Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

„Previše toga treba da uradim!“

„Previše toga treba da uradim!“

„Previše toga treba da uradim!“

DIZAČI tegova koji se takmiče na Olimpijadi ne pokušavaju da svaki dan postave novi rekord. Oni redovno vežbaju s manjim težinama i tako stiču snagu za veće terete. Ako bi se stalno iscrpljivali do krajnjih granica, mogli bi da oštete mišiće i zglobove i tako ugroze svoju karijeru.

Slično tome, ako ideš u školu verovatno se dosta naprežeš. Kad dobiješ teže zadatke ili treba da odgovaraš neki predmet, spreman si da uložiš još veći trud. * Ali šta ako je svaki tvoj dan ispunjen samo školskim zadacima i drugim obavezama? Možda ne stižeš da redovno jedeš ili da se dovoljno naspavaš. Ako si stalno pod velikim stresom, na kraju bi se mogao razboleti. Možda se upravo sada tako osećaš. *

Poplava domaćih zadataka

„Kako prelazim iz nižih u više razrede, dobijam sve više domaćih zadataka i sve su teži. Treba mi mnogo vremena da ih uradim“, kaže Hiroko, * 15-godišnjakinja iz Japana. „Ima puno drugih stvari kojima bih želela da se bavim, ali moram da uradim domaći za sutra. Ponekad me uhvati panika.“ Isti problem ima i 14-godišnja Svetlana iz Rusije, koja piše: „Sve teže mi pada da radim domaće zadatke. Svake godine imam veći broj predmeta u školi, a nastavnici nam zadaju više gradiva. Osim toga, svaki nastavnik smatra da je njegov predmet važniji od ostalih. Teško je naći ravnotežu i ispuniti sve obaveze.“

Zašto nastavnici daju učenicima toliko domaćih zadataka? Osamnaestogodišnji Žilberto iz Brazila piše: „Oni kažu da žele da nas pripreme za veliku konkurenciju koja vlada u borbi za radno mesto.“ Čak i ako je to slučaj, možda osećaš da si naprosto zatrpan domaćim zadacima. Možda bi mogao smanjiti napetost tako što ćeš drugačije gledati na njih i zatim preduzeti konkretne korake kako bi bolje iskoristio svoje vreme.

Gledaj na mnogobrojne domaće zadatke kao na pripremu da budeš uspešna odrasla osoba. Premda ti se čini da svim tim zadacima nema kraja, tvoje školske godine će proći brže nego što misliš. Kada se zaposliš, biće ti drago što si ispunio sve te zahtevne obaveze. Videćeš ’dobro od truda‘ koji si uložio u školovanje (Propovednik 2:24).

Mnogo stresa možeš izbeći ako si disciplinovan i dobro se organizuješ. (Vidi okvir  „Kako možeš smanjiti stres“.) Ako stvoriš naviku da domaće zadatke radiš temeljno i na vreme, tvoji nastavnici će verovatno steći poverenje u tebe i biće spremni da ti pomognu. Pretpostavimo da si ostavio takav utisak na nekog od njih. Ako se desi nešto neočekivano i unapred kažeš tom nastavniku da nećeš stići da na vreme završiš domaći zadatak, zar ne misliš da će on biti spremniji da ti izađe u susret? Jedan od Božjih slugu koji se zvao Danilo bio je „pouzdan i na njemu se nije mogao naći nikakav propust niti išta nepošteno“. Danilo je savesno izvršavao svoje obaveze i zbog toga je zadobio poštovanje i poverenje kralja kojem je služio (Danilo 6:4). Ako pristupaš svojim školskim obavezama poput Danila, tvoji nastavnici će verovatno biti spremni da pokažu razumevanje kada ti je to potrebno.

Da li ćeš se potpuno osloboditi stresa ako pažljivo slušaš na časovima, radiš domaće zadatke i završavaš druga zaduženja na vreme? Nećeš, jer izvestan stres može biti jednostavno rezultat tvoje želje da budeš dobar učenik. Podstaknut tom željom, ti ne tražiš način da zaobiđeš školske obaveze, već iskreno nastojiš da nešto naučiš i imaš koristi od nastave.

Stres te vrste je pozitivan i poželjan. Međutim, možeš biti izložen i stresu koji je štetan i bespotreban.

Preopterećeni vanškolskim aktivnostima

Zamisli nekoga ko uvek grubo upravlja svojim automobilom. On vozi velikom brzinom i naglo koči svaki put kad naiđe na znak „stop“. Zatim staje na gas i povećava brzinu uz škripu guma. Šta će taj vozač na kraju uraditi svom automobilu? Verovatno će oštetiti motor i druge delove, ako ga pre toga ne slupa u saobraćajnoj nesreći.

