Skip to content

Skip to table of contents

Naʻa Nau “Sio Atu” ki he Ngaahi Meʻa Kuo Talaʻofá

Naʻa Nau “Sio Atu” ki he Ngaahi Meʻa Kuo Talaʻofá

“Naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá, ka naʻa nau sio atu ki ai mei he mamaʻó.”—HEP. 11:13.

1. Ko e hā ʻoku lelei ai ʻa e malava ke tau sioloto atu ki he ngaahi meʻa kuo teʻeki ke tau mātaá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

 KUO ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ha meʻaʻofa fakaofo. Ko e malava ko ia ke sioloto atu ki he ngaahi meʻa kuo teʻeki ke tau mātaá. Ko e malava ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakatuʻotuʻa atu ki he ngaahi meʻa lelei ʻi he kahaʻú pea palani foki ki muʻa mo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalemá. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e kahaʻú, pea ʻokú ne tala mai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe lava ke tau fakatuʻotuʻa atu ki ai. Neongo ʻoku ʻikai malava ke tau sio ki ai, ʻe lava ke tau sioloto atu ki ai pea tui ʻe hoko ia.—2 Kol. 4:18.

2, 3. (a) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau siolotó? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau tali ʻi he kupu ko ení?

2 Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau sioloto atu ki he ngaahi meʻa heʻikai ʻaupito hoko. Ko e fakatātaá, ko ha kiʻi taʻahine ʻokú ne sioloto atu nai ʻokú ne heka ʻi ha kiʻi pepe. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai malava ia. Ka ko e faʻē ʻa Sāmiuelá, ʻa ʻAna, naʻá ne sioloto atu ki he ngaahi meʻa ʻe malava. Naʻá ne hanganaki fakakaukau ki he ʻaho ʻa ia te ne ʻave ai hono fohá ki he tāpanekalé ke ngāue mo e kau taulaʻeikí. Naʻe ʻikai ko ha misi pē eni. Ko e meʻa ia naʻá ne fili ke faí. Ko ia ko e sioloto atu ki he ʻaho ko iá naʻe ʻoange ai kia ʻAna ʻa e mālohi ke ne tauhi ʻene palōmesi kia Sihová. (1 Sām. 1:22) Pea ʻi heʻetau sioloto atu ki he meʻa kuo talaʻofa ʻe Sihova te ne faí, ʻoku tau sioloto atu ai ki he ngaahi meʻa ʻe hoko moʻoni.—2 Pita 1:19-21.

3 Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa Sihova ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻe malava ke nau sioloto atu ki he meʻa naʻá ne talaʻofá. Ko e hā naʻe lelei ai ke nau fai peheé? Pea ko e hā ʻoku lelei ai ke tau sioloto atu ki he tuʻunga ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻe hoko moʻoni ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá?

NAʻE MĀLOHI ANGE ʻENAU TUÍ ʻI HEʻENAU SIOLOTO ATU KI HE KAHAʻÚ

4. Ko e hā naʻe malava ai ke sioloto atu ʻa ʻĒpeli ki ha kahaʻu lelei angé?

4 Ko ʻĒpeli ʻa e ʻuluaki tangata naʻe tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sihova ki he ngatá hili ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Sēn. 3:14, 15) Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ʻĒpeli ʻa e founga tofu pē ʻe hoko ai ení. Ka kuo pau pē naʻá ne fakakaukau lahi fekauʻaki mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakakaukau nai ʻa ʻĒpeli, ‘Ko hai te ne fakalaveaʻi ʻa e ngatá pea tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau hoko ʻo toe haohaoá?’ Naʻe tui ʻa ʻĒpeli ko ha meʻa pē naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻe hoko moʻoni, pea ʻi heʻene fai ha feilaulau, naʻe hōifua ki ai ʻa Sihova.—Lau ʻa e Sēnesi 4:3-5; Hepelū 11:4.

