Skip to content

Skip to table of contents

Ko e lau‘imaka tohi matatōtao ko ení ‘oku hiki ‘i he taha ‘o hono ngaahi tapá ‘a e hingoa ko e Tatanu

Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha

Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha

ʻOku ʻi ai ha fakamoʻoni ʻi he keli fakatotoló ʻokú ne poupouʻi ʻa e lēkooti ʻi he Tohi Tapú? ʻI he 2014 naʻe lāulea ai ʻi ha kupu he makasini Biblical Archaeology Review ki he foʻi fehuʻi: “Ko e kakai ʻe toko fiha ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú kuo fakapapauʻi ʻi he keli fakatotoló?” Ko e tali kuo ʻomaí: “ʻOku ʻikai siʻi hifo ʻi he toko 50!” Ko e tangata ʻe taha naʻe ʻikai ke ʻasi ʻi he lisi he kupu ko iá ko Tatenai. Ko hai ia? Tau vakai angé ki hono kiʻi fatongia ʻoku lēkooti ʻi he Tohi Tapú.

Ko Selusalemá ko ha konga ia ki muʻa ʻo e fuʻu ʻEmipaea Pēsiá. ʻOku tokoto ʻa e koló ʻi ha feituʻu naʻe ui ʻe he kau Pēsiá ko e Tafaʻaki-ʻe-Taha-ʻo-e-Vaitafé, ʻa ia, ko e hihifo ʻo ʻIufaletesí. Hili hono ikunaʻi ʻa e vahefonua Pāpiloné, naʻe tuku ange ʻe he kau Pēsiá ʻa e kau pōpula Siú pea fakamafaiʻi kinautolu ke nau toe langa ʻa e temipale ʻo Sihová ʻi Selusalema. (ʻĒsela 1:1-4) Kae kehe, ko e ngaahi fili ʻo e kau Siú, naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e langá pea ngāueʻaki ia ko ha ʻuhinga ke tukuakiʻi ai ʻa e kau Siú ʻoku nau angatuʻu ki Pēsia. (ʻĒsela 4:4-16) Lolotonga ʻa e pule ʻa Talaiasi I (522-486 K.M.), ko ha ʻōfisa Pēsia ko hono hingoá ko Tatenai naʻá ne takimuʻa ʻi ha fakaʻekeʻeke naʻe fai fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻOku ui ia ʻe he Tohi Tapú “ko e kōvana ʻo e vahefonua ʻi he Tuʻa Vaitafé.”—ʻĒsela 5:3-7.

Ko ha ngaahi lauʻimaka tohi matatōtao ʻoku ʻi ai ʻa e hingoa Tatenaí kuo hao mai ia ko ha konga ʻo ha meʻa ʻi ha tukuʻanga ʻo e ʻū meʻa mahuʻinga fakafāmili. Ko e lauʻimaka ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e mēmipa ʻe taha ʻo e fāmili ko ení ki he tokotaha ʻi he Tohi Tapú ko ha tohi fakapapau ʻa ia ko hono taimí ʻoku mei he taʻu hono 20 ʻo e pule ʻa Talaiasi I, 502 K.M. ʻOkú ne fakahaaʻi ha tokotaha fakamoʻoni ki he fehūʻaki koloá ko ha sevāniti ʻa “Tatanu, ko e kōvana ʻo e Tafaʻaki-ʻe-Taha-ʻo⁠-⁠e-Vaitafé”​—ko Tatenai tatau ia, ʻoku hā ʻi he tohi ʻa ʻĒsela ʻi he Tohi Tapú.

Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e tangatá ni? ʻI he 535 K.M., naʻe toe fokotuʻutuʻu ai ʻe Kōlesi ko e Lahi ʻa ʻene pule ki he ngaahi vahefonuá, ʻa ia ko e taha ai naʻe ui ko Pāpilone mo e Tafaʻaki-ʻe-Taha-ʻo-e-Vaitafé. Naʻe mavaeua ki mui ʻa e vahefonuá, ko e taha ai naʻe ui pē ia ko e Tafaʻaki-ʻe-Taha-ʻo-e-Vaitafé. Naʻe kau ai ʻa e Teleʻa-Sīliá, Finisia, Samēlia, mo Siuta pea ʻoku ngalingali naʻe puleʻi ia mei Tāmasikusi. Naʻe puleʻi ʻe Tatenai ʻa e vahefonua ko ení ʻi he 520 ki he 502 K.M. nai.

ʻI he hili ʻa e fononga ʻa Tatenai ki Selusalema ke fakatotoloʻi ʻa hono tukuakiʻi ki he angatuʻú, naʻá ne līpooti kia Talaiasi naʻe taukaveʻi ʻe he kau Siú naʻa nau maʻu ha tohi fakamafai meia Kōlesi ke toe langa ʻa e temipale ʻo Sihová. Ko e ngaahi fakatotolo naʻe fai ki he ngaahi tukuʻanga meʻa mahuʻinga fakatuʻí naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e taukaveʻi ko iá. (ʻĒsela 5:6, 7, 11-13; 6:1-3) Ko ia naʻe tuʻutuʻuni kia Tatenai ke ʻoua ʻe kaunoa, pea naʻá ne talangofua ki ai.—ʻĒsela 6:6, 7, 13.

Ko hono fakapapauʻi ko “Tatenai ko e kōvana ʻo e vahefonua ʻi he Tuʻa Vaitafé” ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia ʻi he hisitōliá. Neongo ia, fakatokangaʻi ange ʻoku lave ʻa e Folofolá kiate ia pea ʻai kiate ia ʻa e hingoa fakalakanga totonu tofu pē. Ko e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ha toe fakamoʻoni ʻe taha ʻa ia ko e keli fakatotoló ʻokú ne toutou poupouʻi ʻa e tonu mātē fakahisitōlia ʻa e Tohi Tapú.