Te rata a Iakobo 1:1-27

  • Aroharaa (1)

  • Faatupu te faaoromai tamau i te oaoa (2-15)

    • Faaroo tei tamatahia (3)

    • Tamau noa i te ani ma te faaroo (5-8)

    • Fanau mai te hinaaro i te hara e te pohe (14, 15)

  • No nia mai te mau ô maitatai atoa (16-18)

  • Faaroo e rave i te parau a te Atua (19-25)

    • Taata e hiˈo ia ˈna i roto i te hiˈo (23, 24)

  • “Haamoriraa mâ e te viivii ore” (26, 27)

1  O Iakobo,+ e tavini na te Atua e na te Fatu ra o Iesu Mesia, i na 12 opu tei purara ê: Ia ora na!  A oaoa to ˈu mau taeae ia faaruru outou i te ati e rave rau,+  ua ite hoi outou e e faatupu to outou faaroo tei tamatahia mai teie te huru i te faaoromai tamau.+  A vaiiho râ i te faaoromai tamau ia faahope roa i ta ˈna ohipa, ia nehenehe outou e riro ei mea tia roa e te hapa ore i te mau mea atoa, a ore atu ai e ere i te tahi mea.+  Ia ere noa ˈtu hoê o outou i te paari, ia tamau noa ïa oia i te ani atu i te Atua,+ e horoa noa mai hoi oia i te taata atoa ma te ore e faahapa,+ e e horoahia mai ta ˈna.+  Tera râ, ia tamau noa oia i te ani ma te faaroo+ e te feaa ore,+ te taata hoi e feaa, e au oia i te hoê are miti e turai-haere-hia ra e te mataˈi.  Eiaha taua taata ra e manaˈo e e noaa ia ˈna te tahi mea ia Iehova* ra.  E taata aau piti oia+ e te papu ore i roto i to ˈna mau haerea atoa.  Ia oaoa* râ te taeae haihai i te mea e ua faateiteihia oia,+ 10  e te taeae taoˈa rahi i te mea e ua faahaehaahia oia,+ no te mea e mou oia mai te hoê tiare. 11  Mai te mahana hoi e hiti mai ma te veavea rahi a maemae atu ai te tumu e a marua ˈtu ai to ˈna tiare e a ore atu ai to ˈna nehenehe, mai te reira atoa ia pohe te taata taoˈa rahi a tapi ai oia i te mau taoˈa rahi.+ 12  E oaoa te taata o te faaoromai tamau noa i te ati,+ no te mea ia fariihia oia e te Atua e noaa ia ˈna te hei upoo* o te ora,+ ta Iehova* i fafau i te feia e here noa ra ia ˈna.+ 13  I roto i te ati, eiaha roa e parau: “Te faahemahia ra vau e te Atua.” Eita hoi te Atua e hema i te mau mea iino, eita atoa oia e faahema i te taata. 14  E faahemahia râ te taata tataitahi ia umehia oia e to ˈna iho hinaaro tia ore+ a hema ˈtu ai oia.* 15  E ua tô anaˈe te hinaaro tia ore, e fanauhia mai te hara. E ua rave-anaˈe-hia te hara, e fanauhia mai te pohe.+ 16  Eiaha e vare to ˈu mau taeae here. 17  Te mau ô maitatai atoa e te mau mea tia roa i horoahia mai,+ no nia mai ïa, no ǒ mai i te Metua o te mau tiarama o te raˈi.+ E ore oia e taui mai te marumaru e tauiui noa i te vahi.*+ 18  Ua hinaaro oia ia fanauhia mai tatou na roto i te poroi o te parau mau,+ ia riro tatou ei hotu matamua o te feia ta ˈna i poiete.+ 19  Ia ite ïa outou to ˈu mau taeae here: Ia ineine te taata atoa i te faaroo e tia ˈi, eiaha e ru i te paraparau,+ eiaha e ru i te riri,+ 20  eita hoi te riri o te taata e faatupu i te parau-tia a te Atua.+ 21  No reira, a haapae i te mau mea viivii e te ino atoa,*+ e a farii ma te mǎrû ia aˈa i roto ia outou te parau a te Atua o te nehenehe e faaora ia outou.* 22  A riro ei feia rave i te parau a te Atua,+ eiaha râ ei feia faaroo noa, ma te haavare ia outou iho i te mau manaˈo hape. 23  Te taata hoi o te faaroo noa e o te ore e rave i te parau a te Atua,+ e au oia i te hoê taata o te hiˈo i to ˈna iho hohoˈa mata i roto i te hiˈo. 24  E hiˈo hoi oia ia ˈna, a haere atu ai, a moˈe oioi atu ai ia ˈna to ˈna huru mau. 25  Te taata râ o te hiˈo maite i roto i te ture tia roa+ e noaa ˈi te tiamâraa e o te tamau noa i te na reira, ua riro ïa ei taata rave i te parau a te Atua eiaha râ ei taata e moˈe ia ˈna ta ˈna i faaroo. E oaoa oia i ta ˈna e rave.+ 26  Ia manaˈo noa ˈtu te hoê taata e e taata haamori oia i te Atua,* aita râ oia e tapea* ra i to ˈna vaha,+ te haavare ra oia i to ˈna iho aau, e mea faufaa ore ta ˈna haamoriraa. 27  Te huru haamoriraa* mâ e te viivii ore i te aro o to tatou Atua e Metua, teie ïa: ia aupuru i te mau otare+ e te mau vahine ivi+ i roto i to ratou ati,+ e ia ore ia viivii i teie nei ao.+

Nota i raro i te api

Hiˈo i te tuhaa hau A5.
Hel: “haapeu.”
Aore ra “te re.”
Hiˈo i te tuhaa hau A5.
Aore ra “mai te mea ra e ua noaahia oia i te ainu.”
Aore ra “Aita e tauiraa o te ohuraa o te marumaru i ǒ ˈna.”
Huri-atoa-hia “e te ino rahi.”
Heleni pusuke. Hiˈo i te titionare.
Aore ra “e taata haapao i te mau ohipa faaroo.”
Aore ra “haavî.”
Aore ra “Te haapaoraa.”