Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E piti taata huri o tei faahoˈi i te iˈoa o te Atua i roto i te Faufaa Apî

E piti taata huri o tei faahoˈi i te iˈoa o te Atua i roto i te Faufaa Apî

 Hoê o te mau pure ta te taata i ite o te pure a te Fatu ïa ta Iesu i haapii i ta ˈna mau pǐpǐ. E itehia teie pure i roto i te Faufaa Apî. E haamata teie pure mai tera: “To matou Metua i te raˈi, ia moˈa [aore ra ia haamoˈahia] to oe iˈoa.” (Mataio 6:9) Tera râ, mea varavara ia itehia te iˈoa o te Atua, hurihia na roto i te reo Beretane “Jehovah” aore ra “Yahweh,” i roto i te mau huriraa Beretane o te Faufaa Apî. Te vai ra i roto i teie mau huriraa te mau iˈoa o te mau atua hape mai ia Dia, Hereme e Artémis. No te aha ïa teie mau huriraa i ore ai i faahiti i te iˈoa o te Atua mau e te Fatu o te Bibilia?Ohipa 14:12; 19:35; Timoteo 2, 3:16.

Te faahiti ra te Faufaa Apî i te iˈoa o te mau atua hape, eiaha ïa e manaˈo e faahiti oia i te iˈoa o te Atua mau

 Ua tiaturi na taata huri o Lancelot Shadwell raua Frederick Parker e e tia ia faahoˈihia te iˈoa o te Atua i roto i te Faufaa Apî. No te aha e faaohipa ˈi i te taˈo “faahoˈi”? No te mea ua faaoti raua e i te omuaraa i vai na te iˈoa o te Atua i roto i te Faufaa Apî, i muri iho râ, ua tatarahia. No te aha raua i manaˈo ai mai te reira?

 Ua ite Shadwell e Parker e te vai ra te mau papai o te parau-pinepine-hia te Faufaa Tahito, papaihia na roto i te reo tumu te Hebera, o tei faahiti i te iˈoa o te Atua tausani taime. Ua uiui raua no te aha i tatarahia ˈi i roto i te mau papai o te Faufaa Apî te iˈoa taatoa o te Atua. a Ua tapao atoa Shadwell e ia faaohipa te mau papai o te Faufaa Apî i te mau taˈo matauhia o te Faufaa Tahito mai “te melahi a Iehova,” e tatara te feia papai parau o te Faufaa Apî Heleni i te iˈoa o te Atua no te mono atu i te taˈo Kurioso, te “Fatu” te auraa.—Te mau arii 2, 1:3, 15; Ohipa 12:23.

Te iˈoa o te Atua na roto i te reo Hebera

 Hau Shadwell e Parker a pia ˈi i ta raua mau huriraa na roto i te reo Beretane, ua faahoˈi aˈena te tahi feia huri i te iˈoa o te Atua i roto ta ratou huriraa o te Faufaa Apî na roto i te reo Beretane, i roto noa râ i te tahi mau tuhaa. b Na mua ˈˈe i te matahiti 1863 a pia ˈi Parker i te A Literal Translation of the New Testament, aita e taata huri Beretane i faahoˈi i te iˈoa o te Atua i roto e rave rahi tuhaa o te Faufaa Apî tei piahia. O vai o Lancelot Shadwell e Frederick Parker?

Lancelot Shadwell

 E paruru o Lancelot Shadwell (1808-1861) e e tamaiti o ˈna na Lancelot Shadwell, mono faatere hau nui no Beretane. Tei roto oia i te haapaoraa Ekalesia Beretane. Noa ˈtu ua tiaturi oia i te Toru tahi, ua faatura o ˈna i te iˈoa o te Atua, mai “te iˈoa hanahana o IEHOVA.” I roto i ta ˈna huriraa o te mau evanelia a Mataio e a Mareko, ua faaohipa o ˈna te iˈoa “Iehova” 28 taime i roto i te mau irava e 465 taime i roto i te mau nota.

 Peneiaˈe ua haapii Shadwell no nia i te iˈoa o te Atua a ite ai i te reira i roto i te Faufaa Tahito na roto i te reo tumu te Hebera. Ua parau o ˈna “e taata haavare” te feia tei mono i te iˈoa o te Atua ma te taˈo Kurioso i roto i te huriraa o te Faufaa Tahito na roto i te reo Heleni.

