Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Nisi e Toʻatolu na Saʻilia le Upu Moni i le Senituri 16​—O le ā na Iʻu i Ai?

Nisi e Toʻatolu na Saʻilia le Upu Moni i le Senituri 16​—O le ā na Iʻu i Ai?

“O LE ā le upu moni?” O le fesili lenā a Ponotio Pilato, le kovana Roma o tagata Iutaia i le uluaʻi senituri, na fai atu iā Iesu i le taimi o lona faamasinoga. (Ioane 18:38) O le mea moni e leʻi saʻilia e Pilato le upu moni. O lana fesili e iloa ai sa iai ni ona masalosaloga. Atonu na manatu Pilato, o le upu moni o so o se mea e filifili pe aʻoaʻoina se tagata e talitonu i ai, ma e lē mafai ona iloa aʻiaʻi e se tasi le upu moni. E toʻatele foʻi i latou i aso nei e manatu faapena.

Na lē mautonu tagata lotu i le senituri 16 i Europa po o le ā le mea moni e ao ona talitonu i ai. Na aʻoaʻoina i latou e faatatau i le tulaga sili o le pope ma talitonuga a le lotu, a o lea foʻi ua taatele i Europa nisi o aʻoaʻoga fou mai i le Toefuataʻiga. O le ā la e tatau ona latou talitonu i ai? E faapefea ona latou iloa le upu moni?

I lenā vaitaimi, na toʻatele i latou na maumauaʻi e saʻilia le upu moni e aofia ai ma tamāloloa nei e toʻatolu. * Na faapefea ona latou iloa le upu moni mai i aʻoaʻoga sesē? O le ā na iʻu i ai a latou saʻiliʻiliga? Seʻi o tatou iloilo a latou taumafaiga.

“TAU INA IA FAASILISILIA PEA LE TUSI PAIA”

O Wolfgang Capito o se alii na mauaa ona talitonuga faalelotu. O ia o sē na suʻesuʻe i togafitiga faafomaʻi, i le tulafono, ma i mataupu faalelotu. Na avea foʻi o ia o se patele i le 1512, ma mulimuli ane ia faia ni galuega faalelotu mo le akiepikopō o Mainz.

I le taimi muamua, na taumafai Capito e teena aʻoaʻoga o le Toefuataʻiga, ia sa feteenaʻi ma aʻoaʻoga a le Katoliko. Peitaʻi e leʻi umi ae taaʻina ona manatu e ē na toefuataʻiina le lotu. O le ā sa ia faia? Na tusi le tusitala o talafaasolopito o James M. Kittelson e faapea, ina ua faalogo Capito i aʻoaʻoga eseese, na manatu o ia o le “auala sili lava e iloa ai le saʻo o lana talaʻiga o le saʻili lea i le Tusi Paia, auā e saʻo manatu o loo iai.” Na manatu Capito e lē faale-Tusi Paia le aʻoaʻoga a le lotu, e mafai ona faaliliuina le uaina ma le areto e avea ma tino ma toto o Iesu, ma le tapuaʻi atu i sagato. (Tagaʻi i le pusa “ Iloilo pe e Moni Nei Mea.”) O lea, na ia tuua ai loa lona tofiga maualuga na galue ai mo le akiepikopō i le 1523, ae faamautū i le aai o Strasbourg, lea sa toʻatele ai tagata na lagolagoina le toefuataʻiina o le lotu i lenā vaitaimi.

Na avea le maota o Capito i Strasbourg ma nofoaga na feiloaʻi ai ē e eseese talitonuga, ma talanoa ai e uiga i mataupu faalelotu ma aʻoaʻoga o le Tusi Paia. E ui lava sa lagolagoina pea e nisi o le Toefuataʻiga le aʻoaʻoga o le Tolutasi, ae na taʻua i le tusi The Radical Reformation, o tusitusiga a Capito na atagia mai ai lona “lē taliaina o le Tolutasi.” Aiseā? Na iai se tagata Sepania na suʻesuʻe i mataupu faalelotu e suafa iā Michael Servetus na ia faaaogā le Tusi Paia e faamaonia ai le sesē o le Tolutasi, ma na fiafia Capito i le auala na faamatalaina ai lenā talitonuga. *

Sa faaeteete Capito i le faailoaina atu o ona manatu, ona e ogaoga iʻuga e oo i se tasi e teena le Tolutasi. Peitaʻi, o ana tusitusiga na atagia mai ai ua leva ona ia fesiligia pe moni le Tolutasi e aunoa ma le iloa e se isi, ma a o leʻi feiloaʻi foʻi ma Servetus. Na mulimuli ane tusi se patele e faapea, “na filifili [Capito ma ana aumea] e iloilo le Tolutasi Paia [ma] latou teena ai e aunoa ma le faailoaina atu i le lotu.” I se senituri mulimuli ane, na faia ai se lisi o tusitala na taulamua e teena le Tolutasi, ma na muamua ai le suafa o Capito i lenā lisi.

