Skip to content

Ko e Huafa ʻe Fiha ʻo e ʻOtuá?

Ko e Huafa ʻe Fiha ʻo e ʻOtuá?

Tali ʻa e Tohi Tapú

ʻOku taha pē ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá. ʻOku tohi ia ʻo peheni יהוה ʻi he lea faka-Hepeluú pea ʻoku liliu ia ko e “Sihova” ʻi he lea faka-Tongá. a Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi heʻene palōfita ko ʻAiseá: “Ko au Sihova. Ko hoku hingoá ia.” (ʻAisea 42:8) ʻOku ʻasi tuʻo 7,000 nai ʻa e huafa ko ení ʻi he ngaahi tatau tohinima Fakatohitapu motuʻá​—ʻo lahi mamaʻo ange ia ʻi ha toe hingoa pē ʻoku ʻai ki he ʻOtuá, pe ko hono moʻoní, ʻi ha toe hingoa fakafoʻituitui pē ʻo ha taha. b

ʻOku toe ʻi ai ha ngaahi huafa kehe ʻo e ʻOtuá?

Neongo ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki he ʻOtuá ʻo ngāueʻaki ha huafa fakafoʻituitui pē ʻe taha, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga lahi mo ha fakamatala lahi ʻo kau kiate ia. Ko e lisi hono hoko ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi hingoa fakalakanga mo e ngaahi fakamatala ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e anga hono fakahaaʻi ʻe he hingoa taki taha ha tafaʻaki ʻo e natula ʻo Sihová pe ko hono ʻulungāngá.

Hingoa fakalakanga

Maʻuʻanga fakamatala

ʻUhinga

Aoniu, Tokotaha

Taniela 7:​18, 27

Ko e hau māʻolunga tahá ia.

Faiako Maʻongoʻonga

ʻAisea 30:20, 21

ʻOkú ne ʻomai ʻa e akonaki mo e tataki ʻaonga.​—ʻAisea 48:17, 18.

Fakamoʻui

ʻAisea 45:21

ʻOkú ne fai ʻa e fakahaofi mei ha fakatuʻutāmaki pe fakaʻauha.

Fuaʻa

ʻEkisoto 34:14, Paaki Foʻou

ʻIkai kātakiʻi hano fakauouaʻi ʻi he lotú. Ko e foʻi lea ko ení kuo toe liliu ia ko e “ʻikai te ne kātakiʻi ha fakafeʻauhi” mo e “ʻiloa ia ʻi heʻene fiemaʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá.”​—God’s Word Bible; Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

Fungani Māʻolunga

Saame 47:2

ʻOkú ne maʻu ʻa e tuʻunga aoniu.

Fungani Māʻoniʻoni, Tokotaha

Palōveepi 9:10

ʻOkú ne māʻoniʻoni lahi ange (maʻa mo ʻāsinisini fakaeʻulungaanga) ʻi ha toe meʻamoʻui pē.

Ko Au ko Au Ai Pē

ʻEkisoto 3:​14, Paaki Foʻou

ʻOkú ne hoko ko ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ki hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá. Kuo toe liliu ʻa e kupuʻi lea ko ení ko e “Te U Hoko ki ha meʻa pē ʻoku ou leleiʻia aí” pe “Te U Hoko ko e Meʻa ʻOku Ou Fili ke Hoko ki Aí.” (The Emphasised Bible, ʻa J. B. Rotherham; Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú) ʻOku tokoni ʻa e fakamatala ko ení ki hono fakamatalaʻi ʻa e huafa fakafoʻituituí, ʻa e Sihová, ʻa ē ʻoku ʻomai ʻi he veesi hono hokó.​—ʻEkisoto 3:​15.

Makatuʻu

Saame 18:​2, 46

Ko ha hūfangaʻanga malu mo e matavai ʻo e fakamoʻui.

Māfimafi-Aoniu

Sēnesi 17:1

ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi lahi fakaʻulia. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e ʼEl Shad·daiʹ, “ʻOtua Māfimafi-Aoniu,” ʻoku ʻasi tuʻo fitu ia ʻi he Tohi Tapú.