5. Ko e hā naʻe lelei ai kia ʻĪnoke ke sioloto atu ki he kahaʻú?

5 Ko ʻĪnoke ʻa e tangata ʻe taha naʻá ne tui mālohi ki he ʻOtuá. Naʻá ne nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai fulikivanu naʻa nau leaʻaki ʻa e “ngaahi meʻa fakalilifu” fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ka naʻe loto-toʻa ʻa ʻĪnoke mo malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tala ki he kakaí naʻe teu ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e fulikivanú. (Sute 14, 15) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke fai peheé? Kuo pau pē naʻe sioloto atu ʻa ʻĪnoke ki he tuʻunga ʻo e māmaní ʻi he taimi ʻe tauhi ai ʻa e tokotaha kotoa kia Sihová.—Lau ʻa e Hepelū 11:5, 6.

6. Hili ʻa e Lōmakí, ko e hā naʻe fakakaukau nai ki ai ʻa Noá?

6 Naʻe tui ʻa Noa kia Sihova, ko ia naʻe ʻikai fakaʻauha ia ʻi he Lōmakí. (Hep. 11:7) Pea koeʻuhi ko ʻene tuí, naʻe feilaulau ʻa Noa kia Sihova ʻaki ʻa e fanga monumanu. (Sēn. 8:20) Hili ʻa e Lōmakí, naʻe toe fulikivanu ʻa e māmaní. Naʻe kamata pule ʻa Nimilote pea loto ke angatuʻu ʻa e kakaí kia Sihova. (Sēn. 10:8-12) Ka naʻe kei mālohi pē ʻa e tui ʻa Noá. Hangē ko ʻĒpelí, naʻá ne fakapapauʻi ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe toʻo atu ʻe he ʻOtuá ʻa e angahalá mo e maté. Naʻe toe fakakaukau nai ʻa Noa ki he taimi heʻikai ai ke toe ʻi ai ha kau pule anga-fakamamahi. ʻE lava foki ke tau sioloto atu ki he taimi fakaofo ko ení, ʻa ia ʻoku ofi ʻaupito mai!—Loma 6:23.

NAʻA NAU SIOLOTO ATU KI HE TAIMI ʻE HOKO MOʻONI AI ʻA E TALAʻOFA ʻA E ʻOTUÁ

7. Ko e hā ʻa e kahaʻu naʻe malava ke fakatuʻotuʻa atu ki ai ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé?

7 Naʻe malava ke sioloto atu ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope ki ha kahaʻu fakaofo. Naʻe talaʻofa ʻe Sihova kia kinautolu ko e kakai mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá ʻe tāpuakiʻi fakafou ʻi honau “hako.” (Sēn. 22:18; 26:4; 28:14) Naʻe toe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻe hoko honau fāmilí ko ha puleʻanga lahi pea te nau nofo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofa fakaʻofoʻofá. (Sēn. 15:5-7) Koeʻuhí naʻe ʻilo ʻe ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope ʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová, naʻe malava ke nau sioloto atu kuo ʻosi nofo honau ngaahi fāmilí ʻi he fonua ko iá. Ko e moʻoni, talu mei he faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví, kuo tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti mateakí ke nau mahinoʻi ʻa e founga ʻe toe moʻui haohaoa ai ʻi ha ʻaho ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

8. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĒpalahame ke ne maʻu ʻa e tui mālohí mo e talangofuá?

8 Koeʻuhi naʻe mālohi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne talangofua kia Sihova naʻa mo e ngaahi tuʻunga naʻe mātuʻaki faingataʻá. Naʻe malava ke sioloto māʻalaʻala atu ʻa ʻĒpalahame mo e faʻahinga mateaki kehé ki he ngaahi meʻa naʻe talaʻofa ʻe Sihová, neongo ko e ngaahi talaʻofa ko ení naʻe ʻikai hoko moʻoni lolotonga ʻenau kei moʻuí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻa nau sio atu ki ai mei he mamaʻó pea naʻa nau talitali lelei ia.” (Lau ʻa e Hepelū 11:8-13.) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame naʻe fakahoko maʻu pē ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofa ʻi he kuohilí, ko ia naʻá ne fakapapauʻi ko e kotoa ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova ki he kahaʻú ʻe toe hoko moʻoni.

9. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻa ʻĒpalahame ʻe heʻene tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá?

