Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 23

HIVA 28 Hoko ko e Kaumeʻa ʻo Sihova

Fakaafe Maʻongoʻonga ʻa Sihova Ke Tau Hoko ko ʻEne Kau Fakaafe

Fakaafe Maʻongoʻonga ʻa Sihova Ke Tau Hoko ko ʻEne Kau Fakaafe

“Ko hoku tēnití ʻe ʻiate kinautolu, pea te u hoko ko honau ʻOtua.”—‘ISI. 37:27.

TAUMUʻÁ

Ke fakalahi ʻetau houngaʻia ki he fakaafe ʻa Sihova ke tau hoko ko e kau fakaafe ʻi hono tēniti fakaefakatātaá pea ki he founga ʻokú ne tokangaʻi ai kitautolu ʻi hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Talitalí.

1-2. Ko e hā ʻa e fakaafe ʻoku fakaaʻu mai ʻe Sihova ki heʻene kau lotu mateakí?

 KO E hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe Sihova ʻi hoʻo moʻuí? Te ke tali nai, ‘Ko Sihova ʻeku Tamaí, ko hoku ʻOtuá, mo hoku Kaumeʻá.’ ʻOku ʻi ai foki mo e ngaahi hingoa fakalakanga kehe te ke ngāueʻaki nai kia Sihova. Kae kehe, ʻokú ke toe vakai kiate ia ko ho Tokotaha-Talitalí?

2 Naʻe fakahoa ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e kaumeʻa ʻa Sihova mo ʻEne kau lotu mateakí ki he vahaʻangatae ʻo ha tokotaha-talitali kakai mo ʻene kau fakaafé. Naʻá ne ʻeke: “ʻE Sihova, ko hai nai ʻe hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi ho tēnití? Ko hai nai ʻe nofo ʻi ho moʻunga tapú?” (Saame 15:1) ʻOku tau ako mei he ngaahi lea fakamānavaʻi ko ení ʻe lava ke tau hoko ko e kau fakaafe ʻa Sihova—ko hono ngaahi kaumeʻa. ʻIkai ko ha fakaafe maʻongoʻonga eni meia Sihova?

ʻOKU LOTO ʻA SIHOVA KE TAU HOKO KO ʻENE KAU FAKAAFE

3. Ko hai ʻa e fuofua tokotaha fakaafe ʻa Sihová, pea naʻe anga-fēfē ʻa e feongoʻiʻaki ʻa Sihova mo ʻene tokotaha fakaafé?

3 Ki muʻa he fakatupú, naʻe ʻi ai toko taha pē ʻa Sihova. Ka ʻi he taimi ʻe taha, naʻá ne talitali lelei hono ʻAlo ʻuluaki fakatupú ki hono tēniti fakaefakatātaá. Naʻe fiefia lahi ʻa Sihova ʻi hono ngafa foʻou ko e Tokotaha-Talitalí. ʻOku fakaeʻa mai ʻi he Tohi Tapú ko Sihová naʻe “tautefito ʻa ʻene ʻofa” ʻi hono ʻAló. Ko ia ai, ko ʻEne fuofua tokotaha fakaafé, naʻá ne “fiefia ʻi hono ʻaó [ʻo Sihová] ʻi he taimi kotoa pē.”—Pal. 8:30.

4. Naʻe anga-fēfē hono fakalahi ʻe Sihova ʻa e ngatangataʻanga hono tēnití ʻi he faai atu ʻa e taimí?

4 Naʻe fakatupu leva ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie kehé, ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau hoko foki ko ʻene kau fakaafe. Ko ʻene kau ʻāngeló ʻoku ui kinautolu ko e “ngaahi foha . . . ʻo e ʻOtuá” pea fakamatalaʻi ʻoku nau fiefia ʻi he ʻi ai fakataha mo Sihová. (Siope 38:7; Tan. 7:10) ʻI ha vahaʻa taimi, ko e kaumeʻa mo e ʻOtuá naʻe fakangatangata pē ia ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he nofoʻanga laumālié, ʻa hono ʻafioʻangá. Ki mui ai, naʻá ne fakalahi hono tēnití ke fakakau ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻe fakahōifuá ʻa ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame mo Siope. Ko e kau lotu moʻoni ko iá naʻe fakamatalaʻi ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá, pe faʻahinga naʻa nau ʻaʻeva “mo e ʻOtua moʻoní.”—Sēn. 5:24; 6:9; Siope 29:4; ʻAi. 41:8.

5. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he kikite ʻi he ʻIsikeli 37:​26, 27?

5 ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, naʻe hokohoko atu ʻa Sihova ke fakaafeʻi hono ngaahi kaumeʻá ke nau hoko ko ʻene kau fakaafe. (Lau ʻa e ʻIsikeli 37:​26, 27.) Ko e fakatātaá, ʻoku tau ako mei he kikite ʻa ʻIsikelí ʻoku loto moʻoni ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻe heʻene kau lotu mateakí ha vahaʻangatae māfana mo ia. ʻOkú ne talaʻofa te ne fai ha “fuakava ʻo e melino mo kinautolu.” ʻOku tuhu ʻa e kikite ko iá ki ha taimi ʻa ia ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi hēvaní mo e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní, te nau fāʻūtaha ʻi he malumalu ʻo hono tēniti fakaefakatātaá ko e “tākanga pē ʻe taha.” (Sione 10:16) Ko e taimi ko iá ko e taimí ni ia!

ʻOKU TOKANGAʻI KITAUTOLU ʻE HE ʻOTUÁ ʻI HA FEITUʻU PĒ

6. ʻOku anga-fēfē hoko ha tokotaha ko ha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová, pea ʻoku tuʻu ʻi fē Hono tēnití?

6 ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e tēniti ʻo ha tokotaha naʻe hoko ia ko ha feituʻu ʻo e mālōlōʻanga mo e maluʻanga mei he haʻahaʻa ʻo natulá. Ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ko iá ʻoku ʻamanekina ʻe tokangaʻi lelei. ʻI heʻetau fakatapui ʻetau moʻuí kia Sihová, ʻoku tau hoko ai ko e kau fakaafe ʻi hono tēniti fakaefakatātaá. (Saame 61:4) ʻOku tau fiefia ʻi hono maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie hulu fau pea ʻi he feohi mo e niʻihi kuo nau hoko foki ko e kau fakaafe ʻa Sihová. Ko Hono tēniti fakaefakatātaá ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia ki ha feituʻu pau. Kuó ke folau nai ki ha fonua muli, mahalo ke maʻu ha fakataha-lahi makehe, pea fetaulaki mo e niʻihi kehe ʻoku nau maʻu ʻa e tāpuaki ke ʻi he tēniti ʻo e ʻOtuá. Ko e tēniti ʻo Sihová ʻoku ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻene kau lotu talangofuá.—Fkh. 21:3.

7. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ko e faʻahinga faitōnunga kuo nau maté ʻoku nau kei hoko pē ko e kau fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)

7 Fēfē ʻa e faʻahinga faitōnunga kuo nau maté? ʻOku ʻuhinga lelei ke tau fakamulitukuʻaki ʻoku nau kei hoko pē ko e kau fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová? ʻIo! Ko e hā ʻoku lava ai ke tau leaʻaki iá? Koeʻuhí ko e faʻahinga ko iá ʻoku nau moʻui ʻi he manatu ʻa Sihová. Naʻe fakamatala ʻa Sīsū: “Ko e meʻa ki he fokotuʻu hake ʻo e maté, naʻa mo Mōsese naʻá ne fakahaaʻi ia ʻi he fakamatala fekauʻaki mo e ʻakau talatalá, ʻi heʻene ui ʻa Sihova ‘ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame mo e ʻOtua ʻo ʻAisake mo e ʻOtua ʻo Sēkope.’ Ko ha ʻOtua ia, ʻo ʻikai ʻo e kau maté, ka ʻo e kau moʻuí, he ʻoku nau moʻui kotoa pē kiate ia.”—Luke 20:​37, 38.

