Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

5. Valoaga ua Faataunuuina

5. Valoaga ua Faataunuuina

Māfuaaga e Faatuatuaina ai le Tusi Paia

5. Valoaga ua Faataunuuina

Seʻi mafaufau i se tagata vāaitau e saʻo pea lana vaaiga i le tala o le tau. Pe a ia faapea mai o le a timu, pe e te alu ma ave se faamalu?

E TELE valoaga o loo i le Tusi Paia. * E manino faamaumauga o loo iai e pei ona tusia i talafaasolopito. E saʻo i taimi uma valoaga a le Tusi Paia.

Vala e matilatila ai. E masani ona patino faamatalaga o valoaga o le Tusi Paia, ma e faataunuuina vala uma seʻia oo i vala e aupito i laiti. E masani ona aofia ai mataupu e tāua, ma valoia mea e ese mai mea na faatalitalia e i latou na ola i le taimi na tusia ai.

Se faaaʻoaʻoga mataʻina. Na fuafua ma fausiaina Papelonia anamua i autafa o le Vaitafe o Eufirate, na taʻua Papelonia anamua o le “aai mo faiga faapolotiki, lotu, ma aganuu o Sasaʻe anamua.” I le pe ā ma le 732 T.L.M., na tusia ai e le perofeta o Isaia se valoaga mataʻutia, o le a paʻū Papelonia. Na faamatala auʻiliʻili e Isaia mea o le a tutupu: O le a faataunuu e se taʻitaʻi e suafa iā “Kuresa” o le a ia faatoʻilaloina, o le a “faapaʻumātuina” le vaitafe o Eufirate, ma o le a lē “punitia foʻi faitotoʻa” o le aai. (Isaia 44:27–45:3) Pe tusa o le 200 tausaga mulimuli ane, iā Oketopa 5, 539 T.L.M., na faataunuu uma ai vala taʻitasi o le valoaga. Na faamaonia e le tusitala o talafaasolopito a Eleni o Herodotus (senituri lona lima T.L.M.) le auala na faatoʻilaloina ai Papelonia. *

Se valoaga mataʻutia. Sa faia atili e Isaia se isi valoaga e faateʻia ai e faatatau iā Papelonia: “E lē toe ainā e faavavau.” (Isaia 13:19, 20) E mataʻutia le valoiaina o le lē toe ainā e faavavau o le aai e ui i lona tulaga malosi na iai. Atonu e te faatalitalia se aai faapena e toe fausia pe a faaleagaina. E ui na iai pea Papelonia mo sina taimi ina ua faatoʻilaloina, ae na iʻu lava ina taunuu upu a Isaia. Na faapea mai le mekasini o le Smithsonian, O le mea na iai Papelonia anamua “Ua avea nei ma se nuu e pefua, vevela, mafolafola, ma ua tuufua.”

E mataʻina le mafaufau atu i le mataʻutia o le valoaga a Isaia. E tai pei le mea na ia valoiaina, ma le valoia faapea o le a faatamaʻia se taulaga telē e pei o Niu Ioka po o Lonetona, i le 200 tausaga mai le taimi nei, ona faapea mai lea ma le loto tele o le a lē toe āina e faavavau. A o se mea e maofa ai na taunuu moni le valoaga a Isaia! *

I le faasologa o nei mataupu, ua tatou iloiloina ai nisi o faamaoniga ua faatalitonu ai le faitau miliona o tagata e faatuatuaina le Tusi Paia. O lea la, ua latou talitonu o le Tusi Paia e maufaatuatuaina e faatonu ai o latou ala. Aiseā e te lē suʻesuʻe atili ai, ma vaai pe e mafai foʻi ona e talitonuina le Tusi Paia?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 O tala o le tau e faasino atu i mea e atonu e tutupu. O valoaga o le Tusi Paia e faagaeeina e le Atua, o lē e mafai ona suia tulaga o mea pe a ia finagalo i ai.

^ pala. 6 Mo nisi faamatalaga i le faataunuuina o valoaga a Isaia, tagaʻi i le itulau e 27-29 o le polosiua A Book for All People, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 8 Mo nisi faaaʻoaʻoga o valoaga o le Tusi Paia ma mea moni o loo i faamaumauga o talafaasolopito i o latou faataunuuga, tagaʻi i itulau e 117-133 o le tusi The Bible—God’s Word or Man’s? lomia e Molimau a Ieova.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 27]

Na valoia ma le saʻo e le Tusi Paia, o le a faatoʻilaloina e se taʻitaʻi e suafa iā Kuresa le nuu malosi o Papelonia