Skip to content

Skip to table of contents

FAʻIFAʻITAKI KI HEʻENAU TUÍ | SIOSIFA

“He Kuo U Fetongi ʻa e ʻOtua?”

“He Kuo U Fetongi ʻa e ʻOtua?”

NAʻE tuʻu ʻa Siosifa ʻi heʻene ngoué ʻi he malu efiafí. Ngalingali ʻokú ne sio fakamamaʻu atu ki he ʻulu paame teití mo e ngaahi ʻakau fua kehe pē, fanga kiʻi anovai mo e ʻakau ʻoku tupu aí pea fakalaka atu ʻi he ʻaá ʻoku ʻasi mai ai ʻa e palasi ʻo Feló. Sioloto atu ki he vanavanaiki mai kia Siosifa mei hono falé tonu; ko hono foha ko Manasé ʻokú ne fakakataʻi hono kiʻi tokoua ko ʻIfalemí. ʻOku lava ke sioloto atu ʻa Siosifa ki he meʻa ko iá, ʻa e kata hono uaifí ʻi he tōʻonga fakaoli ʻa e ongo tamaiki tangatá. Naʻá ne malimali peá ne ʻiloʻi ko ha tangata faitāpuekina ia.

Naʻe fakahingoa ʻe Siosifa hono ʻuluaki fohá ko Manase he ʻoku ʻuhinga iá ki he fakangaloʻi. (Sēnesi 41:51) Ko e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taʻu ki mui maí naʻe fakanonga moʻoni ai ʻa e ngaahi manatu tamaki ʻa Siosifa ki hono ʻapí, fanga tokouá mo ʻene tangataʻeikí. Ko e fehiʻa hono fanga taʻoketé ʻiate iá naʻe liliu ai ʻene moʻuí. Naʻa nau ʻohofi ia, fakakaukau ke tāmateʻi pea fakatau atu ia ko ha pōpula ki he kau mēsianiti fefonongaʻakí. Talu mei ai, naʻe taulōfuʻu ʻene moʻuí. ʻI ha taʻu ʻe 12 nai, naʻá ne kātekina ʻa e nofo pōpula pea tuku pilīsone—ʻi ha taimi ʻo e haʻi sēini. Ka ʻi he taimi ko ení, ko ia eni—ko e pule fika ua hake ia kia Felo ʻi he puleʻanga hau ʻo ʻIsipité!

ʻI he laui taʻu, kuo sio ai ʻa Siosifa ki hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē tofu pē ko hono tomuʻa tala ʻe Sihová. Naʻe hoko ʻa e kikite fekauʻaki mo e taʻu mahu ʻe fitu ʻi ʻIsipité pea naʻe tokangaʻi ʻe Siosifa ʻa hono tānaki ʻa e uite lahi ʻa e puleʻangá. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻá ne hoko ko ha tamai ʻa ha ongo tamaiki tangata ʻe toko ua mo hono uaifi ko ʻAsinaté. Ka naʻá ne manatu maʻu pē ki hono fāmilí ʻi he maile ʻe lauingeau hono mamaʻó—tautefito ki hono tehina ko Penisimaní mo siʻenau tangataʻeiki ko Sēkopé. Naʻe pau pē naʻe fifili ʻa Siosifa pe ʻoku nau moʻuilelei mo malu. Mahalo naʻá ne fifili foki pe kuo liliu hono fanga taʻoketé mei heʻenau ngaahi founga fakamālohí pe ʻe faifai angé ʻo ne fakamelino mo hono fāmilí pea toe fakataha mo kinautolu.

Kapau kuo maumauʻi ʻa e melino ho fāmilí ʻe he siokitá, lavakí pe tāufehiʻá, ʻokú ke meimei tatau ai mo Siosifá. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he tui ʻa Siosifá ʻi heʻene tokangaʻi hono fāmilí?

“MOU Ō KIA SIOSIFA”

Naʻe femoʻuekina ʻa Siosifa ʻi he ngaahi ʻaho ko iá pea mo e ngaahi taʻu ka hokó. Hangē pē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻi he misi naʻá ne ʻoange kia Feló, ko e taʻu mahu hono fitú naʻe hoko atu ai ha liliu lahi fakaʻulia. Naʻe nounou ʻa e meʻatokoní! Naʻe vave ʻa e mafola atu ʻa e hongé ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fonua kaungāʻapí. Neongo ia, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú, “ʻi he ngaahi feituʻu ʻo Isipite naʻe ʻi ai ha meʻakai.” (Sēnesi 41:54) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e kikite fakamānavaʻi ʻa Siosifá mo ʻene faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu māú naʻe ʻaonga ki he kakai ʻIsipité.

