Skip to content

Skip to table of contents

ISTÓRIA HUSI TEMPU ULUK | ARISTÓTELES

Aristóteles

Aristóteles

TINAN 2.300 liubá, Aristóteles kontribui ninia ideia barak iha parte siénsia no mós filozofia. Ohin loron ema barak interese nafatin ba nia. Tan neʼe, sira tradús no estuda buat neʼebé nia halo, ninia ideia no ninia livru sira. Matenek-naʼin ida kona-ba istória hakerek katak “Aristóteles nia ideia kona-ba natureza domina ema europeu nia hanoin ba tinan 2.000 nia laran”. Aristóteles nia ideia mós fó influénsia ba Katólika, Protestante no Izlaun nia doutrina.

Nia matenek iha dalan oioin

Aristóteles hakerek kona-ba arte, astronomia, biolojia, forsa magnétika, metafízika, movimentu, lójika, psikolojia, polítika, lei, morál, ksolok, língua, poezia, no abilidade atu koʼalia ho matenek. Nia mós fó sai ninia ideia katak ema iha klamar neʼebé nunka mate. Maibé nia famozu tebes iha parte biolojia no lójika.

Iha tempu gregu antigu nian, matenek-naʼin sira observa, hanoin didiʼak no depois foti desizaun hodi esplika kona-ba universu. Sira-nia prosesu neʼe komesa hodi hili tópiku ruma neʼebé sira hanoin mak loos no depois sira hanoin kleʼan kona-ba tópiku neʼe no sira fiar katak sira sei hetan konkluzaun neʼebé loos.

Mane matenek sira-neʼe hetan duni konkluzaun balu neʼebé loos—ida mak kona-ba universu nia lalaʼok, katak iha lei ida neʼebé regula buat hotu-hotu iha universu. Maibé iha tempu neʼebá ekipamentu mak limitadu no sira uza deʼit sira-nia matan atu observa. Situasaun neʼe halo sira barak liu inklui mós Aristóteles halo konkluzaun neʼebé sala. Porezemplu, sira fiar katak planeta no fitun sira book an haleʼu mundu. Livru ida (The Closing of the Western Mind) dehan katak iha tempu neʼebá sira fiar katak ida-neʼe mak loos tanba ema nia hanoin no esperiénsia mós apoia duni katak mundu mak sentru ba universu.

Tanba ideia sala neʼe habelar ona ba ema seluk, ikusmai neʼe hamosu problema oioin.

Aristóteles fó influénsia ba doutrina katólika

Husi tinan 500 toʼo 1500, ema iha rai-Europa simu Aristóteles nia hanorin balu nuʼudar hanorin neʼebé loos. Mestre teolojia sira ba Igreja Katólika Roma nian, inklui mós Tomás de Aquino (± tinan 1224-1274), adota Aristóteles nia hanorin iha sira-nia teolojia. Tan neʼe, iha tempu neʼebá, sira-nia doutrina hanorin katak mundu mak sentru ba universu. Protestante nia lider sira hanesan Calvin no Luther mós adota ideia neʼe no dehan katak hanorin neʼe bazeia ba Bíblia.—Haree kaixa “ Sira komprende sala Bíblia”.

Ema iha rai-Europa simu Aristóteles nia hanorin balu nuʼudar hanorin neʼebé loos

Autór ida naran Charles Freeman hatete katak ikusmai laiha diferénsia entre Aristóteles nia hanorin balu no Katólika nia doutrina. Neʼe tanba Aquino adota Aristóteles nia hanorin, neʼe hanesan nia troka ninia fiar hodi tuir fali Aristóteles nian (Aristotelizmu). Laʼós Aquino deʼit maibé inklui mós igreja tomak. Tinan atus ba atus liutiha iha mane ida naran Galileu neʼebé matenek kona-ba matemátika no astronomia. Nia ho brani fó sai evidénsia sira neʼebé hatudu katak tuir loloos mundu mak haleʼu loro-matan, maibé ikusmai igreja obriga nia atu nega realidade neʼe. * Aristóteles rekoñese katak koñesimentu kona-ba siénsia sempre avansa. Maibé igreja sira la hanoin hanesan neʼe!

^ par. 11 Bele hetan informasaun liután husi livru Sedarlah! 22 Abríl 2003 ho títulu “Bentrokan Galileo dengan Gereja”.