Skip to content

Skip to table of contents

MEI HOTAU KUOHILÍ

Founga ‘o Hono Tūtuu‘i ‘a e ‘Uluaki Ngaahi Tenga ‘o e Pule‘angá ‘i Potukali

Founga ‘o Hono Tūtuu‘i ‘a e ‘Uluaki Ngaahi Tenga ‘o e Pule‘angá ‘i Potukali

‘I HE ha‘aha‘aki ‘a e ngaahi peau ‘o e ‘Atalanitikí ‘i he vaká ‘i he‘ene folau ki ‘Iulopé, ko e taha ‘o e kau pāsesé, ko George Young, na‘á ne fakakaukauloto atu fakataha mo e fiemālie ‘i he ngāue kuó ne fai ma‘á e Pule‘angá ‘i Pelēsilá. * Kae kehe, ‘i he hokohoko atu ‘a e folaú, na‘e fakahanga ‘e Tokoua Young ‘ene tokangá ki hono vāhenga-ngāue fo‘oú​—ko e fu‘u feitu‘u te‘eki ai ke ngāue‘i ‘o Sipeini mo Potukalí. ‘I he‘ene a‘u pē ki aí, na‘á ne ‘amanaki ke fokotu‘utu‘u ha ngaahi malanga Fakatohitapu ke fai ‘e Tokoua J. F. Rutherford pea ke tufaki ‘a e tuleki ‘e 300,000!

Folau tahi ‘a George Young ‘i he‘ene ngaahi fononga fakamalanga lahi

‘I he‘ene tū‘uta ‘i Lisbon ‘i he taimi failau ‘o e 1925, na‘e fetaulaki ai ‘a Tokoua Young mo ha fu‘u māveuveu. Ko e liukava ‘a e lepupiliká ‘i he 1910 na‘e ngata ai ‘a e pule fakatu‘í pea to‘o mei he Siasi Katoliká ‘a e konga lahi ‘o hono mafaí. Na‘e ma‘u ‘e he kakaí ha tau‘atāina lahi ange, ka na‘e kei hokohoko atu pē ‘a e ta‘emanonga fakalotofonuá.

‘I hono fai pē ‘e Tokoua Young ‘a e ngaahi fokotu‘utu‘u ki he malanga ‘a Tokoua Rutherford, na‘e fokotu‘u ‘e he pule‘angá ha lao fakakautau koe‘uhí ko ha feinga liukava. Ko e sekelitali ‘o e Sōsaieti Tohi Tapu Pilitānia mo Mulí na‘á ne fakatokanga kia Tokoua Young kuo pau ke ne fetaulaki mo e fakafepaki lahi. Na‘a mo ia, na‘e kole ‘e Tokoua Young ha ngofua ke ngāue‘aki ‘a e fale sipoti ‘o e Kolisi Camões, pea na‘e ‘oange ha ngofua!

Na‘e a‘u mai leva ki Mē ‘aho 13​—‘a e ‘aho na‘e fakataimitēpile‘i ki he malanga ‘a Tokoua Rutherford. Na‘e fai ‘a e fakatu‘amelie lahi ki ai! Na‘e fakahaa‘i ‘i he ngaahi faka‘ilonga he ngaahi falé mo e ngaahi tu‘uaki ‘i he nusipepá ‘a e malanga ma‘á e kakaí ko e “Founga ke Mo‘ui Ta‘engata Ai ‘i he Māmaní.” Na‘e pulusi fakavave ‘e he kau fakafepaki fakalotú ha kupu ‘i he‘enau nusipepá ‘o fakatokanga ai ki he‘enau kau lautohí fekau‘aki mo e “kau palōfita loi” na‘e toki a‘u fo‘ou mai. ‘I he hū‘anga ki he fale sipotí, na‘e toe tufa ai ‘e he kau fakafepakí ‘a e polosiua ‘e laui afe na‘e ‘i ai ‘a e fakamatala na‘e fakafepaki‘i ai ‘a e ngaahi akonaki na‘e fakahoko ‘e Tokoua Rutherford.