Koeʻuhi ko e nofoʻaki anga-fakatōkilalo ʻa Siosifá, naʻe ngāueʻaki ai pē ia ʻe Sihova

Kuo pau pē naʻe ongoʻi houngaʻia ʻa e kau ʻIsipité ʻia Siosifa pea fakahīkihikiʻi ʻene pōtoʻi ʻi he fokotuʻutuʻu māú. Neongo ia, naʻe ʻikai loto ʻa Siosifa ke toe ʻave ʻa e lāngilāngí ki ha taha ka ki hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Kapau ʻoku tau ngāueʻaki ha malava ʻoku tau maʻu ʻi ha ngāue fakatōkilalo ki hotau ʻOtuá, te ne ʻai nai ia ke ngāueʻaki ʻi ha founga ʻe fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku lava ke tau sioloto atu ki aí.

Neongo ia, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe ongoʻi ʻe he kau ʻIsipité ʻoku fuʻu ongo ʻa e hongé. ʻI he taimi naʻa nau kole tokoni ai kia Feló, naʻá ne tala ange: “Mou ō kia Siosifa; pea ʻilonga ha meʻa ʻoku ne tala kiate kimoutolu, mou fai.” Ko ia naʻe kamata ke fakaava ʻe Siosifa ʻa e ngaahi feleoko ʻa ia naʻe tānaki ai ʻa e uité, pea naʻe lava ke fakatau ʻe he kakaí ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻú.—Sēnesi 41:55, 56.

Kae kehe, ʻi he ngaahi fonua takatakaí, naʻe ʻikai ʻi ai ha ʻamanaki ʻa e kakaí. Naʻe faingataʻaʻia ʻa e fāmili ʻo Siosifá ʻi ha maile ʻe lauingeau mei Kēnani. Naʻe fanongo ʻa e taʻumotuʻa ko Sēkopé naʻe ʻi ai ʻa e uite ʻi ʻIsipite, ko ia naʻá ne tala ki hono ngaahi fohá ke nau ʻalu ʻo fakatau mai ha meʻakai.—Sēnesi 42:1, 2.

Naʻe fekau atu ʻe Sēkope ʻa e foha ʻe toko hongofulu kae ʻikai kau ai ʻa e siʻisiʻi tahá, ʻa Penisimani. Naʻe manatuʻi lelei foki ʻe Sēkope ʻa e taimi naʻá ne fekau atu ai hono foha ʻofeina ko Siosifá ke ʻaʻahi ki hono fanga taʻoketé. Ko e sio fakaʻosi pē ia ʻa Sēkope ki he tamasiʻí. Naʻe ʻomai ʻe he fanga taʻokete ʻo Siosifá hono kiʻi kote fakaʻofoʻofá—ko e fakaʻilonga ʻo e ʻofa mo e leleiʻia ʻene tangataʻeikí—kuo mahaehae mo totoʻatā. Naʻa nau ʻai ʻa e tangataʻeiki loto-mamahí ke ne tui kuo kai ʻe ha manufekai ʻa Siosifa.—Sēnesi 37:31-35.

“PEA NAʻE MANATU ʻE SIOSIFA”

Hili ha fononga mamaʻo, naʻe aʻu ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé ki ʻIsipite. ʻI heʻenau fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e fakatau uité, naʻe ʻave kinautolu ki ha ʻōfisa fakapuleʻanga māʻolunga naʻe ui ko Safinate Peanea. (Sēnesi 41:45) ʻI heʻenau sio kiate iá naʻa nau ʻiloʻi ko Siosifa ia? Halaʻatā. Naʻa nau sio pē ki ha tokotaha-pule ʻIsipite māʻolunga, ʻa ia naʻa nau fiemaʻu ʻene tokoní. Ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapá, naʻa nau fai ʻa e meʻa anga-mahení: Naʻa nau “tulolo kiate ia, ʻo punou ki he kelekele.”—Sēnesi 42:5, 6.

Kae fēfē ʻa Siosifa? Naʻá ne ʻiloʻi hono fanga tokouá ʻi he taimi pē ko iá! Kae mahulu hake ʻene sio ki heʻenau punou kiate iá, naʻe foki ʻene manatú ki heʻene kei siʻí. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá “pea naʻe manatu ʻe Siosifa ki he ngaahi misi” naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻi heʻene kei siʻí, ʻo tomuʻa tala ʻi he misí ha taimi ʻe punou ai hono fanga tokouá kiate ia—ʻa e meʻa tofu pē ʻoku nau fai ʻi he taimi ko ení! (Sēnesi 37:2, 5-9; 42:7, 9) Ko e hā ʻe fai ʻe Siosifá? Fāʻofua kia kinautolu? Faisāuni?

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosifa kuo pau ke ʻoua te ne ngāue ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi ongó, tatau ai pē pe ko e hā. Naʻe hā mahino hono tataki ʻe Sihova ʻa e tuʻunga makehe ko ení. Naʻe kau ia ki heʻene taumuʻá. Naʻá ne talaʻofa te ne ʻai ʻa e hako ʻo Sēkopé ko ha puleʻanga mālohi. (Sēnesi 35:11, 12) Kapau naʻe kei anga-fakamālohi, siokita mo taʻefaitotonu ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá, ʻe lava ke fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi ola taimi-lōloá! ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻe ngāue fakavave ʻa Siosifa, te ne uesia nai ʻa e tuʻunga pelepelengesi ʻi ʻapí, mahalo ʻe fakatuʻutāmaki nai ki heʻene tangataʻeikí mo Penisimani. Naʻá na kei moʻui nai? Naʻe fakapapauʻi ʻe Siosifa ke ʻoua ʻe fakahaaʻi hono tuʻunga totonú kae lava ke ne siviʻi hono fanga tokouá ʻo sio pe kuo liliu ʻenau tōʻongá. Pea te ne ʻiloʻi leva ʻa e meʻa ʻoku loto ʻa Sihova ke ne faí.

Ngalingali heʻikai ʻaupito ke ke hokosia ʻa e tuʻunga ko ení. Kae kehe, ko e fekeʻikeʻi mo e māvahevahe ʻi he fāmilí ʻoku anga-maheni ia ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi pole ko ení, te tau hehema nai ke muimui pē ʻi hotau lotó pea ngāue ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ongoʻi taʻehaohaoá. ʻOku fakapotopoto ange ke tau faʻifaʻitaki kia Siosifa pea feinga ke lāuʻilo ki he vakai ʻa e ʻOtuá ki he founga ke fakafeangai ai ki he ngaahi meʻá. (Palōveepi 14:12) Manatuʻi, ʻoku mahuʻinga ke fakamelino mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ka ʻoku toe mātuʻaki mahuʻinga ange ke melino mo Sihova mo hono ʻAló.—Mātiu 10:37.

“ʻE SIVI ʻAKI KIMOUTOLU”

Naʻe kamata ke siviʻi hokohoko ʻe Siosifa hono fanga tokouá ke fakahaaʻi honau tuʻunga totonú. Naʻá ne kamataʻaki ʻene lea mālohi kiate kinautolu, fakafou ʻi ha tokotaha fakatonulea ʻo tukuakiʻi kinautolu ko e kau mataki. Ke taukapoʻi kinautolú, naʻa nau talanoa ange honau fāmilí—kau ai ʻa honau tehina ʻoku nofo pē ʻi ʻapi. Naʻe feinga ʻa Siosifa ke fūfuuʻi ʻene fiefiá. ʻOku kei moʻui koā hono tehiná? Naʻe ʻilo leva ʻe Siosifa ʻa e meʻa ke faí. Naʻá ne pehē: “Ko e meʻa ko eni ʻe sivi ʻaki kimoutolu,” peá ne tala ange kuo pau ke ne sio ki honau tehiná. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne loto ke tuku ke nau foki ʻo ʻomai ʻa e siʻisiʻi tahá kapau ʻe loto ha taha ʻo kinautolu ke tuku pōpula.—Sēnesi 42:9-20.

ʻI he fealēleaʻaki hono fanga tokouá, ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻoku lava ke mahinoʻi ʻe Siosifá, naʻa nau fakaʻiseʻisa ʻi he angahala naʻa nau fai ʻi he taʻu ʻe 20 ki muʻá. “Kuo tau hia moʻoni ʻi hotau tehina,” ko ʻenau laú ia, “ʻi heʻetau sio ki he mamahi ʻo hono loto, ʻi heʻene kolenga kiate kitautolu kae ʻikai te tau tokanga; ko hono ō ia kuo hoko ai kiate kitautolu ʻa e mamahi ko eni.” Naʻe mahinoʻi ʻe Siosifa ʻenau leá pea naʻe pau ke ne hanga kehe ke ʻoua ʻe lava ke nau sio ki heʻene tangí. (Sēnesi 42:21-24) Ka naʻá ne ʻiloʻi, ko e fakatomala moʻoní ʻoku kaunga ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ongoʻi fakaʻiseʻisa pē ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo ha ngāue fulikivanu. Ko ia naʻe hoko atu ʻene siviʻi kinautolú.

