Eaha to roto?

Tapura tumu parau

O vai to te Atua iˈoa?

O vai to te Atua iˈoa?

Ia hinaaro oe e ite o vai te tahi taata, e ani paha oe na mua roa: “O vai to oe iˈoa?” Mai te peu e ani oe i taua uiraa ra i te Atua, eaha ta ˈna e pahono mai?

“O vau o Iehova, o to ˈu ïa iˈoa.”Isaia 42:8.

A tahi ra anei oe e ite ai i tera iˈoa? Peneiaˈe. E rave rahi hoi taata huri Bibilia tei ore i faaohipa pinepine i te iˈoa o te Atua aore ra tei faaore roa ˈtu i te reira. E ua mono atu ma te tiaraa iˈoa “FATU.” Ua faahitihia râ to te Atua iˈoa hau atu i te 7 000 taime i roto i te mau papai tumu Bibilia reo Hebera. E maha piri vauera reo Hebera to teie iˈoa, o YHWH aore ra JHVH. Ua hurihia taua mau reta ra ei “Iehova” na roto i te reo Tahiti.

E itehia to te Atua iˈoa i roto i te papai tumu reo Hebera e i roto atoa i te mau huriraa e rave rahi

Otaro o te Salamo o te miti Pohe mai te matahiti 30 tae atu te 50, REO HEBERA

Te huriraa a Tyndale 1530, REO BERETANE

Te Bibilia a Reina-Valera 1602, REO PANIORA

Union Version 1919, REO TINITO

NO TE AHA E MEA FAUFAA ˈI TO TE ATUA IˈOA?

Mea faufaa roa tera iˈoa no te Atua iho. Aita to ˈna iˈoa i horoahia ˈtu, na ˈna iho râ i maiti i te reira. Ua na ô te Atua: “O to ˈu ïa iˈoa e a muri noa ˈtu, o to ˈu ïa faaite e tae noa ˈtu i te mau ui atoa ra.” (Exodo 3:15) I roto i te Bibilia, e ite-rahi-aˈe-hia to te Atua iˈoa i te tahi atu o to ˈna mau tiaraa iˈoa mai te Mana hope, te Metua, te Fatu aore ra te Atua. Oia atoa ia faaauhia i te tahi atu mau iˈoa mai ia Aberahama, Mose, Davida aore ra Iesu. Hau atu, te hinaaro ra Iehova ia ite te taatoaraa i to ˈna iˈoa. Te na ô ra te Bibilia: “Ia ite te taata atoa e, o Iehova to oe iˈoa, e o oe anaˈe tei Teitei i te fenua atoa nei.”—Salamo 83:18.

Mea faufaa roa tera iˈoa no Iesu. I roto i te pure matauhia mai te Pure a te Fatu, ua haapii atu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure i te Atua ma te parau: “Ia moˈa to oe iˈoa.” (Mataio 6:9) Ua pure atoa Iesu i te Atua: “To ˈu Metua, a faahanahana i to iˈoa.” (Ioane 12:28) No Iesu, mea faufaa roa ˈˈe te faahanahanaraa i te iˈoa o te Atua. No reira oia i pure ai: “Ua faaite au i to iˈoa ia ratou e e faaite â vau.”—Ioane 17:26.

Mea faufaa roa tera iˈoa no te feia o te ite o vai te Atua. I te tau tahito, ua taa i te nunaa o te Atua e e paruruhia e e faaorahia ratou na roto i te iˈoa otahi o te Atua. “Te iˈoa o Iehova ra, e pare etaeta ïa; te horo nei te parau-tia i reira e ua ora ihora.” (Maseli 18:10) “E riro hoi e, o tei tau i te iˈoa ra ia Iehova, o te faaorahia ïa.” (Ioela 2:32) Ia au i te Bibilia, maoti to te Atua iˈoa, e ite-maitai-hia o vai te tavini ra ia ˈna. “E haere noa te mau taata ěê atoa ma te iˈoa anaˈe o to ˈna iho atua; e haere râ tatou ma te iˈoa o Iehova, o to tatou ïa Atua e a muri noa ˈtu.”—Mika 4:5; Ohipa 15:14.

EAHA TA TO TE ATUA IˈOA E FAAITE RA?

Na to ˈna iˈoa anaˈe e faataa ra o vai mau na te Atua. No e rave rahi aivanaa, teie te auraa o te iˈoa Iehova: “Na ˈna e faariro.” Ua horoa te Atua ra o Iehova i te tahi mau haamaramaramaraa no nia i to ˈna iˈoa a parau ai ia Mose: “E riro vau mai ia ˈu e riro mai.” (Exodo 3:14, New World Translation) Aita to ˈna iˈoa e faaite noa ra i to ˈna tiaraa ei Atua poiete. Te faaite atoa nei râ e e nehenehe oia e riro aore ra e faariro i ta ˈna i poiete mai ta ˈna e hinaaro no te faatupu i ta ˈna opuaraa. Te faataa ra te mau tiaraa iˈoa o te Atua i to ˈna mana aore ra puai. O to ˈna iˈoa anaˈe râ te haapapu o vai mau na o Iehova e ta ˈna e nehenehe e riro mai.

Te faaite ra to te Atua iˈoa e te tâuˈa ra oia ia tatou. Maoti te auraa o to ˈna iˈoa e itehia ˈi to ˈna aupuru no ta ˈna poieteraa, no tatou atoa ïa. Hau atu, ua faaite te Atua i to ˈna iˈoa no to ˈna hinaaro ia ite tatou o vai mau na oia. Na ˈna i faaite na mua roa i to ˈna iˈoa hou tatou a ite ai e e nehenehe e ani atu ia ˈna. Papu maitai, te hinaaro ra te Atua ia ite tatou ia ˈna mai te hoê Hoa mau te nehenehe e faafatata ˈtu, eiaha mai te tahi atua atea roa.—Salamo 73:28.

Ia faaohipa tatou i to te Atua iˈoa, te tâuˈa ra tatou ia ˈna. A feruri na. E ani paha oe i te tahi taata ta oe e hinaaro e faahoa ˈtu ia pii mai ma to oe iˈoa. Eaha to oe huru mai te peu aita iho â taua taata ra e hinaaro e faaohipa i to oe iˈoa? E manaˈo paha oe, e hinaaro mau anei oia e faafatata ia oe. Hoê â huru e te Atua. Ua faaite papu o Iehova i te huitaata i to ˈna iˈoa a faaitoito atu ai ia faaohipa i te reira. Ia na reira tatou, te faaite ra tatou ia Iehova i to tatou hinaaro e faafatata ia ˈna. Te ite ra oia i te feia e ‘manaˈo ra i to ˈna ra iˈoa.’—Malaki 3:16.

O te haapiiraa i to te Atua iˈoa te ohipa faufaa roa no te ite o vai oia. Eita râ e navai. E titauhia ia tatou ia ite o vai mau na oia. Oia atoa mai te aha to ˈna huru.

O VAI TO TE ATUA IˈOA? O Iehova te iˈoa o te Atua. Na to ˈna iˈoa anaˈe e faataa ra o vai mau na te Atua o te nehenehe e faatupu i ta ˈna opuaraa