The Gospel according to Matthew rendered into English with notes, by L. Shadwell (1859), provided by the Bodleian Libraries. Licensed under CC BY-NC-SA 2.0 UK. Modified: Text highlighted

Te faaite ra te huriraa a Shadwell i te Mataio 1:20

 I roto i ta ˈna huriraa, ua faaohipa Shadwell i te iˈoa “Iehova” i te taime matamua i roto i te Mataio 1:20. Te parau ra ta ˈna nota no teie irava: “Te auraa o te taˈo [Kurioso] i roto i teie irava e te tahi atu o te Faufaa Apî, o IEHOVA ïa, te iˈoa mau o te Atua: e mea faufaa ia faahoˈi i teie taˈo i roto i te huriraa Beretane.” Ua parau atoa oia: “Mea titauhia ia rave i te reira no te faahanahana i te Atua. Ua faaite o ˈna ia ˈna iho ma te iˈoa IEHOVA: e tia ïa ia faaohipa i tera iˈoa ia paraparau tatou no ˈna.” Ua na ô atoa oia: “I roto i ta matou huriraa Bibilia [Established, Authorized aore ra te King James Version] aita te iˈoa IEHOVA i faahiti-pinepine-hia . . . Ua monohia râ te iˈoa o te Atua i te parau, te Fatu.” Ua haapapu Shadwell: “Aita e tano te tiaraa iˈoa o te parau . . . te Fatu” no te mono i te iˈoa o te Atua, no te mea e pii noa te taata ia ˈna “te Fatu” i to ˈna vahi faaearaa.

“Ua faaite [te Atua] ia ˈna iho ma te iˈoa IEHOVA: e tia ïa ia faaohipa i tera iˈoa ia paraparau tatou no ˈna.”—Lancelot Shadwell

 Ua pia Shadwell ta ˈna huriraa o te Mataio i 1859 e ua amui oia i te huriraa o te Mataio e te Mareko i 1861. Ua tae râ ta ˈna ohipa i te hopea. Ua pohe o ˈna i te 11 no Tenuare 1861 i te 52raa o to ˈna matahiti. Tera râ, ua hoona ta ˈna mau tutavaraa.

Frederick Parker

 Ua haapii o Frederick Parker (1804-1888), hoê taata ona no Lonedona, no nia i te huriraa o te Mataio a Shadwell. E 20 matahiti to Parker a haamata ˈi oia i te huri i te Faufaa Apî. Taa ê atu ia Shadwell, ua patoi Parker i te haapiiraa o te Toru tahi. Ua papai o ˈna: “Ia farii te mau Ekalesia atoa a te tamaiti a te [Atua] . . . i te parau mau . . . e ia haamori ia Iehova anaˈe te Atua Manahope.” Ua manaˈo atoa Parker e i roto i te mau papai o te Faufaa Apî o te faaohipa ra i te taˈo Kurioso, mea fifi ia ite i te taa-ê-raa o te parau te Fatu ra o te Atua e te Fatu ra o Iesu. Ua anaanatae ïa o ˈna i te iteraa e i roto i te tahi mau tuhaa, ua huri Shadwell i te taˈo Kurioso ei “Iehova.”

 Mea nafea Parker i te taaraa i te reira? Ua haapii oia i te reo Heleni e ua papai e rave rahi buka e api parau no nia i te tarame Heleni. Ua riro atoa oia ei mero no te pu huriraa Bibilia Beretane o tei rave i te maimiraa no nia i te mau papai Bibilia, no te nenei i te mau Bibilia Beretane maitai roa ˈˈe. I 1842, ua haamata Parker i te pia i ta ˈna huriraa matamua o te Faufaa Apî na roto e rave rahi tuhaa. c

Hoê huriraa o te Faufaa Apî a Parker (Heinfetter)

Te mau tutavaraa a Parker no te faahoˈi i te iˈoa o te Atua

 Ua papai Parker tau matahiti no nia i te mau uiraa mai teie: “I teihea taime te taˈo Kurioso e faaohipahia ˈi no te Fatu o Iesu, e i teihea taime e faaohipahia ˈi no te Fatu o te Atua?” “No te aha i faaohipa-pinepine-hia ˈi te taˈo Kurioso mai te hoê iˈoa, eiaha râ mai te hoê tiaraa iˈoa?”