Na manatu Wolfgang Capito ua lē taulau le lotu ona o le “lē faaaogāina atoatoa o le Tusi Paia”

Na talitonu Capito o le Tusi Paia o le puna o le upu moni. Na ia faapea mai: “Tau ina ia faasilisilia pea le Tusi Paia ma le tulafono a Keriso i suʻesuʻega faalelotu.” Na taʻua e Dr. Kittelson, “na maumauaʻi [Capito] e faapea, ua lē taulau tagata e suʻesuʻe i mataupu faalelotu ona o lo latou lē faaaogāina atoatoa o le Tusi Paia.”

Na iai foʻi lenei faanaunauga o le saʻilia o upu moni o le Tusi Paia iā Martin Cellarius (po o Martin Borrhaus) o se alii talavou na nofo i le maota o Capito i le 1526.

“MANATU E UIGA I LE ATUA MONI”

Itulau muamua o le tusi a Martin Cellarius’ o le On the Works of God, lea na ia faatusatusa ai aʻoaʻoga a le lotu ma le Tusi Paia

Sa fanau Martin Cellarius i le 1499. O ia o se tagata maelega e suʻesuʻe i filosofia ma mataupu faalelotu, ma sa avea o ia o se faiaʻoga i Wittenberg, i Siamani. Talu ai o Wittenberg na amata ai le Toefuataʻiga, o lea na vave ai ona masani Cellarius iā Martin Luther ma isi tagata na toefuataʻiina aʻoaʻoga a le lotu. Na faapefea ona iloa e Cellarius le eseesega o upu moni o le Tusi Paia mai i manatu o tagata?

E tusa ai o le tusi o le Teaching the Reformation, na talitonu Cellarius e mafai ona maua le malamalamaga saʻo “pe a faitau māeʻaeʻa i le Tusi Paia, faatusatusa mau o le Tusi Paia lava ia, ma tatalo ma le lotomaulalo.” O le ā le iʻuga o saʻiliʻiliga a Cellarius i le Tusi Paia?

Iā Iulai 1527, na lomia ai e Cellarius ana saʻiliʻiliga i le tusi On the Works of God. Na tusi o ia e faapea, o sauniga faalelotu e pei o le sauniga lea e manatu e liua ai le areto ma le uaina e avea ma tino ma toto o Iesu, ua na o ni mea faafaatusa. Na taʻua e le polofesa o Robin Barnes, o le tusi a Cellarius na “faaalia mai ai foʻi ni valoaga faale-Tusi Paia e uiga i se vaitaimi o mala ma mafatiaga, lea e iʻu atu ai i le toe faafouina o le lalolagi atoa.”​—2 Peteru 3:10-13.

E mataʻina foʻi faamatalaga a Cellarius e tusa ai o le tulaga o Iesu Keriso. E ui e na te leʻi teena tuusaʻo le Tolutasi, ae na faaeseese e Cellarius le “Tamā i le Lagi” mai i “lona Alo o Iesu Keriso.” Na tusi o ia e faapea, o Iesu o se tasi o atua mai i le tele o atua, ma o se tasi o atalii o le Atua e ou le malosi uma lava.​—Ioane 10:34, 35.

Na taʻua e Robert Wallace i lana tusi Antitrinitarian Biography (1850) e leʻi lagolagoina e tusitusiga a Cellarius le talitonuga o le Tolutasi, lea e toʻatele i latou na talitonu i ai i le senituri 16. * Na manatu nisi o faitofā e foliga mai na teena e Cellarius le aʻoaʻoga o le Tolutasi. Na taʻua Cellarius o se tasi o meafaigaluega a le Atua, lea “na aʻoaʻoina atu manatu e uiga i le Atua moni ma Keriso.”

FAAMOEMOE E TOE FAAFOʻISIA LE UPU MONI

I le pe ā o le 1527, na faamautū ai foʻi i Wittenberg se isi tagata e suʻesuʻe i mataupu faalelotu e suafa iā Johannes Campanus, ma o ia o se tasi o faitofā sili i lona vaitaimi. E ui sa auaufaatasi o ia ma tagata na toefuataʻiina le lotu, peitaʻi e leʻi fiafia o ia i aʻoaʻoga a Martin Luther. Aiseā?

