Skip to content

ʻOku Tatau ʻa e Lotu Kotoa Pē? ʻOku Nau Taki Kotoa Pē ki he ʻOtuá?

ʻOku Tatau ʻa e Lotu Kotoa Pē? ʻOku Nau Taki Kotoa Pē ki he ʻOtuá?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻIkai, ʻoku ʻikai ke tatau ʻa e lotu kotoa pē. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e lotu ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻA ia ʻoku fakakalasi eni ki ha tafaʻaki tefito ʻe ua.

Tafaʻaki 1: Lotu ki he ngaahi ʻotua loí

 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua loí ʻaki ʻa e ngaahi lea hangē ko e “ʻataʻi meʻa pē,” “muna,” mo “taʻeʻaonga.” (Selemaia 10:​3-5; 16:19, 20) ʻI he Puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe fekauʻi ʻe Sihova a ko e ʻOtuá: “Kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai hao toe ngaahi ʻotua kehe, tuku kehe pē au.” (ʻEkisoto 20:​3, 23; 23:24) ‘I he taimi naʻe lotu ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he ngaahi ʻotua kehé, “naʻe hoko ai ʻo houhau ʻa Sihova.”​—Nōmipa 25:3; Livitiko 20:2; Fakamaau 2:​13, 14.

 ʻOku kei maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻa e vakai tatau ki he lotu ki he “ngaahi ʻotua lau pē.” (1 Kolinitō 8:​5, 6; Kalētia 4:8) ʻOkú ne fekauʻi ʻa e faʻahinga ʻoku loto ke lotu ange kiate iá ke tuku ʻa e feohi mo e faʻahinga ʻoku nau kei kau ki he lotu loí, ʻi heʻene pehē: “Hū ki tuʻa mei honau lotolotongá, pea fakamavaheʻi kimoutolu.” (2 Kolinitō 6:​14-​17) Kapau ʻoku tatau ʻa e ngaahi lotu kotoa pē pea ʻoku taki atu ki he ʻOtuá, ko e hā leva ʻoku ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fekau ko ení?

Tafaʻaki 2: Lotu ki he ʻOtua moʻoní ʻi he founga ʻoku ʻikai ke fakahōifua kiate ia

 ʻI ha taimi, naʻe lotu ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tui mo e tōʻonga naʻe ohi mei he lotu ki he ngaahi ʻotua loí, ka naʻe talitekeʻi ʻe Sihova ʻa e feinga ko eni ke tuifio ʻa e lotu moʻoní mo e lotu loí. (ʻEkisoto 32:8; Teutalōnome 12:​2-4) Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau taki lotu ʻi hono ʻahó koeʻuhi ko e founga ʻo ʻenau lotu ki he ʻOtuá; ʻoku nau hā fakangalingali atu ko e kau lotu, ka ʻi hono kehé, ʻoku nau mālualoi ʻo ‘ʻikai tokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ange ʻo e Laó, ʻa e fakamaau totonú mo e mēsí, mo e faitōnungá.’​—Mātiu 23:23.

 Hangē pē ko e ʻaho ní, ko e lotu pē ʻoku makatuʻunga ʻi he moʻoní ʻokú ne taki ʻa e kakaí ki he ʻOtuá. Ko e moʻoni ko ení ʻoku maʻu ia ʻi he Tohi Tapú. (Sione 4:​24; 17:17; 2 Tīmote 3:​16, 17) Ko e lotu ko ia ʻoku fepaki ʻene ngaahi akonakí mo e Tohi Tapú ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau mamaʻo mei he ʻOtuá. ʻOku lahi ʻa e ngaahi akonaki ʻoku fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú​—ʻo kau ai ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, laumālie taʻefaʻamaté, mo e fakamamahi taʻengatá​—ka naʻe ohi mai ia mei he faʻahinga naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Ko e lotu ʻokú ne pouaki ʻa e ngaahi akonaki peheé ko e “koto kulanoa,” pe taʻeʻaonga, koeʻuhí ʻokú ne fetongi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi talatukufakaholo fakalotu.​—Maʻake 7:​7, 8.

 ʻOku fehiʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi lotu mālualoí. (Taitusi 1:​16) Ke tokoniʻi e kakaí ke nau ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá, kuo pau ke ʻi ai ha lotu ke ne ueʻi ʻenau moʻui fakaʻahó kae ʻikai ko ha ngaahi ouau pē pe talatukufakaholo. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Kapau ʻoku ʻi ai ha tangata ʻokú ne fakakaukau ko ha tokotaha lotu ia ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai te ne hanganaki mapuleʻi fefeka hono ʻeleló, ʻokú ne kākaaʻi pē ʻa hono loto ʻoʻoná, pea ko ʻene lotú ko e muna pē. Ko e founga lotu ʻoku maʻa mo taʻeʻuliʻi ʻi he anga ʻo e vakai ʻa hotau ʻOtuá mo e Tamaí ʻa eni: Ke tokangaʻi ʻa e kau paeá mo e kau uitoú ʻi heʻenau faingataʻaʻiá, pea ke te tauhi kita ke taʻehaʻila mei he māmaní.” (Sēmisi 1:​26, 27; fakamatala ʻi lalo) ʻI he Paaki Motuʻa ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e foʻi lea ko e “lotu maonioni” ki he lotu maʻa mo taʻemālualoi ko ení.