Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Eskê mandango mbeti nga na nginza la asara si gigi ti zo aga nzoni?

Eskê mandango mbeti nga na nginza la asara si gigi ti zo aga nzoni?

Mingi ti azo apensé so mandango mbeti ayo nga na mosoro la ayeke sara si gigi ti zo aga nzoni. Ala tene so tongana mbeni zo amanda mbeti na université apeut ti aidé lo ti ga nzoni zo ti kua, a yeke ne lo na yâ ti sewa ti lo nga lo yeke ga nzoni molenge ti kodro. Ala peut ti pensé so ti manda mbeti ayo ayeke sara si azo asara kua so a payé ala dä bien nga ala so ayeke na gbâ ti nginza la ayeke na ngia.

YE SO MINGI TI AZO ASORO

Bâ atënë so mbeni koli so iri ti lo ayeke Zhang Chen, na Chine atene: “Mbi pensé lani so ti tene mbi duti na ngia na yâ ti gigi ti mbi, mbi bezoin ti gue na université tongaso si mbi sara mbeni kua so a payé mbi dä bien si mbi sigi na yâ ti yere.”

Ti tene azo aduti nzoni na yâ ti gigi ti ala, mingi ti ala aye ti gue na akota université, peut-être na kodro-wande. Ye ni so ague lani na li ni mingi juska na temps so COVID-19 asara si ayeke ngangu na azo ti voyagé. Na ngu 2012, mbeni rapport (Organisation de coopération et de développement économiques) atene: “Tongana a mû azo 100 so amanda mbeti na kodro-wande, azo so alondo na Asie ayeke 52.”

Mingi ni, ababâ na amama ayeke sara akota sacrifice ti tene amolenge ti ala ague na université na kodro-wande. Qixiang, mbeni koli so alondo na Taïwan, atene: “Babâ na mama ti mbi ayeke lani na mosoro ape, me ala tokua e amolenge ti ala osio kue na université na États-Unis.” Ti payé mara ti université tongaso, sewa ti lo, tongana ti mingi ti ambeni, ayeke sara gbâ ti bon.

ESKÊ MANDANGO MBETI AYEKE GA NA AYE TI NZONI NA PEKO NI?

Mingi ti azo so amanda mbeti ayo nga so agi ti ga azo ti mosoro ayeke découragé

Mandango mbeti apeut ti ga na ambeni nzoni ye na yâ ti gigi ti zo, me a yeke ga lakue pëpe na awamandango mbeti ni ye so ala ku fade. Na tapande, na peko ti gbâ ti ngu so ala mû ti manda na mbeti nga na gbâ ti abon so ala mû, mingi ti ala awara kua so ala aye ape. Na yâ ti mbeni rapport (Business Times) na Singapour, Rachel Mui atene: “Mingi ti azo so awara adiplôme ti ala awara kua ti sara ape.” Jianjie, mbeni koli so ayeke na doctorat na Taïwan, atene: “Mingi ti azo ayeke na choix ape, me ala yeda ti sara mbeni kua so ague oko ape na ye so ala manda.”

Ti ala so awara mbeni kua so ague oko na ye so ala manda apeut ti bâ so ye so ala ku fade ti wara na yâ ti gigi ti ala, ala wara ni ape. Na peko ti so Niran, mbeni koli so amanda mbeti na université na Europe, akiri na Thaïlande, lo wara mbeni kua so ague oko na ye so lo manda. Lo tene: “Tongana ti so mbi ku ni lani, diplôme ni a-aidé mbi ti wara mbeni kua so salaire ni akono. Me, a hunda ti tene mbi sara gbâ ti kua nga teti al’heure mingi si mbi wara nginza ni. Na nda ni, ndokua ni azia mingi ti azo ti kua ni na sese, même mbi kue. Mbi ga ti bâ so nzoni gigi ti kekereke adépend na kua ape.”

Même azo so ayeke na gbâ ti nginza, na bango ni gigi ti ala ayeke bien, me ala nga kue ayeke na akpale na yâ ti sewa ti ala, akpale ti seni nga ala yeke gi bê ti ala lakue na ndö ti nginza. Katsutoshi, mbeni koli na Japon, atene: “Mbi yeke lani na gbâ ti nginza, me mbi yeke na ngia ape ndali ti so azo asara bê na terê ti mbi nga ala son bê ti mbi.” Lam, mbeni wali so ayeke na Vietnam, atene: “Mbi bâ so mingi ti azo ayeke sara kue ti wara gbâ ti nginza ti tene gigi ti ala aga nzoni, me ti vrai ni, ala yeke gi bê ti ala mingi, ala yeke tï kobela nga ala yeke na dépression.”

Tongana ti Franklin, mingi ti azo aga ti bâ so ambeni kota ye ayeke dä na yâ ti gigi ti zo ahon mandango mbeti ayo nga na gingo mosoro. A hon ti tene ala zia lê ti ala na ndö ti aye ti sese, ambeni na popo ti ala asara kue ti duti mbeni nzoni zo nga ti sara nzoni na azo tongaso si gigi ti ala ti kekereke aga nzoni. Eskê aye so la ayeke sara si ala wara mbeni nzoni gigi ti kekereke? Article so ayeke ga na peko ayeke kiri tënë na ni.