Skip to content

ʻI he Mate ha Taha, ʻOku Toe Moʻui Atu Hono Laumālié?

ʻI he Mate ha Taha, ʻOku Toe Moʻui Atu Hono Laumālié?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e ruʹach mo e foʻi lea faka-Kalisi ko e pneuʹma ʻoku faʻa liliu ia ko e “laumālie,” ʻo lahi hono ngaahi ʻuhingá. ʻOku ʻuhinga kotoa ia ki he meʻa ʻoku taʻehāmai ki he sio ʻa e tangatá pea ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni ʻo e ngāue ʻa ha ivi. Ko e foʻi lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí ʻoku ngāueʻaki ia ʻo ʻuhinga ki he (1) matangí, (2) ivi moʻui ʻoku ngāue ʻi he ngaahi meʻamoʻui ʻi he māmaní, (3) ko e mālohi faitākiekina ʻoku haʻu mei ha loto ʻo ha tokotaha ʻo fakatupunga ai ia ke ne leaʻaki pea fai ha ngaahi meʻa ʻi ha founga pau, (4) ngaahi lea fakamānavaʻi ko e tupu mei ha matavai taʻehāmai, (5) ko e faʻahinga laumālie, mo e (6) ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá, pe laumālie māʻoniʻoní.​—ʻEkisoto 35:21; Saame 104:29; Mātiu 12:43; Luke 11:13.

  •  ʻI he taimi naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá naʻá ne “manava ki hono avaʻi ihu ae manava oe moui; bea hoko ae tagata koe laumalie moui.” (Sēnesi 2:7, Paaki Motuʻa.) Hangē ko ia ʻoku tau vakai ki ai ʻi he veesi ko ení, ko e foʻi lea ko e laumālie ʻoku ʻuhinga ia ki he ivi-moʻui ʻo ha tokotaha.

ʻOku toe moʻui atu ʻa e laumālié ʻi he hili ʻa e maté?

 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Sāme 104:29: “ʻOku ke [Sihova] tanaki mai honau manava [ruʹach]​—pea nau mate ʻo foki ki honau efu.” Pea ʻoku fakahaaʻi ʻi he Luke 8:55 “pea foki mai hono laumālie [pneuʹma], ʻo ne tuʻu hake leva.” ʻI he ongo vēsí ni leva, ʻoku ʻuhinga ʻa e ruʹach mo e pneuʹma ki he meʻa ko ia ʻokú ne ʻai ke moʻui ha sinó. ʻI he ʻikai iá, ʻoku mate ʻa e sinó. Ko ia ai, ʻi he Tohi Tapú ko e foʻi lea ruʹach ʻoku liliu ia ʻo ʻikai ko e “laumālie” pē kae toe pehē foki ki he “mānava,” pe ko e mānava moʻui. Ko e fakatātaá, ʻi he fekauʻaki mo e Lōmaki ʻi he ʻaho ʻo Noá, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku ou teu ʻomi ʻa e lomaki, ko e fuʻu vai ke ʻufiʻufi ʻa e fonua, ke fakaʻauha ʻa e kakano kotoa pe ʻi he lalo langi ʻa ia ʻoku ʻi ai ha manava [ruʹach] moʻui.” (Senesi 6:17; 7:15, 22) Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga ʻa e ruʹach mo e pneuʹma ki ha ivi taʻehāmai ʻokú ne fakalongomoʻuiʻi ʻa e meʻamoʻui kotoa pē.

Ko ha talanoa fakatātā ʻaonga

  •  ʻOku fiemaʻu ʻe he sinó ʻa e laumālié [ruʹach mo e pneuʹma] ʻi he founga tatau pē mo hono fiemaʻu ʻe he letioó ʻa e ivi fakaʻuhilá​—koeʻuhi ke ngāué. Ke toe fakatātaaʻi lahi ange ení, fakakaukau atu ki ha letiō toʻotoʻo. ʻI he taimi ʻokú ke fakahū ai ha ngaahi foʻi maka ki ha letiō toʻotoʻo pea fakamoʻuí, ko e ivi fakaʻuhila ʻoku nofo ʻi he ngaahi foʻi maká ʻokú ne fakamoʻui ʻa e letioó, hangē ko e laú. Kae kehe, ʻi he ʻikai ha ngaahi foʻi maká, ʻoku mate ʻa e letioó. ʻOku pehē pē mo e toe kalasi ʻe taha ʻo e letioó ʻi he taimi ʻoku toʻo ai mei ha palaki ʻuhilá. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ʻe hotau sinó ʻa e laumālié pe ko e ivi-moʻuí ke hokohoko atu ai ʻa e moʻuí. Pehē foki, hangē ko e ivi ʻuhilá, ko e laumālié [ruʹach mo e pneuʹma] ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi ha meʻa pea ʻoku ʻikai lava ke fakakaukau. Ko ha ivi ʻo ʻikai ko ha tokotaha ia. Ka ʻi he ʻikai ʻa e laumālié, pe ivi-moʻui ko iá, ʻoku hoko ai hotau sinó ʻo “mate ʻo foki ki honau efu,” ʻo hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé.​—Sēmisi 2:26.

  •  ʻI he lau fekauʻaki mo e mate ʻa e tangatá, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Koheleti 12:7: “Pea foki ʻa e efu [ʻo hono sinó] ki he kelekele, ʻo hange ko ʻene ʻi ai muʻa; pea foki ʻa e laumalie [ruʹach] kia Elohimi ʻa ia naʻa ne tuku mai ia.” ʻI he taimi ʻoku mavahe ai ʻa e laumālié, pe ivi-moʻuí, mei he sinó, ʻoku mate ʻa e sinó pea foki ia ki he feituʻu naʻe haʻu mei aí​—ko e kelekelé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku foki ʻa e ivi-moʻuí ki he feituʻu naʻe haʻu mei aí​—ko e ʻOtuá. (Siope 34:14, 15; Sāme 36:9) ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá ʻoku fononga moʻoni atu ʻa e ivi-moʻuí ki hēvani. ʻI hono kehé, ʻoku ʻuhinga iá ki he tokotaha ʻoku maté, ko ha ʻamanaki pē ki ha moʻui ʻi he kahaʻú ʻoku fakafalala ia kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko ʻene moʻuí, hangē ko e laú, ʻoku ʻi he ʻaofinima ia ʻo e ʻOtuá. Ko e mālohi pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke fakafoki mai ʻaki ʻa e laumālié, pe ivi-moʻuí, koeʻuhi ke toe lava ai ha tokotaha ʻo moʻui.

Ko e tupu mei fē ʻa e akonaki fekauʻaki mo e moʻui atu ʻa e laumālié ʻi he hili ʻa e maté?

  •  Ko e tui ko ia ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi loto ʻiate kitautolu ʻoku moʻui atu ʻi he hili ʻa e maté ʻoku ʻikai ke tupu ia mei he Tohi Tapú, ka mei he ngaahi akonaki kehe hangē ko e filōsofia faka-Kalisi ʻo e kuonga muʻá. ʻOku ʻikai ʻaupito ke tali ʻe he ʻOtuá ke tuifio ʻene ngaahi akonakí mo e ngaahi filōsofia fakaetangatá. ʻI hono kehé, ʻoku fakatokanga ʻa e Tohi Tapú: “Tokanga ke ʻoua naʻa tauheleʻi kimoutolu ʻe ha taha ʻaki ʻenau filōsofia mo e ngaahi fakaʻuhinga hala ʻa ia ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻia Kalaisi ka ʻi he talatukufakaholo ʻa e tangatá.”​—Kolose 2:8.