Talumeimuʻa

Taniela 7:​9, 13, 22

Naʻe ʻikai hano kamataʻanga; naʻe ʻi ai ʻi ʻitāniti ki muʻa ʻi ha taha pē pe ko e ʻi ai ha toe meʻa pē.​—Saame 90:2.

Tamai

Mātiu 6:9

Tokotaha Foaki-Moʻui.

Tauhi-Sipi

Saame 23:1

ʻOkú ne tokangaʻi ʻene kau lotú.

Tokotaha-Faifakamoʻui, Tokotaha-Fakatau

ʻAisea 41:14; King James Version

Toe fakafoki pe fakatau mai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he angahalá mo e maté fakafou ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí.​—Sione 3:​16.

Tokotaha-Fakatupu

ʻAisea 40:28

Naʻá ne ʻai ke hoko mai ʻa e meʻa kotoa pē.

Tokotaha-Fanongo ki he lotu

Saame 65:2

ʻOkú ne fanongo tonu mai ki he lotu taki taha ʻoku fai kiate ia ʻi he tuí.

Tokotaha-Ngaohi Maʻongoʻonga

Saame 149:2

ʻOkú ne ʻai ke hoko ʻo ʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē.​—Fakahā 4:​11.

Tufunga-ʻUmea

ʻAisea 64:8

ʻOkú ne maʻu ʻa e mafai ki he faʻahinga tāutaha mo e ngaahi puleʻangá, ʻo hangē pē ko e maʻu ʻe ha tufunga-ʻumea ʻa e mafai ki he ʻumeá.​—Loma 9:​20, 21.

Tuʻi ʻo ʻitāniti

Fakahā 15:3

Ko ʻene pulé ʻoku ʻikai hano kamataʻanga pe ngataʻanga.

ʻAla

(Hala)

ʻI hono toʻo mei he lea faka-ʻAlepeá, ko e foʻi lea “ʻAla” ʻoku ʻikai ko ha hingoa fakafoʻituitui ia ka ko ha hingoa fakalakanga ʻoku ʻuhingá ko e “ʻOtua.” ʻOku ngāueʻaki ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻi he lea faka-ʻAlepeá mo e ngaahi lea kehe ʻa e “ʻAla” ko ha tatau ia ki he “ʻOtua.”

ʻĀlifa mo e ʻŌmeka

Fakahā 1:8; 21:6; 22:13

Ko e “ʻuluakí mo e fakamuimuí,” pe “kamataʻangá mo e ngataʻangá,” ʻoku ʻuhinga iá naʻe ʻikai ha ʻOtua Māfimafi-Aoniu ki muʻa ʻia Sihova pea heʻikai ha taha ʻi he hili iá. (ʻAisea 43:10) Ko e ʻālifá mo e ʻōmeká ʻa e mataʻitohi ʻuluaki mo e fakamuimui taha ʻo e ʻalafapeti faka-Kalisí.

ʻEiki

Saame 135:5

Tokotaha ʻoku ʻAʻana pe pule; faka-Hepelū ʼA·dhohnʹ mo e ʼAdho·nimʹ.

ʻEiki Hau

Sēnesi 15:2

ʻOkú ne maʻu ʻa e mafai aoniu; faka-Hepuluú ʼAdho·naiʹ.

ʻEiki ʻo e ngaahi hōsitē, ʻEiki Sapaoti

ʻAisea 1:9, King James Version; Loma 9:​29, Paaki Foʻou

Ko e pule ʻo e fuʻu kongakau ʻo e kau ʻāngeló. Ko e hingoa fakalakanga ko e “ʻEiki Sapaoti” ʻoku lava ke toe fakalea ia ko e “Sihova ʻo e ngaahi kau taú” mo e “ʻEiki ʻo e kau tau [fakahēvaní].”​—Loma 9:​29, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú; NET Bible, fakamatala ʻi lalo.