Slično tome, mnogi učenici nemilice iscrpljuju svoje telo i um aktivnostima pre i posle časova. Doktorka Deniz Klark Poup je pratila aktivnosti nekih učenika, o kojima je u svojoj knjizi Doing School napisala sledeće: „Njihov školski dan počinjao je rano, sat ili dva pre nego što većina odraslih krene na posao, i često se završavao kasno uveče, nakon fudbalskog treninga, časova plesa, sastanaka đačkog parlamenta, honorarnih poslova i izrade domaćih zadataka.“

Mladi koji iz dana u dan imaju tako brz tempo verovatno će pre ili kasnije osetiti neke posledice. Zbog stalne napetosti, mogu patiti od stomačnih tegoba i glavobolje. Hroničan umor slabi njihov imunološki sistem pa se mogu razboleti. Odjednom više nisu u stanju da postignu ni delić onoga što su ranije mogli i moraju poprilično da se bore kako bi obnovili snagu. Da li se i tebi desilo nešto slično?

Pohvalno je što ulažeš trud da bi ostvario vredne ciljeve, ali koliko god snage imao, ono što možeš uraditi u jednom danu ima svoje granice. Biblija pruža sledeći mudar savet: „Neka vaša razumnost bude poznata svim ljudima“ (Filipljanima 4:5). Dve definicije reči „razuman“ jesu „onaj ko nije sklon krajnostima i preterivanju“ i „onaj ko ispravno prosuđuje“. Razumna osoba donosi odluke koje ne štete ni njoj ni drugima. Ona pokazuje zrelost koja je u današnjem nestabilnom svetu od neprocenjive vrednosti. Zato, da bi sačuvao svoje zdravlje, budi razuman — razmisli o svojim aktivnostima i izostavi one koje su manje važne.

Težnja za bogatstvom

Međutim, neki mladi bi rekli da je razumnost pre smetnja nego pomoć u ostvarivanju njihovih ciljeva. Oni veruju da je ključ za uspeh dobro plaćen posao i blagostanje koje on donosi. Tako su razmišljali i neki s kojima je razgovarala dr Poup. Ona je zapazila: „Ti učenici su želeli da duže spavaju i poboljšaju svoje zdravlje, ali im njihov prepun raspored, uključujući školske i porodične obaveze, kao i obaveze na poslu, nije to dozvoljavao. Osim toga, želeli su da provode više vremena s prijateljima, bave se drugim stvarima ili se odmore nekoliko dana, ali većina njih je smatrala da u tom slučaju neće uspeti da zadrži visoke ocene. Znali su da ne mogu imati i jedno i drugo, ali im je budući uspeh bio važniji od sadašnje sreće.“

Bilo bi dobro da takvi učenici razmisle o onome što je rekao jedan mudar čovek: „Šta vredi čoveku ako dobije ceo svet, a izgubi život? Ili šta čovek može dati u zamenu za svoj život?“ (Matej 16:26). Tim rečima, Isus Hrist je upozorio da ciljevi koje smo sebi zacrtali nisu uvek vredni fizičke, emocionalne i duhovne cene koju plaćamo da bismo ih ostvarili.

Psiholog Madlin Levin je u svojoj knjizi The Price of Privilege pisala o „činjenici da novac, obrazovanje, moć, ugled i materijalna dobra ne pružaju zaštitu od nesreće ili emocionalne patnje“. Ranije citirana dr Poup je rekla sledeće: „Vidim toliko dece i roditelja koji se zbog pogrešne predstave o uspehu pošto-poto naprežu da dostignu savršenstvo.“ Zatim je dodala: „Najvažnije je da radimo na tome da budemo zdravi — mentalno, fizički i duhovno.“

Neke stvari su mnogo dragocenije od novca. Među njima su emocionalno i fizičko zdravlje, čista savest i prijateljstvo s našim Stvoriteljem. To su neprocenjivo vredni darovi od Boga. Ako ih izgubiš trčeći za slavom ili novcem, možda ih više nikad nećeš ponovo steći. S tim na umu, zapazi šta je Isus rekao: „Srećni su oni koji su svesni svojih duhovnih potreba [„koji su svesni da im je potreban Bog“, fusnota], jer je njihovo nebesko kraljevstvo“ (Matej 5:3).

