Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

KAKO BITI SREĆAN

Opraštanje

Opraštanje

„U DETINJSTVU SAM ČESTO MORALA DA SLUŠAM SVAÐE I VIKU“, kaže Patriša. „Nisam naučila da opraštam. Kad bi me neko uvredio, danima bih premotavala film i nisam mogla da spavam.“ Život pun gneva i ozlojeđenosti nije ni srećan ni zdrav. I istraživanja pokazuju da ljudi koji ne opraštaju...

  • dozvoljavaju da gnev i ogorčenost potkopa njihove odnose s drugima, što vodi do osamljivanja, a samim tim i usamljenosti

  • lako se uvrede, imaju sklonost ka anksioznosti, pa čak i teškoj depresiji

  • toliko su zaokupljeni negativnim stvarima da ne mogu da uživaju u životu

  • osećaju krivicu zato što duboko u sebi znaju da bi trebalo da opraštaju

  • pod većim su stresom, što može narušiti njihovo zdravlje i prouzrokovati visok krvni pritisak, srčana oboljenja, artritis, glavobolje i slično *

ŠTA JE OPRAŠTANJE? Oprostiti znači preći preko nečije krivice i prevazići ljutnju, ogorčenost i želju za osvetom. Kada nekome oprostimo, to ne znači da odobravamo ono što je uradio, umanjujemo ozbiljnost te greške ili se pretvaramo da se ništa nije desilo. To je promišljena lična odluka koju osoba donese jer želi da sačuva mir i dobre međuljudske odnose.

Osoba koja oprašta pokazuje da je razumna. Ona shvata da svi mi grešimo, i u rečima i u delima (Rimljanima 3:23). Zato nas Biblija i podstiče na sledeće: „Podnosite jedni druge i spremno opraštajte jedni drugima ako neko ima pritužbu na nekoga“ (Kološanima 3:13).

Prema tome, jasno je da je opraštanje pokazatelj ljubavi, koja nas „savršeno povezuje“ (Kološanima 3:14). Prema informacijama s veb-sajta Klinike Mejo, opraštanje...

  • vodi do zdravijih međuljudskih odnosa i razvija u čoveku empatiju i razumevanje prema onome ko ga je povredio

  • pruža unutrašnji mir i mir s Bogom

  • umanjuje brigu, stres i neprijateljska osećanja

  • ublažava simptome depresije

OPRAŠTAJTE SEBI. Oprostiti samom sebi možda je „nešto najteže“ ali je i „najvažnije za zdravlje“, kako mentalno tako i fizičko, navodi se u jednom medicinskom časopisu (Disability & Rehabilitation). Šta vam može pomoći u tome?

  • Ne očekujte savršenstvo od sebe, već prihvatite činjenicu da ćete vi, kao i svi ostali, praviti greške (Propovednik 7:20).

  • Učite na svojim greškama, pa ćete ih ređe ponavljati.

  • Budite strpljivi sa sobom; neke mane i loše navike ne možete promeniti preko noći (Efešanima 4:23, 24).

  • Družite se sa onima koji su pozitivni i dobri, ali i iskreni prema vama (Poslovice 13:20).

  • Ako nekoga uvredite, priznajte da ste pogrešili i što pre se izvinite. Kada imate mir s drugima, imaćete mir i sa samim sobom (Matej 5:23, 24).

BIBLIJSKI SAVETI ZAISTA POMAŽU!

Patriša, koju smo spomenuli na početku članka, zahvaljujući savetima koje je saznala tokom proučavanja Biblije, naučila je da oprašta. „Oslobodila sam se gneva koji me je trovao“, napisala je. „Sada je lakše i meni i ljudima oko mene. To što nam je Bog dao sve te savete, za mene su dokaz da nas voli i da nam želi najbolje.“

Čovek po imenu Ron je rekao: „Ne mogu da utičem na misli i postupke drugih, ali na svoje mogu. Da bih imao mir, morao sam da se oslobodim ogorčenosti. Zamislio sam mir i ogorčenost kao suprotne strane sveta, sever i jug. Nisam mogao biti na dva mesta u isto vreme. Sada mi je i savest mirna.“

^ odl. 8 Izvori: veb-sajtovi Klinike Mejo i medicinske ustanove Džon Hopkins i časopis Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology