Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

Ne aoga pefea te fai o te apositolo ko Paulo mo fai se tino Loma?

Ne Folafola Atu a Paulo: “Au e Toe Tagi ki a Kaisala!”

Ne maua ne nisi tino Loma a saolotoga mo tauliaga i so se koga ne olo latou ki ei i te emupaea. E nofo a te tino Loma mai lalo i te tulafono a te kau Loma, e se mai lalo i tulafono a nisi fa‵kai. Kafai e isi se ‵losiga e uiga ki ei, e mafai o talia ne ia ke fai te fono e ‵tusa mo te tulafono a te fa‵kai tenā, kae koi maua eiloa ne ia te saolotoga ke avaka te ‵tagi ki te fono fakamasino a te kau Loma. Kafai e fai te fakasalaga ke tamate, e maua eiloa ne ia te saolotoga ke tagi atu ki te emepela.

E ‵tusa mo saolotoga konā, a Cicero, se tino pule o te kau Loma ne fai mai i te senitenali muamua T.L.M: “E fai eiloa mo fai se amioga solitulafono a te fakasala o se tino Loma; a te fakasaua atu ki ei se amioga masei; ke tamate toeitiiti ko fai mo fai se tino tatino,” telā ko te tamate eiloa o ana mātua io me se kāiga pili.

Ne talai malosi atu a te apositolo ko Paulo i te Emupaea kātoa o Loma. Ne fakaaoga faka‵lei ne ia a tena saolotoga tenei i taimi konei e tolu: (1) Ne fakailoa atu ne ia ki famasino i Filipi me ko fakaseaoga ne latou tena saolotoga mai te faiga ke ‵kini a ia. (2) Ne fakaasi atu ne ia tena tulaga ke taofi aka ei tena fai fakamasei i Ielusalema. (3)  Ne tagi a ia ki te Kaisala, te emepela i Loma, ko te mea ke fakalogologo mai ki a ia.—Galuega 16:37-39; 22:25-28; 25:10-12.

Ne ‵togi sāle pefea a tausi mamoe i taimi o te Tusi Tapu?

Tusitusiga e Uiga ki te feagaiga mō te ‵togiga o mamoe mo kouti, kāti i te 2050 T.L.M.

Ne tausi ne te tagata mua ko Iakopo a lafu a tena tuatina ko Lapana mō tausaga e 20. E galue a Iakopo mō se 14 tausaga ke maua ei ne ia a tamaliki fā‵fine e tokolua a Lapana, kae ko te ‵toega o te 6 tausaga, ne ‵togi a ia ki lafu manu. (Kenese 30:25-33) E fai mai te mekesini ko te Biblical Archaeology Review: “A te fakatokaga o te feagaiga ki te tausiga o manu e pelā mo te fakatokaga i te va o Lapana mo Iakopo, ne mafai o masani ‵lei ki ei a tino tusitala mo tino fai‵tau mua ki fakamatalaga i te Tusi Tapu.”

Ne fakaasi mai a vaegā feagaiga mua penā i Nuzi, Larsa, mo nisi koga i Iraq i aso nei. E fakaaoga sāle se feagaiga faigofie mai te tausaga e tasi o te ‵velega o fulufulu o mamoe ki te suā taimi. Ne talia ne tausi mamoe a te tiute ke tausi faka‵lei atu ki se aofaki o manu e ‵tusa mo olotou ma‵tua, pelā foki me se manu tagata io me se manu fafine. I se tausaga mai tua ifo, a te tino e a ia a manu e maua ne ia se aofaki o vulu, ko mea ne faite mai manu, mo tamā manu, mo nisi mea aka foki penā. So se mea telā e silia e tuku atu ki te tausi mamoe.

E fakalagolago eiloa ki te tausi mamoe a te gasolo aka o uke a te aofaki o mamoe fā‵fine kolā e tausi ne ia. E masani o maua mai a tamā mamoe e 80 mai mamoe fā‵fine e selau. E ‵tau o ‵togi atu ne te tausi mamoe a te aofaki telā e galo. Tela la, e fakamalosi atu a te mea tenā ke tausi faka‵lei atu ki manu kolā e tuku atu ki a ia.