Kae kehe, na‘e fakafonu ‘a e falé ‘e he kakai ‘e toko 2,000 nai, ‘o tokolahi tatau pē mo e fa‘ahinga na‘e pau ke nau fokí. Ko e kau fanongo mahu‘inga‘ia ‘e ni‘ihi na‘a nau heka ‘i ha maea kaka‘anga na‘e tautau ‘i he ngaahi tafa‘aki ‘o e fale sipotí, na‘e heka ‘a e ni‘ihi ‘i ‘olunga ‘i ha ngaahi me‘a fakamālohisino.

Na‘e ‘ikai ke lele lelei ‘a e me‘a kotoa. Na‘e kaikaila ‘a e kau fakafepakí pea ha‘aki ‘a e ngaahi seá. Ka na‘e hanganaki nonga pē ‘a Tokoua Rutherford ‘o ne kaka fakalelei ‘o tu‘u ‘i ha tēpile ke ongo‘i lelei ‘ene malangá. Hili ‘ene malanga​—ofi ki he tu‘apoó—​na‘e tuku mai ‘e he fa‘ahinga mahu‘inga‘ia ‘e toko 1,200 tupu ‘a honau hingoá mo e tu‘asilá ke ma‘u ha‘anau tohi Fakatohitapu. ‘I he ‘aho pē hono hokó, na‘e pulusi ai ‘e he nusipepa O Século ha kupu fekau‘aki mo e malanga ‘a Tokoua Rutherford.

‘I Sepitema 1925, ko e pulusinga lea faka-Potukali ‘o e Taua Le‘o na‘e kamata ke pulusi ia ‘i Potukali. (Ki mu‘á, na‘e ‘osi pulusi ha pulusinga lea faka-Potukali ‘i Pelēsila.) ‘I he taimi nai ko iá, na‘e kamata palani ai ‘a Virgílio Ferguson, ko ha tokotaha Ako Tohi Tapu ‘i Pelēsila, ke ne hiki ki Potukali ‘o tokoni ‘i he ngāue ‘o e Pule‘angá. Na‘á ne ngāue ki mu‘a mo Tokoua Young ‘i he ki‘i ‘ōfisi va‘a ‘o e Kau Ako Tohi Tapú ‘i Pelēsila. ‘Ikai fuoloa mei ai, na‘e folau ‘a Virgílio mo hono uaifí ko Lizzi, ke toe ngāue mo Tokoua Young. Na‘e taimi tonu ‘a e a‘u atu ‘a Tokoua Ferguson koe‘uhi na‘e vave ke hiki ‘a Tokoua Young ki ha vāhenga-ngāue fakamalanga kehe, ‘o kau ai ‘a e Sovieti ‘Iunioní.

Ngofua nofo fonua ‘a Lizzie mo Virgílio Ferguson, 1928

‘I he fokotu‘u ‘e ha liukava fakakautau ha pule fakatikitato ‘i Potukali, na‘e fakautuutu ‘a e fakafepakí. Na‘e tu‘u ma‘u ‘a Tokoua Ferguson peá ne fai ha fokotu‘utu‘u ke malu‘i ‘a e ki‘i kulupu ‘o e Kau Ako Tohi Tapú pea ‘ai ke mālohi ‘enau ngāué. Na‘á ne feinga ke ma‘u ha ngofua ke ngāue‘aki hono ‘apí ki he ngaahi fakataha anga-mahení. ‘I ‘Okatopa 1927, na‘e ‘oange ai ‘a e ngofua ko iá.

Lolotonga ‘a e ‘uluaki ta‘u ‘o e pule fakatikitató, ko e kakai ‘e toko 450 nai ‘i Potukali na‘a nau tukuhau ki he Taua Le‘o. ‘Ikai ko ia pē, na‘e mafola ‘a e folofola ‘o e mo‘oní fakafou ‘i he tuleki mo e fanga ki‘i tohi ‘o a‘u ki he ngaahi feitu‘u mama‘o ‘o e ‘Emipaea Potukalí​—ki Koa, Matila, Mosemipiiki, Muitolotolo Vete, Tīmoa Hahake, ‘Engikola, mo e ‘Otu Motu ‘Āsoá.