9 Koeʻuhí naʻe tui ʻa ʻĒpalahame ki he meʻa naʻe talaʻofa ange kiate ia ʻe Sihová, naʻá ne hanganaki fai ʻa e meʻa naʻe kole ange ʻe Sihova ke ne faí. Ko e fakatātaá, naʻá ne mavahe mei hono ʻapi ʻi he kolo ko ʻUá, pea ko e toenga ʻo ʻene moʻuí, naʻe ʻikai ke ne nofo tuʻuloa ʻi ha fonua. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ngaahi fonua takatakai kiate iá ʻe ʻikai ke tuʻuloa koeʻuhí ko e kau pulé naʻe ʻikai ke nau tauhi kia Sihova. (Sios. 24:2) ʻI hono kehé, naʻá ne fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻe pule mai ai ʻa Sihova mo hono puleʻangá ki he māmaní ʻo taʻengata. Ko e puleʻanga ko ení ko e “kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní, ʻa ia ko hono tokotaha palaní mo e tokotaha langá ko e ʻOtuá.” (Hep. 11:10) Ko ʻĒpalahame pea pehē kia ʻĒpeli, ʻĪnoke, Noa mo e niʻihi kehé naʻa nau tui ki he toetuʻú. ʻI he taimi pē naʻa nau fakakaukau ai ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani fakaʻofoʻofa, naʻe tupulaki ʻenau tui kia Sihová ʻo toe mālohi ange.—Lau ʻa e Hepelū 11:15, 16.

10. Ko e hā naʻe lelei ai kia Sela ke ne fakatuʻotuʻa atu ki he kahaʻú?

10 Ko e uaifi ʻo ʻĒpalahamé, ʻa Sela, naʻá ne maʻu ʻa e tui mālohi ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Neongo naʻá ne taʻu 90 pea kei taʻefanau, naʻá ne fakatuʻotuʻa atu ki he taimi te ne maʻu ai ha pēpē. Naʻe aʻu ʻo malava ke sioloto atu ʻa Sela ki he hoko ʻene fānaú ko ha puleʻanga lahi. (Hep. 11:11, 12) Naʻe malava fēfē ke ne fakapapauʻi iá? Koeʻuhí naʻe tala ange ʻe Sihova ki hono husepānití: “Te u tapuakiʻi ia, pea te u tuku foki ke ke maʻu ha foha ʻiate ia, ʻio te u tapuakiʻi ia, pea te ne hoko ko e ngaahi puleʻanga; ʻe tupu meiate ia ha ngaahi tuʻi ʻo ha ngaahi kakai.” (Sēn. 17:16) Hangē pē ko e talaʻofa ʻa Sihová, naʻe maʻu ʻe Sela ha foha, ko ʻAisake. Ko e mana ko ení naʻe fakapapauʻi ai kiate ia ko e toenga ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ʻe hoko moʻoni. ʻE lava foki ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau sioloto atu ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakaofo kuo talaʻofa mai ʻe Sihová.

NAʻÁ NE HANGANAKI FAKAKAUKAU KI HE PALÉ

11, 12. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Mōsese ke ʻofa lahi ange kia Sihová?

11 Naʻe tui foki ʻa Mōsese ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Naʻe ʻohake ia ʻi ʻIsipite ko ha pilinisi. Ka koeʻuhí naʻe lahi ange ʻene ʻofa kia Sihová ʻi ha toe meʻa, naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Mōsese ha mafai mo ha koloa. Naʻá ne ako fekauʻaki mo Sihova mei heʻene ongo mātuʻa Hepeluú, ʻa ia naʻá na akoʻi kiate ia ʻa e talaʻofa ʻa Sihova ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau Hepeluú mei he nofo pōpulá pea foaki ange ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Sēn. 13:14, 15; ʻEki. 2:5-10) Ko e lahi ange ʻa e sioloto atu ʻa Mōsese ki he ngaahi talaʻofa ko ení, ko e lahi ange ia ʻene ʻofa kia Sihová.

12 ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa naʻe hanganaki fakakaukau ki ai ʻa Mōsesé: “ʻI he tuí, ko Mōsese, ʻi heʻene tupu haké, naʻá ne fakafisi ke ui ia ko e foha ʻo e ʻofefine ʻo Feló, ʻi heʻene fili ke ngaohikovia ia fakataha mo e kakai ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e maʻu ʻa e fiefia fakataimi ʻi he angahalá, koeʻuhí naʻá ne lau ʻa e lumaʻi ʻo e Kalaisí ko e ngaahi koloa ia ʻoku lahi ange ia ʻi he ngaahi koloa ʻo ʻIsipité; he naʻá ne sio fakamamaʻu atu ki hono maʻu ʻo e palé.”—Hep. 11:24-26.