 I to Parker iteraa i roto i te huriraa o te Mataio a Shadwell i 1859, i te mau nota no nia i te taˈo Kurioso, ua papu ia ˈna e i roto i te tahi tupuraa, “e tia ia hurihia te taˈo Kurioso ei Iehova.” No reira, ua hiˈopoa faahou oia i te taatoaraa o ta ˈna huriraa o te Faufaa Apî no te faahoˈi i te iˈoa “Iehova,” i te mau tuhaa atoa e faahiti ai te tarame Heleni i te reira. I roto i te buka a Parker A Literal Translation of the New Testament no te matahiti 1863, e itehia te iˈoa o te Atua 187 taime i roto i te mau irava. E au ra e teie te buka matamua na roto i te reo Beretane tei piahia o tei faaohipa i te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano. d

Te api upoo parau o te huriraa o te Faufaa Apî a Parker i 1864

 I 1864, ua pia atoa Parker A Collation of an English Version of the New Testament . . . With the Authorized English Version. Te tumu e hinaaro ai oia e amui i na piti Faufaa Apî ei hoê buka, no te faaite ïa ihea e e nafea teie buka e taa ê ai i te tahi atu. e

 No te faaite i te faufaaraa o te faahoˈiraa i te iˈoa o te Atua, ua haamahiti Parker te tahi mau irava i roto i te King James Version, mai te Roma 10:13 o te parau ra: “O te tiaoro atoa hoi i te iˈoa o te Fatu ra, e hope roa ïa i te ora.” Ua ui Parker: “O vai te ite e i roto i teie mau irava o te King James Version, o Iehova, eiaha râ, te tamaiti ra o Iesu Mesia to tatou Fatu, tei faahitihia ei Fatu i roto i tera irava”?

Te Roma 10:13 i roto i te huriraa King James Version (i nia ˈtu) e te huriraa a Parker i 1864

 E rave rahi moni ta Parker i faaohipa no te nenei i ta ˈna mau api parau e te tahi atu mau papai. I roto noa hoê matahiti, ua faaohipa o ˈna 132 000 tara Marite, te tino moni ïa i teie mahana. Ua hapono atoa oia e rave rahi o ta ˈna mau papai tamoni-ore-hia i te feia ta ˈna i matau e i te tahi mau mero tiaraa teitei i roto i te ekalesia, ia hiˈopoa ratou i te reira.

 Mea iti te mau papai e te mau huriraa o te Faufaa Apî ta Parker i nenei, ua faaino râ te tahi mau aivanaa i te reira. Ma te na reira, aita ratou i haafaufaa i te mau tutavaraa ta Shadwell e vetahi i rave no te faahoˈi i te iˈoa o te Atua i roto i te Faufaa Apî na roto i te reo Beretane.

 E nehenehe atoa outou e mataitai i te video ahuru minuti: Te mau faaiteiteraa i Warwick: “Te Bibilia e te iˈoa o te Atua.”

a E haapotoraa “Ia” o te iˈoa “Iehova” tei itehia i roto i te Apokalupo 19:1, 3, 4, 6 i roto i te taˈo “Haleluia,” te auraa “Aruehia Ia.”

b Aita Shadwell i huri i te taatoaraa o te Faufaa Apî. I rotopu i te feia huri, te vai ra Philip Doddridge, Edward Harwood, William Newcome, Edgar Taylor e Gilbert Wakefield.

c No te faataa ê i ta ˈna ohipa tapihoo e ta ˈna mau maimiraa i roto i te Bibilia, ua faaohipa Parker i te iˈoa pii Herman Heinfetter i roto i ta ˈna mau papai e ta ˈna mau huriraa o te Bibilia. E itehia tera iˈoa e rave rahi taime i roto i te mau tuhaa hau o Te Bibilia, Huriraa o te ao apî.

d I 1864, ua pia Parker i te An English Version of the New Testament o te faaohipa ra i te iˈoa o te Atua 186 taime.

e Na mua aˈe i te mau huriraa a Parker, e rave rahi huriraa o te Faufaa Apî na roto i te reo Hebera, o te faahiti i te iˈoa o te Atua i roto e rave rahi irava. Hau atu, i 1795, ua pia Johann Jakob Stolz i te hoê huriraa Heremani o te faaohipa ra i te iˈoa o te Atua hau atu 90 taime mai te Mataio e tae atu i te Iuda.