Naʻa mo e faʻahinga faitōnunga kuo nau maté ʻe lava ke nau kei hoko ko e kau fakaafe ʻi he tēniti ʻo e ʻOtuá (Sio ki he palakalafi 7)


KO E NGAAHI ʻAONGA MO E FATONGIA ʻOKU TAU MAʻÚ

8. ʻOku anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e kau fakaafe ʻa Sihová mei he nofo ʻi hono tēnití?

8 Hangē pē ko e lava ke hoko ha tēniti ko ha mālōlōʻanga mo e maluʻanga mei he haʻahaʻa ʻo natulá, ko e tēniti ʻo Sihová ʻokú ne tokonaki ki heʻene kau fakaafé ʻa e maluʻanga mei he maumau fakalaumālié mo e siva ʻa e ʻamanakí. ʻI heʻetau nofo ofi ai pē kia Sihová, heʻikai lava ke fai mai ʻe Sētane ha maumau tuʻuloa. (Saame 31:23; 1 Sio. 3:8) ʻI he māmani foʻoú, ʻe hokohoko atu hono maluʻi ʻe Sihova hono ngaahi kaumeʻa faitōnungá, ʻo ʻikai mei he maumau fakalaumālié pē kae pehē foki mei he maté.—Fkh. 21:4.

9. ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ke fēfē ʻa e tōʻonga ʻene kau fakaafé?

9 Ko e moʻoni, ko ha monū lahi ia ke hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová—ke maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui hokohoko mo ia. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau tōʻongá kapau ʻoku tau loto ke hoko ai pē ko ʻene kau fakaafe? Kapau naʻe fakaafeʻi koe ki he ʻapi ʻo ha taha, te ke loto ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekina meiate koé. Ko e fakatātaá, te ne ʻamanekina nai ke ke vete ho suú ki muʻa ke hū ki lotó, pea te ke talangofua loto-lelei ki ai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau loto moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei he faʻahinga ʻoku nau loto ke nau hoko ai pē ko e kau fakaafe ʻi hono tēnití. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau ala lavá “ke fakahōifuaʻi kakato ia.” (Kol. 1:10) Pea ʻi he lolotonga ʻetau vakai kia Sihova ko hotau Kaumeʻá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻokú ne toe hoko ko hotau ʻOtua mo e Tamai, pea ʻokú ne tuha mo ʻetau fakaʻapaʻapá. (Saame 25:14) ʻI heʻetau manatuʻi iá, ʻoku totonu ke tau manavahē maʻu pē kiate ia, ʻo ʻoua ʻaupito naʻa ngalo pe ko e tokotaha fēfē ia. Ko e ʻapasia ko iá te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga te ne fakalotomamahiʻi iá. ʻOku tau holi moʻoni ke “ʻaʻeva anga-fakanānā” mo hotau ʻOtuá.—Mai. 6:8.

KO E TAʻEFILIFILIMĀNAKO ʻA SIHOVA ʻI HE TOAFÁ

10-11. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻa e taʻefilifilimānako ʻa Sihová ʻi he anga ʻene fakafeangai ki he kau ʻIsilelí ʻi he toafa Sainaí?

10 ʻOku taʻefilifilimānako ʻa Sihova ʻi heʻene feangainga mo ʻene kau fakaafé. (Loma 2:11) ʻE lava ke tau maʻu ʻa e vavanga ki he taʻefilifilimānako ʻa Sihová mei he anga ʻene fakafeangai ki he kau ʻIsilelí ʻi he toafa Sainaí.

11 ʻI he hili hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova hono kakaí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻá ne fakanofo ha kau taulaʻeiki ke ngāue ʻi he tāpanekalé. Naʻe vaheʻi ʻa e kau Līvaí ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia kehe ʻi he tēniti toputapu ko iá. Ko e faʻahinga ko ia naʻe ngāue ʻi he tāpanekalé pe ko kinautolu naʻe ʻapitanga ofi ki aí, naʻe tokangaʻi lelei ange kinautolu ʻe Sihova ʻi he niʻihi kehé? ʻIkai! ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa Sihova.

12. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e taʻefilifilimānakó ʻi hono tuʻunga ko e Tokotaha-Talitali ʻo hono puleʻanga foʻou naʻe fokotuʻú? (ʻEkisoto 40:38) (Sio foki ki he fakatātaá.)

12 Ko e tokotaha kotoa ʻi he ʻapitangá naʻa nau maʻu ʻa e faingamālie tatau ke fiefia ʻi he kaumeʻa mo Sihová, neongo pe naʻa nau maʻu ha vāhenga-ngāue makehe pe naʻa nau nofo ofi ki he tāpanekalé pe ʻikai. Ko e fakatātaá, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko e puleʻangá fakakātoa naʻe lava ke nau sio ki he pou ʻao mo e pou afi fakaemana ʻi ʻolunga ʻi he tāpanekalé. (Lau ʻa e ʻEkisoto 40:38.) ʻI he taimi naʻe kamata ngaʻunu ai ʻa e konga ʻaó ki ha feituʻu foʻou, naʻa mo e faʻahinga naʻe ʻapitanga ʻo mamaʻo taha mei he tāpanekalé naʻe malava ke nau sio ki ai, tānaki ʻenau ngaahi ngaʻotoʻotá, veteki honau ngaahi tēniti fakafāmilí, pea mavahe fakataha mo e toenga ʻo e puleʻangá. (Nōm. 9:​15-23) Naʻe lava ke nau fanongo kotoa ki he ongo kehekehe hono ifiʻi leʻo-lahi ʻa e ongo talupite silivá ko ha fakaʻilonga ki he tokotaha kotoa ʻa e fiemaʻu ke nau kamata mavahé. (Nōm. 10:2) ʻOku hā mahino, ko e nofo ofi ki he tāpanekalé naʻe ʻikai ko ha fakamoʻoni ia ʻo hono maʻu ha kaumeʻa ofi ange mo Sihova. ʻI hono kehé, ko e tokotaha kotoa ʻi he puleʻanga foʻou naʻe fokotuʻu ʻe Sihová naʻe lava ke ne hoko ko ʻEne tokotaha fakaafe pea falala ki Heʻene fakahinohinó mo e maluʻí. ʻI he tuʻunga meimei tatau he ʻahó ni, ko fē pē ha feituʻu ʻoku tau nofo ai ʻi he māmaní, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he maluʻi mo e tokanga anga-ʻofa ʻa Sihová.

Ko e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he tāpanekalé naʻe tapua mai ai ʻene taʻefilifilimānakó (Sio ki he palakalafi 12)


FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻI ONOPOONI ʻO E TAʻEFILIFILIMĀNAKO ʻA SIHOVÁ

13. Ko e hā ha founga ʻe taha ʻoku fakahāhā ai ʻe Sihova ʻa e taʻefilifilimānakó ʻi he ʻahó ni?

13 Ko e niʻihi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni ʻoku nau nofo ofi ki he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní pe ki ha ʻōfisi vaʻa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e niʻihi ʻoku nau ngāue tonu ʻi he ngaahi feituʻu ko ení. Ko e olá, ko e faʻahinga ko iá ʻoku lava ke nau kau ʻi he ngaahi ngāue lahi ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi feituʻu ko ení pea feohi vāofi mo e faʻahinga ʻoku nau takimuʻá. ʻOku ngāue ʻa e niʻihi ko e kau ʻovasia fefonongaʻaki pe ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e ngāue taimi-kakato makehé. Kapau ʻokú ke ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fuʻu tokolahi ʻoku ʻikai ke nau lolotonga kau ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue ko iá, hoko ʻo fakapapauʻi ko hotau Tokotaha-Talitalí ʻa Sihova, ʻokú ne ʻofa ki he kotoa ʻene kau fakaafé. Pea ʻokú ne tokanga fakafoʻituitui kiate kinautolu kotoa. (1 Pita 5:7) Ko e kakai kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku nau maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie, fakahinohino pea mo e maluʻi ʻoku nau fiemaʻú.

