Skip to content

AMALẼHE VA PULA

Momo lie ndi Sukilila Oku Lisunguluisa La Va Manjange?

Momo lie ndi Sukilila Oku Lisunguluisa La Va Manjange?

 “Wakamba vawa kuenda vu linyãle pokati”

 Citava okuti ove la manjove “wakamba vawa kuenda vulinyali pokati.” Ove u sole kuenda eye oku solevo. Pole olonjanja vimue, vu li kuatela onyeño. Helena okuete 18 kanyamo wa popia hati: “Manjange umãlehe o ndingisa onyeño. Eye wa kũlũha ovina a linga kuenda olondaka a popia okuti vi ndi sumuisa.”

 Ovitangi vimue vipondola oku tetuluiwa poku kuata ocituwa coku sapela kuenda onjongole yoku vi tetulula. Ndeci:

  •   Omunu lamanjaye va kasi vohonde yimuamue kuenda va yongola elianjo. Omo liaco va siata oku lihoya. Nye va sukila oku linga? Lekisa esumbilo kovina viomunu ukuavo kuenda eye o ka lekisavo kovina viove. Kapako onumbi yisangiwa kelivulu lia Luka 6:31.

  •   Omunu la manjaye va kuete “ocituwa” coku liwalela uwalo okuti ka va li pingi. Nye va sukila oku linga? Va sukila oku sapela kuenda oku tumbika olonumbi via sunguka. Kapako onumbi yi sangiwa vukanda wa 2 Timoteo 2:24.

 Olonjanja vimue ovitangi viaco vi livokiya kuenda ku yilila vali ovitangi vi kuavo. Kũlĩhĩsa ovolandu avali a sangiwa Vembimbiliya:

  •   Miriama kuenda Arone va kuatela esepa manjavo Mose, kuenje va kuata ovitangi. Tanga ulandu u sangiwa kelivulu Liatendelo 12:1-15. Lipula ndoco: ‘Nye ndi sukila oku linga oco si ka kuatele esepa manjange?’

  • Kaini wa kuatele onyeño yalua okuti co kokela oku ponda manjaye Havele. Tanga ulandu u sangiwa kelivulu Liefetikilo 4:1-12. Lipula ndoco: Nye ndi sukila oku linga oco si ka kuatele onyeño vamanjage?

 Asunga avali lieci o sukilila oku lisunguluisa

Citava okuti osukila oku likolisilako oku kala ciwa lava manjove. Kũlĩhĩsa asunga avalie eci ci kuetele esilivilo.

  1. Olekisa okuti wa kola. “Umaãlehe umue otukuiwa hati Alex wa popia hati: Nda kuatelele onyeño yalua va manjange vatito. Cilo ñasi ciwa lavo kuenda ñuete epandi lavo. Ndi sima okuti momo nda kola.”

    Embimbiliya lipopia hati: “U o livala konyeño wa lunguka muẽle, u o tema tema lonjanga o lekisa uveke.”—Olosapo 14:29.

  2. Epindiso li ku kuatisa kovaso yoloneke. Nda ku lekisa epandu la vamanjove o ka lekisa hẽ eci o ka kala lohueli yove, usongui woku pange, ekamba liove lio kupange ale lomunu umue ukuavo?

    Ocili cimue ceci: O ka tẽla lika oku kala ciwa lomanua vakuavo kovaso yoloneke nda wa kuata ocituwa coku sapela kuenda oku tetulula ovitangi. Kepata liove oko o pondola oku lekisa ovituwa viaco.

    Embimbiliya lipopia hati: “Nda citava, kali vakuambembua.”—Va Roma 12:18.

O sukila hẽ ekuatiso oco o tetulule ovitangi o kuete la vamanjove? Tanga o kakasia losapi hati: “Ceci Amalẽhe Vakuavo va Popia” kuenda kũlĩhisa emẽla liupange losapi hati: “Ndomo o kala ciwa la va manjove.”