Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Sione 14:27​—“Oku Ou Tuku ae Melino Kiate Kimoutolu”

Sione 14:27​—“Oku Ou Tuku ae Melino Kiate Kimoutolu”

 “ʻOku ou tuku atu kiate kimoutolu ha nonga; ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolu ʻeku nongá. ʻOku ʻikai te u foaki atu ia kiate kimoutolu ʻi he founga ʻoku foaki atu ai ia ʻe he māmaní. ʻOua ʻe tuku ke hohaʻatuʻu homou lotó pe tuku ke momou koeʻuhi ko e manavaheé.”​—Sione 14:27, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Oku ou tuku ae melino kiate kimoutolu, ko eku melino oku ou foaki kiate kimoutolu: oku ikai hage koe foaki a mamani, a eku foaki kiate kimoutolu. Oua naa mamahi ho mou loto, bea oua naa manavahe ia.”​—Sione 14:27, Paaki Motuʻa.

ʻUhinga ʻo e Sione 14:27

 ʻI he ngaahi lea ko ení, naʻe fakapapauʻi loto-māfana ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau hohaʻa tōtuʻa ʻi he taimi te nau fehangahangai ai mo e faingataʻá. Hangē ko iá, ʻe lava ke nau tauhi maʻu ʻa e nonga ʻi lotó, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá.

 Ko e hā ʻa e faʻahinga nonga naʻe tuku pe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló? Naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻene nongá, ʻa e nonga tatau pē naʻá ne hokosiá. Ko e nonga ko ení naʻe ʻikai ʻuhinga ia ki he ʻikai ha fepaki pe mamahi. (Sione 15:20; 16:33) Neongo naʻe hokosia ʻe Sīsū ʻa e fakafeangai taʻetotonu ʻe iku atu ai ki hono tāmateʻi iá, naʻá ne maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e lotó. (Luke 23:27, 28, 32-34; 1 Pita 2:23) Naʻá ne hokosia ha nonga ʻi loto koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ʻa e ʻofa mo e hōifua ʻa ʻene Tamaí, ʻa Sihova. a​—Mātiu 3:16, 17.

 Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ʻa e nonga ʻaki hono fakapapauʻi ange kiate kinautolu ko ia mo ʻene Tamaí fakatouʻosi ʻokú na ʻofa mo hōifua kiate kinautolu. (Sione 14:23; 15:9, 10; Loma 5:1) Ko e nonga ko ení, ʻa ia naʻe makatuʻunga ʻi heʻenau tui kia Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fakanonga ʻenau ngaahi manavaheé mo e hohaʻá. (Sione 14:1) Neongo heʻikai ke toe ʻi ai tonu ʻa Sīsū mo kinautolu, naʻá ne talaʻofa ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá te ne tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e falala pau mo e nonga ʻi lotó. (Sione 14:25-27) Ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻe lava ke nau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá mo e loto-toʻa, ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻoku nau maʻu ʻa e hōifua mo e poupou ʻa Sihová.​—Hepelū 13:6.

 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, ko e kakaí naʻe angamaheniʻaki ʻenau fetalamonūʻaki ke maʻu ʻa e nongá, ko e konga ia ʻo ʻenau lea fakafeʻiloakí. (Mātiu 10:12, 13) Neongo ia, naʻe ʻikai ke talamonū pē ʻa Sīsū ke maʻu ʻe heʻene kau ʻapositoló ʻa e nongá; naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e nongá. Tānaki atu ki aí, ko e nonga naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate kinautolú ʻoku kehe ia mei ha toe nonga pē ʻe ʻomai ʻe he māmaní. b ʻE lava ke ʻomai ʻe he māmaní ia ha nonga fakafou ʻi he ngaahi vaá, koloá, ʻiloá pe tuʻungá. Ka ko e nonga ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ke fakafalala ia ʻi he ngaahi meʻa mei tuʻá. Ko ha nonga ia ʻi loto ʻoku tuʻuloa.

Puipuituʻa ʻo e Sione 14:27

 Naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko ení ki heʻene kau ʻapositolo faitōnungá ʻi he pō ki muʻa peá ne pekiá. ʻI he pō ko iá, naʻá ne tala ange kiate kinautolu ʻe vavé ni ke ne mavahe meiate kinautolu. (Sione 13:33, 36) Naʻe mamahi ai ʻene kau ʻapositoló. (Sione 16:6) Ko ia naʻe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe Sīsū, ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ke ʻoua te nau loto-mamahi ʻi heʻene mavahé.

 Ko e ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻe lava foki ke ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ʻi he ʻahó ni. Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau maʻu ʻa e nongá. (2 Tesalonaika 3:16) ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsuú, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻofaʻi kitautolu mo hōifua mai kiate kitautolu ʻa Sīsū mo ʻene Tamaí, ʻa Sihova. (Kolose 3:15; 1 Sione 4:16) Ko hono olá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau hoko ʻo loto-moʻua tōtuʻa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku ʻi hotau tafaʻakí ʻa e ʻOtuá.​—Saame 118:6; Filipai 4:6, 7; 2 Pita 1:2.

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Sioné.

a Ko e Sihová, ko e huafa fakafoʻituitui ia ʻo e ʻOtuá. (Saame 83:18) Sio ki he kupu “Ko Hai ʻa Sihova?

b ʻI he Tohi Tapú, ko e kupuʻi lea ko e “māmani” ʻe lava ke ʻuhinga ia ki he sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakamavaheʻi mei he ʻOtuá.