Naʻá ne tuku ke nau foki kae tuku ʻa Simione ko ha pōpula. Naʻá ne toe ʻai ke fūfuuʻi ha paʻanga ʻi he ngaahi tangai meʻakai naʻa nau foki mo ia ki ʻapí. Naʻe foki hono fanga tokouá mo e faingataʻaʻia, ʻo fakalotoʻi ʻa Sēkope ke tuku ke nau ʻalu mo hono foha ʻofeina ko Penisimaní ki ʻIsipite. ʻI heʻenau aʻu ki ʻIsipité, naʻa nau tala totonu ki he tamaioʻeiki ʻa Siosifá fekauʻaki mo e paʻanga naʻa nau maʻu ʻi heʻenau ngaahi tangaí pea tala ange te nau totongi ʻa e mahuʻinga kakató. Naʻe lelei ʻaupito ia ka naʻe fiemaʻu ʻe Siosifa ke ʻilo lahi ange ki honau tuʻunga moʻoní. Naʻá ne teu ha kātoanga kai maʻa kinautolu, ʻo fakapuliki pē ʻene fiefia ʻi heʻene sio kia Penisimaní. Peá ne fekau ke nau foki pea toe fakafakafonu ʻenau meʻakaí, ka ʻi he taimi ko ení naʻá ne fūfuuʻi ha ipu siliva ʻi he tangai ʻa Penisimaní.—Sēnesi 42:26–44:2.

Naʻe aʻu leva ʻa Siosifa ki he tumutumu ʻene siviʻi kinautolú. Naʻá ne ʻai ke tuli ʻo puke mai hono fanga tokouá pea tukuakiʻi ki hono kaihaʻasi ʻo e ipú. ʻI hono maʻu ia mei he tangai ʻa Penisimaní, naʻe fakafoki kotoa mai kinautolu kia Siosifa. Naʻe maʻu heni ʻe Siosifa ʻa e faingamālie ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga totonu hono fanga tokouá. Naʻe lea ʻa Siuta maʻa kinautolu. Naʻá ne tangi ki ha meesi, ʻo aʻu ʻo kole ke ngāue pōpula ʻa e kotoa ʻo e toko 11 ʻo kinautolú ʻi ʻIsipite. Naʻe tala ange ʻe Siosifa ko Penisimani pē kuo pau ke nofo ʻi ʻIsipite ko ha pōpula ka nau foki kotoa kinautolu.—Sēnesi 44:2-17.

Naʻe ueʻi ai ʻa Siuta ke ne fai ha kōlenga fakamātoato. “Ko ia pe toko taha ʻoku toe ʻi heʻene faʻe, pea ʻoku ʻofa ai ʻe heʻene tamai,” ko e lea ia ʻa Siutá. Kuo pau pē naʻe ongo ʻa e ngaahi lea ko iá kia Siosifa, he ko e foha lahi ia ʻo e uaifi ʻofaʻanga ʻo Sēkope ko Lesielí, ʻa ia naʻá ne mate lolotonga ʻene fāʻele ʻia Penisimaní. Ko Siosifa, hangē pē ko ʻene tangataʻeikí, naʻe hā mahino ʻene koloaʻaki ʻa e ngaahi manatu fekauʻaki mo Lesielí. Mahalo ko e meʻa ia naʻá ne ʻai ʻa Penisimani ke ʻofeina lahi ange ʻe Siosifá.—Sēnesi 35:18-20; 44:20.

Naʻe hoko atu ʻa Siuta ʻo kōlenga ke ʻoua ʻe tuku pōpula ʻa Penisimani. Naʻe aʻu ʻo ne tala ange te ne hoko ko ha pōpula ʻo fetongi ʻa Penisimani. Naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻene kōlenga ʻi he loto-mamahi: “Te u ʻalu fefe ki heʻeku tamai, ka ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e tama? Naʻa ʻiloange te te mamata ki he kovi ʻe hoko ki heʻeku tamai.” (Sēnesi 44:18-34) Ko ha fakamoʻoni ia he taimi ko ení kuo liliu ʻa e tangatá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakahaaʻi ha laumālie fakatomala ka naʻe aʻu ʻo ne fakahaaʻi ʻa e kaungāongoʻi, taʻesiokita mo e manavaʻofa lahi.

