Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe na Tupuga Mai Gagana Eseese Mai le “ʻOlo o Papelu”?

Pe na Tupuga Mai Gagana Eseese Mai le “ʻOlo o Papelu”?

“Ona faataapeapeina lea o i latou e Ieova mai i lea mea i le lalolagi atoa, ma ua latou tuua ai le fausiaina o le aai. O le mea lea ua faaigoa ai lea nofoaga o Papelu, auā o i inā na faafenuminumiaʻi ai e Ieova le gagana a le lalolagi.”​—Kenese 11:8, 9.

PE NA tupu moni lenā mea? Pe na tautatala tagata uma i le taimi e tasi i gagana eseese? E tauemu nisi i le faamatalaga a le Tusi Paia i le auala na amata ma faasalalau atu ai gagana. Ua faapea mai se tasi tusitala: “O le tala e faatatau i le ʻOlo o Papelu, o se tasi lea o tala e sili ona pepelo.” E oo lava i se rapi Iutaia na faapea mai o lenei tala, “ua na o se manatu e tau faamalamalama ai le māfuaaga ua eseese ai gagana.”

Aiseā e lē talitonu ai tagata i le tala e faatatau i le ʻOlo o Papelu? Talu ai e feteenaʻi ma le tele o manatu e faatatau i le amataga mai o gagana. O se faataʻitaʻiga, na taʻua e nisi o tagata atamamai e leʻi faafuaseʻi lava ona iai le tele o gagana, ae na faasolosolo ona aliaʻe mai i le “gagana autū” sa iai. E talitonu nisi na aliaʻe mai le tele o uluaʻi gagana mai se gagana e na o leo, ae mulimuli ane ua avea ma gagana tautala. O nei talitonuga faapea ma isi talitonuga feteenaʻi, ua māfua ai ona ioe le toʻatele i le manatu o le polofesa o W. T. Fitch i lana tusi The Evolution of Language e faapea: “E lē o iai lava se tali mautū i le māfuaaga ua eseese ai gagana.”

O le ā se mea ua iloa e tagata suʻesuʻe i toega o mea i le eleele e faatatau i le amataga mai o gagana? Po o faamaonia i nei suʻesuʻega na talitonuga, po o faamaonia ai le tala e faatatau i Papelu? Seʻi o tatou iloilo totoʻa lenā tala i le Tusi Paia.

O FEA MA O ANAFEA NA TUPU AI?

O loo faamatalaina i le Tusi Paia na fenuminumiaʻi gagana ma faataapeapeina tagata “i laufanua o Senara,” lea na taʻua mulimuli ane o Papelonia. (Kenese 11:2) O anafea na tupu ai lenā mea? Ua faapea mai le Tusi Paia ina ua ʻvaevaeina le lalolagi’ i aso o Peleko, lea na fanau pe tusa ma le 250 tausaga a o leʻi soifua mai Aperaamo. O lea, na fenuminumiaʻi gagana ma faataapeapeina tagata pe tusa ma le 4,200 tausaga ua mavae.​—Kenese 10:25; 11:18-26.

E manatu nisi tagata atamamai, e tasi lava le uluaʻi gagana na tupuga uma mai ai gagana ua iai i le taimi nei—o le gagana autū lea e manatu sa tautatala ai tagata i le toetoe 100,000 tausaga ua mavae. * Ua faapea mai nisi, o gagana o loo iai i aso nei, e fesootaʻi atu i le tele o uluaʻi gagana sa tautatala ai tagata i le 6,000 tausaga ua mavae. Ae faapefea i tagata e suʻesuʻeina gagana ona saʻili auala e toe faaolaola ai gagana e lē o toe iai? Ua taʻua i le mekasini o le Economist: “E faigatā ona faia lenā tulaga. I le lē pei o tagata e suʻesuʻeina meaola, e lē mafai ona faaaogāina e tagata e suʻesuʻeina gagana ni toega o mea e faamaonia ai o latou talitonuga.” Ua taʻua atili i lenā mekasini, na maua iʻuga o suʻesuʻega a se tasi tagata e suʻesuʻeina gagana ae talitonu i le faaevolusione, e ala i ni “taumatematega e lē faavaea.”

