Skip to content

Saida mak akontese ba Testemuña ba Jeová durante tempu Holocaust?

Saida mak akontese ba Testemuña ba Jeová durante tempu Holocaust?

 Bainhira Nazi ukun rai rai-Alemaña no rai sira seluk, iha Testemuña ba Jeová naʼin-35.000 hela iha neʼebá, no husi sira maizumenus Testemuña naʼin-1.500 mak mate durante tempu Holocaust. Iha situasaun balu ita ladún hatene sira mate oinsá. Peskiza sei halaʼo hela, entaun karik númeru ba ema neʼebé mate ka informasaun seluk sei iha mudansa.

 Oinsá mak sira mate?

  • Gilotina neʼebé Nazi uza

      Hetan kastigu-mate: Maizumenus Testemuña naʼin-400 hetan kastigu-mate iha rai-Alemaña no rai sira seluk neʼebé Nazi mak okupa. Sira barak hetan tesi-lia iha tribunál, no simu kastigu-mate hodi tesi sira-nia ulun. Seluk ema tiru mate ka tara maski seidauk hetan tesi-lia iha tribunál.

  •   Kondisaun aat iha prizaun: Maizumenus Testemuña naʼin-1.000 mate iha kampu-konsentrasaun no prizaun. Sira balu mate tanba ema obriga sira atu serbisu makaʼas toʼo mate ka mate tanba ema haterus, hamlaha, malirin tebes, moras, ka tratamentu médiku neʼebé la diʼak. Tanba ema trata sira la diʼak iha fatin sira-neʼe, sira balu mate lakleur depois sai livre bainhira Funu Mundiál segundu remata.

  •   Kondisaun seluk: Testemuña seluk mate tanba ema hatama sira ba kuartu neʼebé nakonu ho gás neʼebé bele oho ema. Sira seluk mate tanba doutór uza sira ba esperimentu ai-moruk nian no tratamentu médiku ruma, ka doutór sona ai-moruk neʼebé halo sira mate.

 Tanbasá mak ema fó-terus ba sira?

 Ema fó-terus ba Testemuña ba Jeová tanba Testemuña sira halo tuir Bíblia nia hanorin. Bainhira governu Nazi haruka Testemuña halo buat neʼebé Bíblia bandu, Testemuña lakohi halo tuir. Sira hili atu “halo tuir Maromak nuʼudar ukun-naʼin duké halo tuir ema”. (Apóstolu 5:​29) Hanoin toʼok situasaun rua neʼebé sira deside atu halo tuir Maromak duké ema.

  1.   Nafatin neutrál kona-ba polítiku. Hanesan Testemuña iha nasaun hotu ohin loron, Testemuña ba Jeová neʼebé hela durante Nazi nia ukun mós neutrál kona-ba problema polítiku. (João 18:36) Tan neʼe mak sira lakohi atu

  2.   Halaʼo sira-nia fiar. Maski governu bandu atu halaʼo sira-nia fiar, maibé Testemuña ba Jeová kontinua atu

 Matenek-naʼin ida kona-ba istória naran Robert Gerwarth dehan katak só Testemuña ba Jeová deʼit mak “grupu iha Third Reich neʼebé ema fó-terus tanba deʼit sira-nia fiar”. a Ema seluk iha kampu-konsentrasaun admira kona-ba Testemuña ba Jeová tanba sira hamriik metin. Ema dadur ida husi rai-Austria dehan: “Sira la bá funu. Sira sente katak diʼak liu atu sira mak mate duké sira oho ema seluk.”

 Sira mate iha neʼebé?

  •   Kampu-konsentrasaun: Testemuña ba Jeová barak mate iha kampu-konsentrasaun. Sira tama kampu sira iha Auschwitz, Buchenwald, Dachau, Flossenbürg, Mauthausen, Neuengamme, Niederhagen, Ravensbrück, no Sachsenhausen. Iha informasaun neʼebé hatete katak iha komarka Sachsenhausen, maizumenus Testemuña ba Jeová naʼin-200 mate.

  •   Prizaun: Testemuña balu ema haterus toʼo mate iha prizaun laran. Seluk mate tanba ema baku durante interrogasaun.

  •   Fatin ba kastigu-mate: Testemuña ba Jeová barak liu hetan kastigu-mate iha prizaun Berlin-Plötzensee, Brandenburg, no Halle/Saale. Liután neʼe, tuir relatóriu, iha fatin 70 tan neʼebé ema fó kastigu-mate ba Testemuña sira.

 Sira balu neʼebé hetan kastigu-mate

  •  Naran: Helene Gotthold

     Fatin ba kastigu-mate: Plötzensee (Berlin)

     Helene mak inan ida neʼebé iha oan naʼin-rua. Polísia kaer nia dala barak. No iha tinan 1937, ema trata nia aat tebes durante interrogasaun ida toʼo halo nia abortu. Iha loron 8 Dezembru 1944, ema tesi nia ulun ho gillotina iha prizaun Plötzensee, Berlin.

  •  Naran: Gerhard Liebold

     Fatin ba kastigu-mate: Brandenburg

     Ema tesi Gerhard nia ulun iha loron 6 Maiu 1941 bainhira nia idade ruanulu. Neʼe akontese tinan rua depois ema tesi ninia aman nia ulun iha prizaun neʼebé hanesan. Nia hakerek karta atu fó adeus ba ninia família no ninia namorada, hodi dehan: “Se Maromak la fó kbiit mai haʼu, haʼu sei la iha kbiit atu laʼo iha dalan neʼe.”

  •  Naran: Rudolf Auschner

     Fatin ba kastigu-mate: Halle/Saale

     Ema tesi Rudolf nia ulun iha loron 22 Setembru 1944 bainhira nia idade 17. Nia hakerek karta atu fó adeus ba ninia inan, hodi dehan: “Irmaun-irmán barak laʼo ona iha dalan neʼe, entaun haʼu mós sei laʼo iha dalan neʼe.”

a Hitler’s Hangman: The Life of Heydrich, pájina 105.