Alu i mataupu o loo iai

Tuigātoto​—Manatu o Fomaʻi i Aso Nei

Tuigātoto​—Manatu o Fomaʻi i Aso Nei

Ua faitau sefulu tausaga o faitioina Molimau a Ieova i lo latou lē talia o tuigātoto. O lo latou teena o tuigātoto e faavae mai i le faatonuga faale-Tusi Paia ina ia ‘taumamao mai i le toto,’ ma e masani ona feteenaʻi ma le tulaga e manatu fomaʻi e sili ona lelei mo gasegase.​—Galuega 15:29.

Peitaʻi, ua faatupulaʻia pea i latou e iai tomai faafomaʻi ua latou faailoa mai nisi o māfuaaga faafomaʻi, e ao ai ona faaaogā isi togafitiga e lē faaaogāina ai tuigātoto.

I le 2013, sa iai i le Stanford Medicine Magazine, o se mekasini a le Stanford University School of Medicine, se lipoti faapitoa e faatatau i le toto ma e iai se vaega na faamatuaina, ‘⁠Aiseā ua Faaitiitia ai Tuigātoto?’ Na taʻua e Sarah C. P. Williams, o le tusitala o lenā mataupu e faapea: “Ua faaalia mai i le tele o suʻesuʻega, i le silia ma le sefulu tausaga ua mavae, ua matuā sili ona faaaogāina e falemaʻi i le lalolagi aoao toto o loo ofoina atu, nai lo o toto o loo manaʻomia mo tagata mamaʻi i taimi o taotoga ma isi togafitiga.”

Na sii mai e lenei tusitala le manatu o Patricia Ford, M.D., o lē na faavaeina ma avea ma faatonu a le The Center for Bloodless Medicine and Surgery i le falemaʻi i Pennsylvania. Ua faapea mai Dr. Ford: “Ua matuā mauaa i le toʻatele o fomaʻi le manatu o le a maliu se tasi pe afai e lē oo lona toto i se maualuga faatulagaina, ma o le toto le auala sili e faasaoina ai le ola . . . E iai nisi o taimi e saʻo ai lenā manatu, a ae o le tele lava o taimi e lē saʻo ai lenā manatu pe a fua i le toʻatele o tagata sa fai tuigātoto.”

Na taʻua atili e Dr. Ford, o sē e togafitia le pe ā ma le 700 o Molimau a Ieova i tausaga taʻitasi: “O le toʻatele o fomaʻi ou te talanoa i ai . . . e iai le manatu sesē e faapea e lē mafai ona ola se tagata maʻi pe a aunoa ma se tuigātoto . . . E oo foʻi iā te aʻu na iai se taimi na ou manatu ai faapena. Peitaʻi, na vave ona ou iloa e mafai ona togafitia nei tagata mamaʻi e ala i le faaaogā o isi togafitiga faigofie.”

Iā Aokuso 2012, na lomia ai i le Archives of Internal Medicine, le iʻuga o se suʻesuʻega e 28 tausaga le umi, na faia i tagata na taoto o latou fatu i se tasi o falemaʻi. Na iloa mai i lenā saʻiliʻiliga, na sili atu ona vave manuia tagata Molimau a Ieova nai lo o i latou sa tui i ai le toto. E leʻi tele ni aafiaga na oo i Molimau, na vave ona manuia ina ua uma le taotoga, ma faaauau ona ola mo le isi 20 tausaga mulimuli ane. Peitaʻi, e lē o le tulaga lenā na iai mo i latou na talia tuigātoto.

Na taʻua i le lomiga The Wall Street Journal, lea na lomia iā Aperila 8, 2013: “Ua tele tausaga o faia togafitiga e aunoa ma se tuigātoto mo tagata mamaʻi e teena tuigātoto ona o o latou talitonuga faalelotu. I aso nei, ua tele ina faia i falemaʻi na lava togafitiga . . . Ua taʻua e nisi o fomaʻi tipitipi e sili ona tomai i togafitiga e aunoa ma le toto, o le lē faaaogāina o le toto ua faaitiitia ai tupe faaalu i le faatauina, teuina, faamamā, siakiina ma le tuiina o toto. E sili atu i lenā, ua faaitiitia ai foʻi le lamatiaga o le aafia i āuga lē lelei mai i tuigātoto, faapea isi aafiaga ia e umi ai lava ona taofia se tagata maʻi i le falemaʻi.”

E lētioa taʻua e Robert Lorenz, o le faatonu o le faasoasoaina o le toto i le falemaʻi o le Cleveland Clinic e faapea: “E vave lava ona e lagona o loo e fesoasoani i se tagata maʻi, pe afai e te tui atu i ai le toto . . . Ae ua iloa mai i saʻiliʻiliga, e iai aafiaga lē lelei o lenā faiga a o faagasolo taimi.”

a Ina ia iloa atili e faatatau i manatu o Molimau a Ieova i le toto, tagaʻi i le mataupu “Fesili e Masani Ona Lagā​—Aiseā e Tou te Lē Talia ai Tuigātoto?