‘I he konga ki mui ‘o e 1920 tupú, na‘e ha‘u ki Lisbon ha tokotaha tauhi-ngoue anga-fakatōkilalo ko Manel da Silva Jordão. Lolotonga ‘ene nofo ‘i Pelēsilá, na‘á ne fanongo ai ‘i ha malanga ma‘á e kakaí ‘a Tokoua Young. Na‘á ne ‘ilo‘i ko e mo‘oní ia peá ne vēkeveke ke tokoni kia Tokoua Ferguson ‘i hono fakalahi ‘o e ngāue fakamalangá. Ke fai iá, na‘e kamata ngāue ‘a Manuel ko ha kolopota, ‘a ia ko e ui ia ‘o e kau tāimu‘á ‘i he taimi ko iá. ‘I he fokotu‘utu‘u lelei ko eni ‘o hono pulusi mo tufaki ‘a e ‘ū tohi Fakatohitapú, na‘e lakalakaimonū ‘a e fakataha‘anga fo‘ou ‘i Lisbon!

‘I he 1934, na‘e pau ai ke foki ‘a Tokoua mo Tuofefine Ferguson ki Pelēsila. Kae kehe, na‘e ‘osi tūtuu‘i ‘a e ngaahi tenga ‘o e mo‘oní. Lolotonga ‘a e fu‘u māveuveu ‘i ‘Iulope ‘i he Tau Fakalotofonua ‘a Sipeiní mo e Tau II ‘a Māmaní, na‘e lava ke hao ‘a e kulupu faitōnunga ‘o e fanga tokoua ‘i Potukalí ‘i ha tu‘unga fakalaumālie. Na‘a nau hangē ‘i ha taimi ko ha ngaahi fo‘i malala na‘e ulo, ka ‘i he 1947 ne toe tafunaki ai ‘a e afi ‘a e kulupú, hangē ko e laú, ‘i he tū‘uta ai ‘a e ‘uluaki misinale na‘e ako ‘i Kiliati ko John Cooke. ‘I he hili iá, na‘e ta‘ealata‘ofi ‘a e tupu ‘a e tokolahi ‘o e kau fanongonongo ‘o e Pule‘angá. Na‘a mo e taimi na‘e tapui ai ‘e he pule‘angá ‘a e ngāue ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he 1962, na‘e kei hokohoko atu pē ‘a e tupú. ‘I Tīsema 1974 ‘i hono faka‘atā fakalao ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘e ‘i ai ‘a e kau malanga ‘e toko 13,000 tupu ‘i he fonuá.

‘I he ‘ahó ni, ‘oku malanga‘i ai ‘e he kau malanga ‘o e Pule‘angá ‘e toko 50,000 tupu ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘i Potukali pea ‘i he ‘otu motu ‘e ni‘ihi ‘a ia ‘oku lea faka-Potukali, kau ai ‘a e ‘Otu Motu ‘Āsoá mo Matila. ‘Oku ‘i he lotolotonga ‘o e kau malanga ko ení he ‘ahó ni ‘a e fa‘ahinga ‘a ia ko e to‘utangata hono tolu ia ‘o e ni‘ihi na‘a nau ma‘u ‘a e malanga fakahisitōlia ‘a Tokoua Rutherford ‘i he 1925.

‘Oku tau fakamālō kia Sihova pea ki he mu‘aki fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga ko ia na‘a nau takimu‘a loto-to‘a ‘i hono tataki ‘a e ngāué ‘i he tu‘unga ‘ko ha kau sevāniti ‘a Kalaisi Sīsū ki he ngaahi pule‘angá.’​—Loma 15:15, 16.​—Mei hotau kuohilí ‘i Potukali.

^ pal. 3 Sio ki he “‘Oku Kei Toe Lahi ‘a e Ngāue Utu-Ta‘u ke Faí” ‘i he Taua Le‘o, Mē 15, 2014, p. 31-32.