13. Ko e hā naʻe lelei ai kia Mōsese ke hanganaki fakakaukau ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová?

13 Kuo pau pē naʻe fakakaukau loloto ʻa Mōsese ki he talaʻofa ʻa Sihova ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau Hepeluú mei he nofo pōpulá. Hangē ko e kau sevāniti kehe ʻa Sihová, naʻe toe ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá mei he maté. (Siope 14:14, 15; Hep. 11:17-19) Ko ia naʻe mahinoʻi ʻe Mōsese ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻi he kakaí. Naʻe ʻai ai heni ʻa Mōsese ke ne ʻofa lahi ange kia Sihova pea maʻu ʻa e tui mālohi ange kiate ia. Naʻe tokoniʻi ia ke ne hanganaki tauhi kia Sihova ʻi he kotoa ʻene moʻuí. (Teu. 6:4, 5) Naʻa mo e taimi naʻe loto ai ʻa Felo ke tāmateʻi iá, naʻe ʻikai ke manavahē ʻa Mōsese. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova ʻi he kahaʻú.—ʻEki. 10:28, 29.

SIOLOTO ATU KI HE NGAAHI MEʻA ʻE FAI ʻE HE PULEʻANGA ʻO E ʻOTUÁ

14. Ko e hā ʻoku sioloto atu ki ai ʻa e kakai ʻe niʻihi fekauʻaki mo e kahaʻú?

14 ʻOku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ki he kahaʻú pea sioloto atu ki he ngaahi meʻa heʻikai ʻaupito hoko. Ko e fakatātaá, ʻoku misi ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku masiva ʻangoʻangó te nau hoko ʻo tuʻumālie pea ʻikai toe hohaʻa ki ha meʻa. Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e moʻui ʻi he māmani ʻo Sētané ʻe fonu maʻu pē ʻi he “ongosia mo e muna.” (Saame 90:10) Pe ʻoku sioloto atu ʻa e niʻihi ki ha puleʻanga fakaetangata te ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻo e māmaní. Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fai iá. (Tan. 2:44) Pea ʻoku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi heʻikai ʻaupito liliu ʻa e māmaní. Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e māmani fulikivanu ko ení. (Sēf. 1:18; 1 Sio. 2:15-17) Ko e faʻahinga ʻoku sioloto atu ki he ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Sihová te nau hoko ʻo loto-mamahi ʻaupito.

ʻE lava ke ke sioloto atu ʻokú ke fai ʻa e ngaahi meʻa kuo talaʻofa atu ʻe Sihová? (Sio ki he palakalafi 15)

15. (a) Ko e hā ʻoku lelei ai ke tau sioloto atu ki he kahaʻu kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ki aí?

15 Kuo talaʻofa mai ʻe Sihova ha kahaʻu fakaofo. ʻI heʻetau fakakaukau ki he taimi ko iá, te tau ongoʻi fiefia ange pea ʻe lava ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa ʻoku tau fiemaʻú ke hanganaki tauhi kiate ia. ʻE lava ke ke sioloto atu ʻokú ke fai ʻa e ngaahi meʻa kuo talaʻofa atu ʻe Sihová, tatau ai pē pe te ke ʻi hēvani pe ʻi māmani? Kapau ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní, sioloto atu ki he ngāue fakataha mo ho ngaahi kaumeʻá ke ʻai ʻa e māmaní ko ha ngoue fakaʻofoʻofa. Ko e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngāue ko ení ʻoku nau tokanga atu kiate koe. Pea ʻe ʻofa ʻa e tokotaha kotoa kia Sihova ʻo hangē pē ko koé. Te ke moʻui lelei pea ivi lahi, pea ʻikai toe hohaʻa ki ha meʻa. Te ke fiefia koeʻuhí ʻe lava ke ke ngāueʻaki ho ngaahi talēnití mo e pōtoʻí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pea fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. Mahalo pē ʻe aʻu ʻo ke tokoniʻi ʻa e kakai ʻe toetuʻú ke nau ʻilo kia Sihova. (Sione 17:3; Ngā. 24:15) ʻI hoʻo sioloto atu ki he ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ko haʻo misi. ʻE hoko moʻoni kotoa ia koeʻuhí ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e kahaʻú.—ʻAi. 11:9; 25:8; 33:24; 35:5-7; 65:22.

