Skip to content

ʻOku Fakamālohiʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Kakaí ke Liliu ʻEnau Lotú?

ʻOku Fakamālohiʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Kakaí ke Liliu ʻEnau Lotú?

 ʻIkai, ʻoku ʻikai ke mau fai pehē. Kuo mau fakahaaʻi ʻi heʻemau makasini tefitó, Ko e Taua Leʻo: “Ko hono fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke liliu ʻenau lotú ʻoku hala.” a ʻOku mau fakaʻehiʻehi mei hono fakamālohiʻi ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ʻuhinga ko ení:

  •   Naʻe ʻikai ʻaupito fakamālohiʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ke tali ʻene ngaahi akonakí. Naʻá ne ʻilo ko e faʻahinga tokosiʻi pē te nau tali ʻene pōpoakí. (Mātiu 7:​13, 14) ʻI he taimi naʻe tūkia ai ha niʻihi ʻo ʻene kau ākongá ʻi heʻene leá, naʻá ne tuku ke nau mavahe kae ʻikai kounaʻi ke nau nofo.​—Sione 6:​60-​62, 66-​68.

  •   Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke ʻoua te nau tenge ʻa e niʻihi kehé ke liliu ʻenau ngaahi tuí. ʻI he ʻikai feinga ke fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke tali ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻo ʻikai ke nau loto ki aí, naʻe kumi ʻa hono kau muimuí ki ha faʻahinga naʻa nau loto-fiefanongo.​—Mātiu 10:​7, 11-​14.

  •   Ko e fakatafokiʻi fakamālohí ʻoku taʻeʻuhinga, koeʻuhí ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu pē ʻoku haʻu mei he lotó.​—Teutalōnome 6:​4, 5; Mātiu 22:37, 38.

ʻOku mau ngāue fakaului?

 Ko e moʻoni ʻoku mau fakamafola ʻa e pōpoaki Fakatohitapú “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní,” ʻo fai ia ʻi he “ʻao ʻo e kakaí pea mei he fale ki he fale,” ʻo hangē ko e fekau ʻi he Tohi Tapú. (Ngāue 1:8; 10:42; 20:20) Pea hangē ko e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku faʻa tukuakiʻi kimautolu ki he fakaului taʻefakalao. (Ngāue 18:12, 13) Kae kehe, ko e ngaahi tukuakiʻi ko iá ʻoku loi. ʻOku ʻikai ke mau feinga ke fakamālohiʻi ʻemau tuí ki ha taha. ʻI hono kehé, ʻoku mau tui ko e kakaí ʻoku totonu ke nau maʻu ʻa e ʻilo koeʻuhi ke nau fai nai ʻenau filí ʻo fakatatau ki he ʻilo ko iá.

 ʻOku ʻikai ke mau kounaʻi ʻa e kakaí ke liliu ʻenau lotú, pe fakahoko ʻa e ngaahi ngāue fakapolitikale ʻi he ngaahi meʻa fakalotú pe foaki ha ngaahi koloa fakamatelie pe fakasōsiale ke maʻu mai ai ha kau muimui foʻou. ʻOku kehe ʻaupito eni mei he niʻihi ʻoku nau taukaveʻi ko e kau Kalisitiane kinautolu ka kuo nau taʻefakalāngilangiʻi ʻa Kalaisi ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá. b

ʻOku maʻu ʻe ha taha ha totonu ke liliu ʻene lotú?

Naʻe mavahe e palōfita ko ʻĒpalahamé mei he lotu hono kāingá

 ʻIo, ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻoku maʻu ʻe he kakaí ʻa e totonu ke liliu ʻenau lotú. ʻOku lēkooti ai ʻa e tokolahi ʻa ia naʻa nau fili ke ʻoua te nau muimui ʻi he ngaahi founga lotu naʻe fai ʻe honau ngaahi kāingá mo ha taha, ʻi heʻenau tauʻatāina ke filí, naʻa nau fili ke lotu ki he ʻOtua moʻoní. Ko e fakatātā ʻe niʻihi ko ʻĒpalahame, Lute, kakai ʻe niʻihi ʻo ʻAtenisi mo e ʻapositolo ko Paulá. (Siosiua 24:2; Lute 1:​14-​16; Ngāue 17:22, 30-​34; Kalētia 1:​14, 23) Pehē foki, ʻoku aʻu ʻo fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e totonu ha tokotaha ke fai ha fili taʻefakapotopoto ke liʻaki ʻa e lotu ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá.​—1 Sione 2:​19.

