuacisoko caco va litukuila hati, havakuetavoko, pole, “va tiamẽla kocisoko cimue okuti upange wavo oku kongela omanu.”

ANGA HẼ, ATAVO A SUKILA LIKA—OKU SANDEKA OVITUWA VIWA?

Ulume umue o tukuiwa hati, Dalai Lama usongui umue wekuta liatavo wa popia hati: “Atavo osi a kuete esapulo limuamue liokuti: oku lisola, oku likuatela ohenda kuenda oku liecela pokati.” Eye wamisako hati: “Eci ca velapo, oku lekisa ovituwa viaco oloneke viosi komuenyo.”

Ovituwa ndeci, ocisola, ohenda, kuenda oku liecela, ka ci sukila lika oku vi tukula. Yesu poku tukula Ocihandeleko ca Velapo, wa popia hati: “Ovina viosi vu yongola okuti omanu vo linga haivio vu va linga.” (Mateo 7:12) Anga hẽ, ekolelo liocili li lekisiwa poku sandeka lika ovina viwa?

Upostolo Paulu kotembo yaye poku popia catiamẽla komanu vana va popaile hati va vumba Suku, wa soneha ndoco: “Ndi va imbila uvangi okuti va kuetele Suku ombili, puãi ha lukũlĩhiso ko.” Ocitangi cipi ca kalapo? Paulu wamisako hati: ‘Omo ka va kũlĩhile esunga li tunda ku Suku, va yongola oku liluvikiyila esunga liavo muele.’ (Va Roma 10:2, 3) Omo liekambo liukũlĩhiso weci Suku a yonguile kokuavo—ombili kuenda ekolelo liavo, ka via kuatele esilivilo.Mateo 7:21-23.

NDOMO EMBIMBILIYA LI TENDA EKUTA LIATAVO

Yesu wa popia siti: “Ava va koka ombembua va sumũlũha.” (Mateo 5:9) Yesu wambatele omuenyo u likuata lesapulo a enda oku kunda poku yuvula oku vetiya ungangala pokati komanu kuenda wa nena esapulo liombembua komanu va vakuatavo a litepa. (Mateo 26:52) Vana va tava kesapulo lia Yesu, va likongela kocisola ka ci pui. (Va Kolosai 3:14) Yesu hẽ, wa kuatele lika ocimãho coku kongela omanu vakuavisoko via litepa oco va kale lombembua? Anga hẽ, wa enda oku likongelavo kefendelo liavo?

Asongui vetavo lia va Fariseo kuenda va Sadukeo va suvukile Yesu kuenda va sandiliya—onjila yoku u ponda. Nye Yesu a linga? Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Va kale ño. Ovo, asongui volomeke.” (Mateo 15:14) Yesu wa likala oku likongela lomanu vaco ketavo.

Noke liotembo yimue, kolupale luo Korindo, ko Helasi kuna kua kala omanu valua vakuavisoko via litepa—kua sokiyiwa ekongelo Liakristão. Akristão kalupale aco va kala ndati lomanu vaco? Upostolo Paulu wa va sonehela hati: “Ko ka kutiwili kokanga ka ya lisokele kumosi lava ka va tavele.” Momo lie? Paulu wa va vetiya oku sokolola ndoco: “Okulinãla kue ku kala pokati ka Kristu la Beliale? Pamue ekuta lie li kasi pokati kukuetavo lu hokuetavoko?” Noke wa va lungula hati: “Tundi pokati kavo, litepi lavo.”2 Va Korindo 6:14, 15, 17.

Embimbiliya li pisa ekuta liatavo. Pole, ove citava okuti o lipula ndoco: ‘Oku likuata omunga pokati ku tẽliwa ndati?’

NDOMO CI TẼLIWA OKU LIKUATA OMUNGA

O Plataforma Espacial Internacional—uloño umue ukomohĩsa woku kũlĩhĩsa oku ñuala kuongongo, weyilila kelikolisilo lielitokeko lieci ci soka 15 kolofeka. Anga hẽ nda olofeka viaco ka via likuatele omununga, upange waco nda wa tẽlisiwa?

Eci oco ocitangi ci kasi pokati kocisoko cekuta liatavo. Ndaño va popia hati, va likuete omunga kuenda va lisumba pokati, pole ka va kuete ovisimilo vimuamue. Omo liaco, ovituwa kuenda alongiso avo, a litepa.

Vembimbiliya mu sangiwa olonumbi via Suku vi sokisiwa lo papelo yolonumbi vioku tunga ocina cimue. Tu pondola oku tunga ciwa omuenyo wetu poku kuama eci Embimbiliya li popia. Vana va kuama olonumbi viaco, ka va kuete olonepele viakova lolonepele viatavo kuenda va lilongisa oku kala kumuamue lombembua kuenda elitokeko. Suku wa popele hati: “Kotembo yaco mongolola upopi womanu, ho pui esanda, okuti vosi yavo oco va vilikiya onduko ya Yehova, loku u vumba lutima umuamue.” Oco omanu va likuate omunga, va sukila oku popia ‘upopi wapua esanda’ una u lomboloka oku kuama olonumbi via Suku viefendelo.Sofoniya 3:9; Isaya 2:2-4.

Olombangi Via Yehova vi ku laleka oku iya Vonjango Yusoma yi kasi ocipepi lonjo yove oco o mole ombembua kuenda elitokeko li kasi pokati kavo.Osamo 133:1.