14. Ko e hā ha toe fakatātā ʻe taha ʻo e taʻefilifilimānako ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Talitalí?

14 Ko ha fakatātā ʻe taha ʻo e taʻefilifilimānako ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Talitalí ko ʻene ʻai ʻa e Tohi Tapú ke maʻungofua ʻe he kakai ʻi he foʻi kolopé he ʻahó ni. Naʻe muʻaki hiki ʻa e Tohi Tapu Māʻoniʻoní ʻi he lea ʻe tolu: Faka-Hepelū, faka-Alamea mo e faka-Kalisi. Ko e faʻahinga ʻoku nau lava ʻo lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngaahi muʻaki leá ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae vāofi ange mo Sihova ʻi he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo lau iá? ʻIkai, ʻoku ʻikai ke pehē.—Māt. 11:25.

15. Ko e hā ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni fekauʻaki mo e taʻefilifilimānako ʻa Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)

15 Ko hono tali kitautolu ʻe Sihová ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi hotau tuʻunga fakaakó pe ko ʻetau malava ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi muʻaki leá. ʻI he ʻikai foaki pē hono potó ki he kau ako leleí, ʻoku ʻai ia ʻe Sihova ke maʻungofua ʻe he kakai takatakai he māmaní pe ʻoku nau ako lelei pe ʻikai. Ko ʻene Folofola fakamānavaʻí, ʻa e Tohi Tapú, kuo liliu ia ki he lea ʻe laui afe; ko ia ai, ko e kakai ʻi he māmaní kotoa ʻe lava ke nau maʻu ʻaonga mei heʻene ngaahi akonakí pea ako ki he founga ʻe lava ke nau hoko ai ko hono ngaahi kaumeʻa.—2 Tīm. 3:​16, 17.

ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻa e taʻefilifilimānako ʻa e ʻOtuá ʻi hono ala maʻu ko ia ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho ní? (Sio ki he palakalafi 15)


NOFOʻAKI FAKAHŌIFUA KIA SIHOVA

16. Fakatatau ki he Ngāue 10:​34, 35, ʻe lava fēfē ke tau nofoʻaki fakahōifua kia Sihova?

16 Ko ha monū lahi ia ke hoko ʻo talitali lelei ʻe Sihova ko e kau fakaafe ʻi hono tēniti fakaefakatātaá. Ko ia ʻa e Tokotaha-Talitali kakai lelei taha, ʻofa taha mo anga-lelei taha ʻe lava ke sioloto atu ki aí. ʻIkai ngata aí, ʻokú ne taʻefilifilimānako, ʻo talitali lelei kitautolu kotoa tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi fē, ko hotau puipuituʻá, tuʻunga fakaakó, matakalí, taʻumotuʻá, pe tangata pe fefine. Neongo ia, ko e faʻahinga pē ʻoku nau aʻusia ʻene ngaahi tuʻungá ʻoku tali ke hoko ko ʻene kau fakaafé.—Lau ʻa e Ngāue 10:​34, 35.

17. Te tau maʻu mei fē ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová?

17 Hangē ko ia naʻe hiki ʻi he Saame 15:​1, naʻe ʻeke ʻe Tēvita ʻa e ongo fehuʻi: “ʻE Sihova, ko hai nai ʻe hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi ho tēnití? Ko hai nai ʻe nofo ʻi ho moʻunga tapú?” Naʻe fakamānavaʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke ne tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá. Ko e kupu hono hokó ʻe lāulea ai ki he niʻihi ʻo e ngaahi fiemaʻu pau kuo pau ke tau aʻusia kae lava ke tau nofoʻaki fakahōifua kia Sihova.

HIVA 32 Kau mo Sihova!