Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 60

Puleʻanga ʻE Tuʻu ʻo Taʻengata

Puleʻanga ʻE Tuʻu ʻo Taʻengata

ʻI he pō ʻe taha, naʻe ʻi ai ha misi anga-kehe ʻa Tuʻi Nepukanesa. Naʻe fakahohaʻasi lahi ai ia ʻo ʻikai lava ke ne mohe. Naʻá ne ui mai ʻene kau faimaná ʻo ne pehē kiate kinautolu: ‘Fakamatalaʻi mai ʻa ʻeku misí.’ Naʻa nau pehē: ‘Tala mai ʻa hoʻo misí, ʻe hoʻo ʻafio.’ Ka naʻe tala ange ʻe Nepukanesa: ‘ʻIkai! Mou tala mai ʻa ʻeku misí, he ka ʻikai te u tāmateʻi kimoutolu.’ Naʻa nau toe pehē ange: ‘Tala mai ʻa hoʻo misí, pea te mau fakamatalaʻi atu leva ia.’ Naʻá ne pehē: ‘Ko kimoutolú kotoa ʻoku mou feinga ke kākaaʻi au. Tala mai ʻa ʻeku misí!’ Naʻa nau tala ange ki he tuʻí: ‘ʻOku ʻikai ha tangata moʻui ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa ko iá. Ko e meʻa ʻokú ke kolé ʻoku faingataʻa.’

Naʻe ʻita lahi ʻa Nepukanesa ʻo ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa e kau tangata poto kotoa pē ʻi he fonuá. Naʻe kau ai ʻa Taniela, Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō. Naʻe kole ʻa Taniela ki he tuʻí ke tuku mai ha taimi. Pea ko ia mo hono kaungāmeʻá naʻa nau lotu kia Sihova ʻo kole ke ne tokoniʻi kinautolu. Ko e hā naʻe fai ʻe Sihová?

ʻI ha vīsone, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e misi ʻa Nepukanesá kia Taniela pea ʻoange kiate ia ʻa hono ʻuhingá. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻalu ai ʻa Taniela ki he sevāniti ʻa e tuʻí ʻo ne pehē: ‘ʻOua ʻe tāmateʻi ha taha ʻo e kau tangata potó. ʻE lava ke u fakamatalaʻi ʻa e misi ʻa e tuʻí.’ Naʻe ʻave ʻe he sevānití ʻa Taniela kia Nepukanesa. Naʻe tala ʻe Taniela ki he tuʻí: ‘Kuo fakahaaʻi atu ʻe he ʻOtuá ʻa e kahaʻú kiate koe. Ko hoʻo misí eni: Naʻá ke sio ki ha fuʻu ʻīmisi ʻoku ʻulu koula, ko hono fatafatá mo e umá naʻe siliva, ko hono keté mo e alangá naʻe kopa, mo hono vaʻé naʻe ukamea, pea ko e ongo lauʻivaʻé naʻe ukamea fio ʻumea. Naʻe haʻu leva ha maka mei ha moʻunga, pea naʻá ne taaʻi ʻa e ongo vaʻe ʻo e fuʻu ʻīmisí. Naʻe momo ʻo efuefu ʻa e fuʻu ʻīmisí pea puhiʻi ʻe he havilí. Naʻe hoko ʻa e maká ko ha fuʻu moʻunga, peá ne fakafonu ʻa e māmaní.’

Naʻe pehē leva ʻe Taniela: ‘Ko e ʻuhinga eni hoʻo misí: Ko ho puleʻangá ʻa e ʻulu koulá. Ko e silivá ko ha puleʻanga ia ʻe hoko mai ʻiate koe. Pea ʻe hoko ai ha puleʻanga hangē ha kopá, ʻa ia te ne puleʻi ʻa e māmaní kotoa. Ko e puleʻanga hono hokó ʻe mālohi hangē ko e ukameá. Fakaʻosí, ʻe ʻi ai ha puleʻanga māvahevahe ʻa ia ʻe mālohi hono ngaahi konga ʻo hangē ko e ukameá pea vaivai hono ngaahi konga ʻo hangē ko e ʻumeá. Ko e maka ʻe hoko ko ha moʻungá ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ia. Te ne laiki ʻa e ngaahi puleʻanga ko ení kotoa pea ʻe tuʻu ia ʻo taʻengata.’

Naʻe tō foʻohifo ki he kelekelé ʻa Nepukanesa ʻi muʻa ʻia Taniela. Naʻá ne pehē: ‘Kuo fakahaaʻi atu ʻe ho ʻOtuá ʻa e misi ko ení kiate koe. ʻOku ʻikai ha ʻOtua ʻe tatau mo iá.’ ʻI he ʻikai ke tāmateʻi ʻa Tanielá, naʻe ʻai ʻe Nepukanesa ke ne pule ki he kau tangata potó kotoa peá ne pule ʻi he vahefonua ʻo Pāpiloné. ʻOku lava ke ke sio ki he founga ʻo hono tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Tanielá?

“Naʻe fakatahatahaʻi kinautolu ʻe he ngaahi lea kuo fakamānavaʻi ʻe he fanga tēmenioó ki he feituʻu ʻoku ui ʻi he lea faka-Hepeluú ko ʻĀmaketone.”​—Fakahā 16:16