E ui lava i na manatu, ae o loo iai toega o mea e faamaonia ai suʻesuʻega a i latou e suʻesuʻeina gagana. O ā nei toega o mea, ma o le ā ua faailoa mai ai e faatatau i le amataga o gagana? Ua faapea mai le The New Encyclopædia Britannica: “Pe tusa ma le 4,000 pe 5,000 tausaga le umi o uluaʻi faamaumauga sa maua o gagana sa tautatala ai.” O fea na maua ai e tagata suʻesuʻe nei uluaʻi faamaumauga? I le pito i lalo o Mesopotamia lea sa iai Senara i aso anamua. * O lea, ua ōgatusa lelei nei faamaoniga vaaia ma faamatalaga a le Tusi Paia.

ESEESE GAGANA, ESEESE MANATU

Ua faapea mai le Tusi Paia, na gaoioi le Atua i Papelu ina ia “faafenuminumiaʻi la latou gagana, ina ia lē malamalama ai le tasi i le gagana a le isi.” (Kenese 11:7) O le iʻuga, ʻna tuua e tagata le fausiaina o le aai’ o Papelu ma ʻna faataapeapeina i le lalolagi atoa.’ (Kenese 11:8, 9) O lea, e lē o faapea mai le Tusi Paia na tupuga mai nisi gagana fou o loo iai i le taimi nei i se “gagana autū” e tasi sa iai. Nai lo lea, o loo faamatala ai le faafuaseʻi ona aliaʻe mai o le tele o gagana fou i lenā taimi, ma ua faigofie ona malamalama ituaiga eseese i o latou manatu ma faalogona.

O se tusitusiga i papamaa i le meleniuma e tolu T.L.M. mai Mesopotamia

Ae faapefea gagana a vaega eseese o loo iai i aso nei i le lalolagi? Pe e tutusa pe e eseese? Na tusi Lera Boroditsky, o se saienitisi e feagai ma suʻesuʻega o le mafaufau e faapea: “A o faia saʻiliʻiliga loloto a i latou e suʻesuʻeina gagana e faatatau i gagana o loo tautatala ai le lalolagi (pe tusa ma le 7,000 gagana, ae na o sina vaega o na gagana ua māeʻa ona iloiloina), e tele gagana eseese na aliaʻe mai ai.” O lea, e ui ina talitutusa gagana e tautatala ai tagata e toʻatele e pei o Cantonese ma tagata Hakka i le itu i saute o Saina, ae e matuā ese lava mai i le gagana o loo tautatala ai le toʻatele o tagata i West Catalan po o Valencian i Sepania.

E suia atoatoa e gagana le auala e mafaufau ma faamatalaina ai e tagata le lalolagi, o lanu, o le aofaʻiga o ni mea, nofoaga ma le faasinomaga. O se faataʻitaʻiga, e ono faapea mai se tagata i se tasi gagana: “Faafetai,” o lona uiga o loo ia manaʻo i ai. Peitaʻi, i se isi gagana e uiga atu le “Faafetai” i le leai. O le eseesega o gagana e faigatā ai ona malamalama le tasi i le isi. E lētioa faigatā i tagata na fausia le ʻOlo o Papelu ona faamāeʻaina lenā galuega.

PO O SE GAGANA TAUTALA PE E NA O NI LEO?