ʻOtua

Sēnesi 1:1

Ko ha meʻa ke lotu ki ai; ko ha Tokotaha mālohi. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e ʼElo·himʹʻoku palulali, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e lāngilangi, ngeia, pe fungani ʻo Sihová.

ʻOtua Fiefia

1 Tīmote 1:​11

ʻOku fakamatalaʻi ʻaki ia ʻa e nēkeneka mo e fiefia.​—Saame 104:31.

ʻOtua ʻo e ngaahi ʻotua

Teutalōnome 10:17

Ko e ʻOtua Aoniu, ʻo kehe mei he “ngaahi ʻotua taʻeʻaonga” ʻoku lotu ki ai ʻa e niʻihi.​—ʻAisea 2:8.

Hingoa ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú

Ko e hingoa ʻo e ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú ʻoku kau ai ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ko e ngaahi hingoa ia ʻoku fetongiʻaki ʻa e ʻOtuá.

Hingoa ʻo e feituʻu

Maʻuʻanga fakamatala

ʻUhinga

Sihova-nisi

ʻEkisoto 17:15

“Ko Sihova ʻa ʻEku Pou Fakaʻilongá,” pe “ʻeku Fakaʻilongá.” (Today’s New International Version) Ko Sihová ko ha ʻOtua ʻa ia ʻoku lava ke fakatahataha ki ai ʻa hono kakaí ki ha maluʻi mo ha tokoni.​—ʻEkisoto 17:13-​16.

Sihova-salome

Fakamaau 6:​23, 24

“Ko Sihová ko e Melino.”

Sihova-sama

ʻIsikeli 48:35, fakamatala ʻi lalo, American Standard Version

“ʻOku ʻi Ai ʻa Sihova.”

Sihova-siaila

Sēnesi 22:13, 14

“ʻE tokonaki mai ʻe Sihova.”

Ngaahi ʻuhinga ke ʻiloʻi pea ngāueʻaki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá

  • ʻOku pau pē ʻoku tui ʻa e ʻOtuá ko hono huafa fakafoʻituituí, ʻa e Sihová, ʻoku mahuʻinga, koeʻuhi naʻá ne fakakau tuʻo laui afe ia ʻi he Tohi Tapú.​—Malakai 1:​11.

  • Ko Sīsū, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne toutou fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻá ne lotu kia Sihova: “Ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.”​—Mātiu 6:9; Sione 17:6.

  • Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi pea ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku nau fou ʻi he ʻuluaki sitepu ko hono faʻu ha kaumeʻa mo Sihova. (Saame 9:​10; Malakai 3:​16) Ko ha vahaʻangatae pehē ʻokú ne ʻai ai ke nau malava ʻo maʻu ʻaonga mei he talaʻofa ʻa e ʻOtuá: “Koeʻuhi ko ʻene ʻofa kiate aú, te u fakahaofi ia. Te u maluʻi ia koeʻuhi ko ʻene ʻiloʻi ʻa hoku huafá.”​—Saame 91:14.

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻotua lau pē, ʻi hēvani pe ʻi he māmaní, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e ‘ngaahi ʻotua’ tokolahi mo e ‘ngaahi ʻeiki’ tokolahi.” (1 Kolinitō 8:​5, 6) Ka ʻokú ne fakahaaʻi mahino ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá ʻaki ʻa hono huafa, ko e Sihová.​—Saame 83:18.

a Ko e kau mataotao ʻe niʻihi ʻi he lea faka-Hepeluú ʻoku nau saiʻia ke liliu ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ko e “Iāuē.”

b Ko ha faʻunga fakanounou ʻo e huafa fakaʻotuá, ko e “Iā,” ʻoku ʻasi tuʻo 50 nai ʻi he Tohi Tapú, ʻo kau ai hono ngāueʻaki ʻa e foʻi lea ko e “Haleluia,” pe “ʻAleluia,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Fakahīkihikiʻi ʻo Iā.”​—Fakahā 19:1; American Standard Version; Paaki Foʻou.