TALANOA FEKAUʻAKI MO E MEʻA ʻOKÚ KE FAKATUʻOTUʻA ATU KI AÍ

16, 17. Ko e hā ʻoku lelei ai ke talanoa fekauʻaki mo e kahaʻu kuo talaʻofa mai ʻe Sihová?

16 ʻI he taimi ʻoku tau talanoa ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e meʻa te tau saiʻia ke fai ʻi he māmani foʻoú, ʻoku tau fetokoniʻaki ai ke māʻalaʻala ange ʻetau sioloto atu ki he kahaʻu fakaʻofoʻofa ko ení. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi tofu pē ʻa e meʻa te tau faí. Ka ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki aí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau tui ki he meʻa kuo talaʻofa ʻe Sihová. ʻI he founga ko ení, ʻoku tau fefakalototoʻaʻaki ai ke hanganaki tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá mo hono fanga tokoua ʻi Lomá.—Loma 1:11, 12.

17 ʻI hoʻo fakakaukau ki he kahaʻu kuo talaʻofa mai ʻe Sihová, ʻe siʻi ange ai hoʻo fakakaukau ki hoʻo ngaahi palopalemá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe hohaʻa ʻa Pita peá ne pehē kia Sīsū: “Vakai! Kuo mau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē pea mau muimui ʻiate koe; ko e hā koā ʻa e meʻa te mau maʻu aí?” Naʻe loto ʻa Sīsū ke fakakaukau ʻa Pita mo e kau ākonga kehe naʻe ʻiate iá ki he ngaahi meʻa fakaofo te nau fai ʻi he kahaʻú. Naʻá ne tala ange kia kinautolu: “ʻI he nofo hifo ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻi hono taloni lāngilangiʻiá, ko kimoutolu ko ia kuo muimui ʻiate aú te mou nofo hifo mo kimoutolu foki ʻi he ngaahi taloni ʻe hongofulu-mā-ua, ʻo fakamāuʻi ʻa e ngaahi matakali ʻe hongofulu-mā-ua ʻo ʻIsilelí. Pea ko ia kotoa pē kuó ne liʻaki ha ngaahi fale pe fanga tokoua pe fanga tuofāfine pe ha tamai pe ha faʻē pe ha fānau pe ha ngaahi konga kelekele koeʻuhi ko hoku hingoá te ne maʻu ʻo toe liuliunga lahi ange pea te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Māt. 19:27-29) Ko ia naʻe malava ke sioloto atu ʻa Pita mo e kau ākonga kehé ki heʻenau pule fakataha mo Sīsū ʻi hēvani pea tokoniʻi ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻi he māmaní ke nau hoko ʻo haohaoa.

18. Ko e hā ʻoku lelei ai ke tau sioloto atu ki he taimi ʻe fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻene talaʻofá?

18 Kuo tau ako ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke maʻu ʻa e tui mālohí. Naʻe sioloto atu ʻa ʻĒpeli ki he talaʻofa ʻa Sihova ki ha kahaʻu lelei angé, pea koeʻuhí ko ʻene tui ki he talaʻofa ko iá, naʻá ne fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova. Naʻe sioloto atu ʻa ʻĒpalahame ki he taimi ʻe hoko moʻoni ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo e “hako,” ko ia naʻá ne talangofua kia Sihova naʻa mo e taimi mātuʻaki faingataʻá. (Sēn. 3:15) Naʻe fakatuʻotuʻa atu ʻa Mōsese ki he pale naʻe talaʻofa ange ʻe Sihová, pea naʻe tokoniʻi ia heni ke ne ʻofa kia Sihova pea faitōnunga. (Hep. 11:26) ʻI heʻetau sioloto atu ki he taimi ʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻene talaʻofá, ʻe hoko ʻo mālohi ange ʻetau tui mo e ʻofa kia Sihová. ʻI he kupu hoko maí, te tau ako ai ki he founga ʻe taha ʻe lava ke tau sioloto atu ai.