O le ā le uluaʻi gagana sa faaaogāina e tagata? Ua faapea mai le Tusi Paia sa fafau aʻe e le uluaʻi tagata o Atamu ni upu fou, ina ua ia faaigoaina meaola uma ma manufelelei uma. (Kenese 2:20) Sa ia fatuina foʻi ni solo e faailoa atu ai ona faalogona mo lana avā. Na faamatalaina foʻi ma le manino e lana avā le faatonuga a le Atua ma iʻuga e oo i ai pe a lē usiusitaʻi iā te Ia. (Kenese 2:23; 3:1-3) O lea, o le uluaʻi gagana na faigofie ai i tagata ona fesootaʻi ma isi ma fefaaaliaʻi o latou manatu ma faalogona.

O le fenuminumiaʻi o gagana i Papelu na faafaigatā ai i tagata ona fesootaʻi ma faia galuega. Peitaʻi, na lavelave a latou gagana fou e pei o le uluaʻi gagana. Ina ua mavae ni nai senituri, na fausia e tagata aai tetele, faamaopoopoina vaegaʻau malolosi, ma faia fefaatauaʻiga faavaomalo. (Kenese 13:12; 14:1-11; 37:25) Pe na mafai ona latou faataunuuina na mea e aunoa ma le faaaogāina o le tele o faaupuga ma kalama eseese? Pe a fua i le manatu o le Tusi Paia, o le uluaʻi gagana faapea ma le tele o isi gagana na aliaʻe mai Papelu, e lē na o ni leo ae o gagana tautala e malamalama ai tagata.

Ua lagolagoina lenā manatu e tagata suʻesuʻe i aso nei. Ua faapea mai le The Cambridge Encyclopedia of Language: “E ui lava e faigofie le auala o loo ola ai tagata o nisi o atunuu, ae e lavelave a latou gagana.” I se tulaga talitutusa, i lana tusi The Language Instinct na faapea mai ai Steven Pinker o se polofesa i Harvard College: “E leai se gagana e taʻua o se gagana mo ē e leʻi aʻoaʻoina.”

LE GAGANA O LE A IAI I LE LUMANAʻI

I le māeʻa ai ona iloiloina o le umi talu ona iai “toega o mea” e faamaonia ai suʻesuʻega i gagana ma le nofoaga na maua ai, le eseesega o gagana, ma le lavelave o uluaʻi gagana, o le ā se mea ua tatou aʻoaʻoina mai ai? Ua faapea mai le toʻatele, e saʻo aʻiaʻi faamatalaga o loo aumaia i le Tusi Paia e faatatau i mea na tutupu i Papelu.

O loo taʻua i le Tusi Paia na faafenuminumiaʻi e Ieova le Atua le gagana i Papelu, talu ai sa fouvale tagata iā te ia. (Kenese 11:4-7) E ui i lea, na ia folafola o le a ia ʻtuuina atu i nuu le gagana mamā, ina ia latou valaau uma lava i le suafa o Ieova, ma latou auauna soosootauʻau ai iā te ia.’ (Sefanaia 3:9) O lenei “gagana mamā” po o le upu moni mai le Afioga a le Atua, e autasia ai tagata mai le lalolagi atoa. Ua talafeagai la ona faapea atu, o le a autasia e le Atua tagata i le lumanaʻi i le tuuina atu lea iā i latou o se gagana e tasi e malamalama ai, nai lo o le fenuminumiaʻi e pei ona iai i Papelu.

^ pala. 8 O manatu e uiga i gagana, e masani lava ona faavae mai i manatu e faapea, o tagata e tupuga mai i manu e pei o manukī. Ina ia malamalama atili i nei manatu, tagaʻi i le itulau e 27-29 o le polosiua The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 9 Na mauaina e tagata ʻeli palapala mai a latou suʻesuʻega, ni ʻolo maualuluga i le vaipanoa o Senara. Ua faapea mai le Tusi Paia, sa faaaogā e tagata na fausia le ʻolo i Papelu piliki ae lē o maa, ma na faaaogā le tā e sosoo ai piliki. (Kenese 11:3, 4) O loo taʻua i le The New Encyclopædia Britannica, e “seāseā pe matuā leai lava” foʻi se maa e maua i Mesopotamia, ae na tele pea le tā.