Naʻe sio ʻa Siosifa naʻe fakaʻiseʻisa hono fanga tokouá ʻi he meʻa naʻa nau fai kiate iá

Naʻe ʻikai toe lava ʻe Siosifa ke makātakiʻi. Naʻe pau ke ne tukuange mai ʻa e ongo naʻá ne kukutá. Naʻá ne fekau ʻene kau sevānití ke nau mavahe, naʻá ne tangi leʻo-lahi ʻo ongo ki he palasi ʻo Feló. Pea naʻá ne fakahaaʻi leva ia: “Ko Siosifa au, ko homou tokoua.” Naʻá ne fāʻofua ki hono fanga tokoua moʻutāfuʻuá peá ne fakaaʻu anga-ʻofa atu ʻene fakamolemole ki he meʻa kotoa naʻa nau fai kiate iá. (Sēnesi 45:1-15) Naʻá ne tapua atu ʻa e ʻulungaanga ʻo Sihová, ʻokú ne fakamolemole anga-ʻofa. (Saame 86:5) ʻOku tau fai ʻa e meʻa tatau?

“ʻOKU KE KEI MOʻUI”!

ʻI he fanongo ʻa Felo ki he kotoa ʻo e talanoa fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi he fale ʻo Siosifá, naʻá ne tala ange kia Siosifa ke ʻomai ʻene tangataʻeiki taʻumotuʻá ki ʻIsipite fakataha mo e kotoa hono fāmilí. Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa mei ai, naʻe toe fakataha ʻa Siosifa mo siʻene tangataʻeikí. Naʻe tangi ʻa Sēkope mo ne pehē: “Kau mate ʻeni, he kuo u sio ki ho mata, pea ʻoku ke kei moʻui.”—Sēnesi 45:16-28; 46:29, 30.

Ko hono moʻoní, naʻe toe moʻui atu ʻa Sēkope ʻi ha toe taʻu ʻe 17 ʻi ʻIsipite. Naʻá ne moʻui ʻi ha taimi feʻunga ke fakahoko ʻa e tāpuaki fakaekikite ki hono foha ʻe toko 12. Ko Siosifa, ʻa hono foha fika 11, naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e ʻinasi lōua naʻe anga-maheni hono ʻoange ki he ʻuluaki fohá. ʻE haʻu meiate ia ʻa e matakali ʻe ua ʻo ʻIsileli. Kae fēfē ʻa Siuta, ko e foha hono faá, ʻa ia naʻá ne tuʻu-ki-muʻa ʻi hono fanga tokouá ʻi heʻene fakahāhā ko ia ʻa e laumālie fakatomalá? Naʻá ne maʻu ha tāpuaki lahi: ʻE hoko mai ʻa e Mīsaiá ʻi hono laine fakafāmilí!—Sēnesi vahe 48, 49.

ʻI he mate ʻa Sēkope ʻi hono taʻu 147, naʻe ilifia ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá naʻa faisāuni nai honau tehina maʻu mafai māʻolungá. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Siosifa ʻa ʻene fakafeangai anga-ʻofá. Naʻá ne tauhi maʻu ʻa e ongoʻi ko iá talu mei he kau ʻa Sihova ʻi he hiki hono fāmilí ki ʻIsipité, naʻe totonu ke ʻoua ʻe ongoʻi tamaki hono fanga tokouá ki he meʻa naʻe hokó. Naʻá ne fai leva ʻa e fehuʻi makehe ko ení: “He kuo u fetongi ʻa e ʻOtua?” (Sēnesi 15:13; 45:7, 8; 50:15-21) Naʻe vakai ʻa Siosifa kia Sihova ko ha Fakamaau haohaoa. Ko hai leva ʻa Siosifa ke ne tauteaʻi ʻa e faʻahinga kuo fakamolemoleʻi ʻe Sihová?—Hepelū 10:30.

ʻOku ʻi ai ha taimi ʻoku faingataʻa kiate koe ke fakamolemole? ʻE lava ke tautefito ʻene faingataʻá ʻi he taimi ʻoku fai ʻiloʻilo pau ai ʻe ha taha ha meʻa ke uesia kitautolu. Ka ʻo kapau ʻoku tau fakamolemoleʻi mei he lotó ʻa e faʻahinga ʻoku fakatomala moʻoní, te tau tokoni ki hono fakaleleiʻi ʻa e mamahi ʻa e tokolahi—kau ai kitautolu tonu. Pea te tau faʻifaʻitaki ai ki he tui ʻa Siosifá mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻene Tamai faimēsí, ʻa Sihova.