Mnogi mladi se slažu s tim rečima. Premda se trude da daju sve od sebe u školi, oni znaju da akademski uspeh i materijalno bogatstvo ne vode do trajne sreće. Svesni su toga da težnja ka takvim ciljevima prouzrokuje nepotreban stres. Uvideli su da je zadovoljavanje potrebe za Božjim vođstvom temelj za istinski srećnu budućnost. Ako biste želeli da saznate kako možete postići sreću tako što ćete zadovoljiti svoje duhovne potrebe, izdavačima ovog časopisa, Jehovinim svedocima, biće drago da vam pomognu u tome.

[Fusnote]

^ Korisni saveti za one koji imaju slabiji uspeh u školi ili se ne trude dovoljno mogu se naći u knjizi Mladi pitaju — praktični odgovori na njihova pitanja, 2. tom, strane 114-120.

^ Više informacija o ovoj temi može se naći u članku „Mladi pitaju — kako da nađem više vremena za domaće zadatke?“, u izdanju Probudite se! od 22. januara 2004.

^ Neka imena su promenjena.

[Istaknuti tekst na 6. strani]

Koliko god snage imao, ono što možeš uraditi u jednom danu ima svoje granice

[Istaknuti tekst na 8. strani]

Sticanje znanja o Stvoritelju je najbolje obrazovanje koje možeš imati

[Okvir/Slika na 5. strani]

 KAKO MOŽEŠ SMANJITI STRES

❑ Da li gubiš puno vremena tražeći u beleškama i sveskama ono što ti je potrebno? Nekim ljudima je potrebna pomoć da bi bili bolje organizovani. Nemoj se ustručavati da pitaš druge za predloge.

❑ Imaš li naviku da odlažeš stvari? Za probu, potrudi se da uradiš neki zadatak pre određenog roka. Osetićeš olakšanje i zadovoljstvo, što će te motivisati da više ne čekaš poslednji trenutak da bi završio svoje obaveze.

❑ Da li ti tokom časova misli često lutaju? Pokušaj da mesec dana radiš sledeće: Pažljivo slušaj ono što se govori na časovima i vodi dobre beleške koje ćeš kasnije koristiti. Verovatno ćeš se prijatno iznenaditi kad vidiš koliko ti je lakše da radiš domaće zadatke. Taj pozitivan rezultat će smanjiti tvoj stres u školi.

❑ Pohađaš li fakultativnu nastavu koja ti donosi dodatne bodove, ali zahteva mnogo vremena i truda? Da li su takvi časovi zaista neophodni? Razgovaraj o tome sa svojim roditeljima. Pitaj za mišljenje nekoga ko ima uravnoteženo gledište o obrazovanju. Možda ćeš uvideti da dodatni časovi nisu presudni za uspešan završetak škole.

[Okvir na 6. strani]

PRIVIDNA ZAŠTITA

„Blago je bogatom čoveku utvrđen grad, i kao visok zid u mašti njegovoj“ (Poslovice 18:11). U drevno doba, ljudi su morali da podižu visoke zidove kako bi se zaštitili od napada. Ali zamisli da je grad u kom živiš okružen zidom koji postoji samo u tvojoj mašti. Koliko god se trudio da uveriš sebe da je taj zid stvaran, ti zapravo nemaš nikakvu zaštitu od neprijatelja.

Poput ljudi koji žive na potpuno nezaštićenom mestu, mladi koji jure za bogatstvom naići će na razočaranje. Zato je važno da roditelji pomognu deci da izbegnu zamku materijalizma i ne opredele se za život u gradu sa zidom koji je plod mašte.

Roditelj bi mogao da koristi sledeća biblijska načela kako bi podstakao dete na razmišljanje:

◼ Veliko bogatstvo često stvara mnogo više problema nego što ih rešava. „Bogatstvo ne da bogatome da spava“ (Propovednik 5:12; 1. Timoteju 6:9, 10).

◼ Osobi koja mudro planira nije potrebno bogatstvo da bi bila srećna. „Zamisli marljivog čoveka sigurno donose korist“ (Poslovice 21:5; Luka 14:28).

◼ Da bi neko bio zadovoljan, dovoljno je da ima prihode koji podmiruju osnovne potrebe. „Ne daj mi ni siromaštva ni bogatstva“ (Poslovice 30:8). *

[Fusnota]

^ Više informacija o opasnostima koje donosi materijalizam može se naći u izdanju Probudite se! od 8. aprila 2003, na stranama 20-21.

[Slike na 7. strani]

Nećeš uspeti da ostvariš ono što želiš ako se zaokupiš s previše aktivnosti

[Slika na 7. strani]

Domaće zadatke NEMOJ smatrati problemom već vrstom pripreme za buduće zaposlenje