Skip to content

ʻOku Tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he Fuakava Motuʻá?

ʻOku Tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he Fuakava Motuʻá?

 ʻIo. ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e Tohi Tapú fakakātoa ʻoku “fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻaonga.” (2 Tīmote 3:​16) ʻOku kau ai ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, hangē ko ia ʻoku anga-maheni hono uiʻakí. Ko e anga-mahení, ʻoku lave ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ongo konga ko eni ʻo e Tohi Tapú ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiane. ʻI he foungá ni, ʻoku mau fakaʻehiʻehi ai mei hono maʻu ʻa e fakakaukau ko e konga ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú ʻoku ʻosi hono taimí pe taʻeʻaonga.

Ko e hā ʻoku fiemaʻu fakatouʻosi ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú?

 ʻI hono fakamānavaʻí, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo Kalisitiane ko Paulá: “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino.” (Loma 15:4) Ko ia, ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala mahuʻinga kia kitautolu ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻoku tokonaki mai ai ʻa e hisitōlia feʻungamālie mo e faleʻi ʻaonga.

  •   Hisitōlia feʻungamālie. ʻOku kau ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ha lēkooti fakaikiiki ʻo e fakatupú mo e tō ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he angahalá. Ka ne ʻikai ʻa e fakamatala ko iá, ʻe ʻikai ke tau maʻu ha ngaahi tali fakafiemālie ki he ngaahi fehuʻi hangē ko e: Naʻa tau haʻú mei fē? Ko e hā ʻoku mate ai ʻa e tangatá? (Sēnesi 2:7, 17) ʻIkai ko ia pē, ʻoku lēkooti ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻa e fakafeangai ʻa Sihova ko e ʻOtuá mo e kakai naʻa nau hokosia ʻa e fiefia mo e ngaahi pole meimei tatau mo haʻatautolú.​—Sēmisi 5:​17.

  •   Faleʻi ʻaonga. Ko e tohi Tohi Tapu ʻa Palōveepi mo Koheletí, ʻa ia ko e konga ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻoku maʻu ai ʻa e poto tuʻuloa ki he moʻuí. ʻOku ʻomai ai ʻa e faleʻi ki he founga ke maʻu ai ʻa e moʻui fakafāmili fiefiá (Palōveepi 15:17), founga ke maʻu ai ha vakai mafamafatatau ki he ngāué (Palōveepi 10:4; Koheleti 4:6), mo e founga ʻe lava ke ngāue lelei taha ʻaki ai ʻe he toʻutupú honau taimi talavoú (Koheleti 11:9–​12:2).

 ʻIkai ko ia pē, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei hono ako ʻa e Lao ʻa Mōsesé ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he Tolá (ko e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Tohi Tapú). Neongo ko e Lao ko iá ʻoku ʻikai kei malumalu ki ai ʻa e kau Kalisitiané, ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha moʻui fiefia.​—Livitiko 19:18; Teutalōnome 6:​5-7.