Na teena e Campanus le aʻoaʻoga e mafai ona liua faavavega le areto ma le uaina e avea ma tino ma toto o Iesu, faapea le aʻoaʻoga o le tuufaatasia o le toto ma le tino o Iesu faatasi ma le areto ma le uaina. * Na tusi André Séguenny, na talitonu Campanus, “e avea pea le Areto ma areto e lē mafai ona suia, ae i sauniga faalelotu, e faatusa mai ai le tino o Keriso.” I se fonotaga i Marburg i le 1529, na talanoaina ai manatu e uiga i lea mataupu, ma e leʻi faatagaina ona faailoa atu e Campanus mea na ia aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia. Ina ua māeʻa lenā fono, na amusia Campanus e tagata sa i le vaega o le Toefuataʻiga i Wittenberg.

Na fesiligia e Johannes Campanus i lana tusi o le Restitution le aʻoaʻoga o le Tolutasi

Na sili ona lē fiafia i latou o sui o le Toefuataʻiga i talitonuga o Campanus e uiga i le Tamā, le Alo, ma le agaga paia. I lana tusi o le Restitution i le 1532, na taʻua ai e Campanus e eseese Iesu ma lona Tamā. Na ia faapea mai e “tasi” le Tamā ma le Alo e pei lava ona “tino e tasi” se tane ma se avā, peitaʻi o i laʻua o ni peresona eseese se lua. (Ioane 10:30; Mataio 19:5) Na taʻua e Campanus o loo faaaogā foʻi e le Tusi Paia lenā lava faataʻitaʻiga, e faailoa mai ai e sili atu le Tamā i lo o le Alo: “O le ulu o le fafine o le tane; a o le ulu o Keriso o le Atua.”​—1 Korinito 11:3.

Ae e faapefea le agaga paia? Na saʻili Campanus i le Tusi Paia ma na ia tusi e faapea: “E leai se mau o le Tusi Paia e iloa ai o le Agaga Paia o se isi peresona . . . O le agaga o le Atua o lona mana galue lea E na te faaaogā e saunia ma faataunuuina ai mea e finagalo i ai o ia.”​—Kenese 1:2.

Na taʻua e Luther ia Campanus o sē e taufaaleaga ma o se fili o le Alo o le Atua. Na manaʻo foʻi se isi mai i le vaega o le Toefuataʻiga e fasiotia Campanus, peitaʻi e leʻi faavaivai ai o ia. E tusa ai o le tusi The Radical Reformation, “na talitonu Campanus e faapea ua paʻū maulalo le tulaga o le lotu ona ua lē o toe mulimuli i le malamalamaga saʻo o loo i le Tusi Paia, faapea aʻoaʻoga na talitonu i ai le ʻauaposetolo e tusa ai o le tulaga moni o le Atua.”

E leʻi iai se faanaunauga o Campanus e fai sana lava ʻaulotu. Na ia taʻua e faapea na ia saʻili ma le punouaʻi mo le upu moni “i totonu o le tele o lotu māvae ma i tagata e ese a latou aʻoaʻoga faalelotu.” Na faamoemoe Campanus o le a mafai e le Lotu Katoliko ona toe faafoʻisia mai aʻoaʻoga moni faa-Kerisiano. Peitaʻi, na mulimuli ane molia o ia e tagata maualuluga o le Katoliko, ma e foliga mai na faafalepuipuiina o ia i le silia ma le 20 tausaga. E manatu tusitala o le talafaasolopito na maliu Campanus i le 1575.

“IA TOFOTOFO I MEA UMA”

O le suʻesuʻe māeʻaeʻa i le Tusi Paia na mafai ai e Capito, Cellarius, Campanus ma isi ona iloa le upu moni. E ui lava e leʻi ōgatusa ma le Tusi Paia aʻoaʻoga uma na maua e nei tagata na saʻili mo le upu moni, peitaʻi na saʻili ma le lotomaulalo nei tane i le Tusi Paia, ma faasilisilia upu moni na latou aʻoaʻoina mai ai.

Na apoapoaʻi atu le aposetolo o Paulo i ona uso Kerisiano: “Ia tofotofo i mea uma; ia taofimau i le mea e lelei.” (1 Tesalonia 5:21) Afai o loo e saʻili mo le upu moni, e mafai ona fesoasoani atu Molimau a Ieova e ala i le saunia o le tusi, O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?

^ pala. 4 Tagaʻi i le pusa “Let Both Grow Together Until the Harvest,” i le itulau e 44 o le tusi Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 8 Tagaʻi i le mataupu “Michael Servetus—A Solitary Quest for the Truth,” i le Awake! May 2006, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 17 E tusa ai ma le faaaogāina e Cellarius o le upu “atua” e faasino atu iā Keriso, o loo faapea mai le tusi Antitrinitarian Biography: “O loo faaaogāina i inei le upu deus, ae lē o le Deus lea e faasino atu tau lava o le Atua Silisili Ese.”

^ pala. 20 Na aʻoaʻoina e Luther e faapea, na “tuufaatasia” le areto ma le uaina faatasi ma le tino ma le toto o Iesu i le taimi o le Tausamiga a le Alii.