 Ko e totonu ke liliu ʻa e lotú ʻoku poupouʻi ia ʻe he Talaki Fakalūkufua ʻo e Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá, ʻa ia ʻoku ui ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ko e “makatuʻunga ki he lao ʻo e totonu fakavahaʻapuleʻanga ʻa e tangatá.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he fakamatala ko iá ko e tokotaha kotoa ʻoku “tauʻatāina ke liliu ʻa ʻene lotú pe tuí” pea “kumi, maʻu mo ʻoatu ha fakamatala pe fakakaukau,” kau ai ʻa e ngaahi fakakaukau fakalotú. c Ko e moʻoni, ko e ngaahi totonu ko ení ʻoku fiemaʻu ai kia kinautolu ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e totonu ʻa e niʻihi kehé ke tauhi maʻu ʻenau tuí mo talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai ke nau loto-tatau mo ia.

ʻOku ʻai ʻe he liliu ʻo e lotú ke taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa e talatukufakaholo fakafāmilí pe anga fakafonuá?

 ʻOku ʻikai ko e tuʻungá eni. ʻOku ekinaki mai ʻe he Tohi Tapú ke fakaʻapaʻapa ki he kakai kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā ʻenau lotú. (1 Pita 2:​17) ʻIkai ko ia pē, ʻoku talangofua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fekau ʻa e Tohi Tapú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻenau mātuʻá, neongo kapau ʻoku ʻikai ke nau tui tatau.​—ʻEfesō 6:​2, 3.

 Ka, ʻoku ʻikai loto-tatau ʻa e tokotaha kotoa mo e vakai ʻa e Tohi Tapú. Ko ha fefine ʻe taha naʻe tupu hake ʻi Semipia ʻokú ne pehē: “ʻI hoku feituʻú, ko e liliu ʻe ha taha ʻene lotú . . . naʻe lau ia ko e taʻemateaki mo e lavakiʻi ʻo e fāmili ʻo e tokotahá pe ko e feituʻú.” Naʻe fehangahangai ʻa e fefine ko ení mo e meʻá ni ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú ʻa ia naʻá ne kamata ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea taimi nounou mei ai naʻá ne fili ke liliu ʻene lotú. ʻOkú ne pehē: “Naʻe toutou tala mai ʻe heʻeku ongo mātuʻá naʻá na loto-mamahi lahi ʻiate au pea naʻá ku fakamaaʻi kinaua. Naʻe faingataʻa ʻaupito eni kiate au, koeʻuhí naʻe mahuʻinga kiate au ʻa e talangofua ki heʻeku ongo mātuʻá. . . . Ko e fili ke mateaki kia Sihova kae ʻikai ki he ngaahi talatukufakaholo fakalotú ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ou taʻemateaki ki hoku fāmilí.” d

a Sio ki he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Sanuali 1, 2002, peesi 12, palakalafi 15.

b Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu 785 T.S. nai, naʻe ʻoatu ʻe Salimeini ha tuʻutuʻuni ke tautea mate ʻa e kakai ʻi Saxony ʻa ia naʻa nau fakafisi ke papitaiso ko ha Kalisitiané. Pehē foki, ko e Peace of Augsburg, naʻe fakamoʻoni ʻi he 1555 T.S. ʻe ha ngaahi faʻahi ne tau ʻi he ʻEmipaea Loma Māʻoniʻoní, naʻe tuʻutuʻuni ai ki he kau taki ʻi he vahefonua taki taha kuo pau ke nau hoko ko ha Katolika Loma pe Lūtelo pea ko e tokotaha kotoa naʻe ʻi he malumalu ʻene pulé kuo pau ke nau kau ki heʻene lotú. Ko e faʻahinga naʻe fakafisi ke talangofua ki he lotu ʻa e kau takí naʻe fiemaʻu ke nau hiki.

c Ko e ngaahi totonu meimei tatau ʻoku kau ʻi he African Charter on Human and Peoples’ Rights, ko e American Declaration of the Rights and Duties of Man, ko e 2004 Arab Charter on Human Rights, ko e ASEAN (Association of Southeast Asian Nations) Human Rights Declaration, ko e Konivēsio ʻa ʻIulope ki he Ngaahi Totonu ʻa e Tangatá, mo e International Covenant on Civil and Political Rights. Kae kehe, naʻa mo e ngaahi puleʻanga ʻoku nau taukaveʻi ke tokonaki ʻa e ngaahi totonu ko ení ʻoku kehekehe pē ʻi heʻenau ngaahi fakapapau ke tokonaki ʻa e ngaahi totonu ko iá.

d Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtua moʻoní ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú.