Gue na tënë ti yâ ni

HUNDA TI AMASEKA

Nyen la mo doit ti hinga na ndö ti nyongo manga nga na manga ti électronique?

Nyen la mo doit ti hinga na ndö ti nyongo manga nga na manga ti électronique?

 “Na ndo so mbi yeke dä ayeke ngangu ti wara mbeni zo so ayeke na gbe ti ngu 25 so ade ti nyon manga ape.”Julia.

Na yâ ti article so e yeke bâ:

 Ye so mo doit ti hinga

  •   Manga apeut ti fâ zo. Nicotine ayeke mbeni yorö so ayeke na yâ ti manga so ayeke sioni mingi na apeut ti sara si zo aga ngbâa ni. Ti gue oko na mbeni ndokua so abâ lege ti seni na États-Unis (U.S. Centers for Disease Control and Prevention) atene: “Yongo manga ayeke mbeni ye so asara si azo na yâ ti dunia kue ayeke tï kobela na ala yeke kui jeune, mbeni ye so adoit fade ti si ape.”

     “Kua ti mbi ayeke ti sara échographie, na mbi yeke bâ a-image so afa tongana nyen la nyongo manga ayeke sara sioni na terê ti zo. Wungo ti asaleté so a iri ni plaque so adü na yâ ti bê ti azo so anyon lani manga ayeke mingi. Mbi bâ fini ti mbi na nene ni mingi ahon ti tene mbi nyon manga.”—Theresa.

     Mo hinga? Na yâ ti manga ayeke wara ayorö 7 000 tongaso, na mingi ti ayorö ni ayeke sara sioni na zo. Ngu oko oko, azo million mingi ayeke kui na akobela so nyongo manga ayeke ga na ni.

  •   Azo so ayeke nyon manga ti électronique ayeke nyon sioni yorö na yâ ti terê ti ala. Ambeni zo so anyon manga ti électronique, a yeke buba fufu ti ala na ala yeke kui. Nga, tongana ti senge manga, manga ti électronique ayeke na nicotine. Mbeni mbeti afa so, so nicotine ayeke sara si zo aga ngbâa ti manga, a peut nga “ti sara si amaseka aga ngbâa ti ambeni sioni yorö.”

     “Amolenge nga na amaseka aye ka amanga ti électronique so akpa bonbon wala cerise. So ye ni anzere nzerengo so, a sara si ala hinga akpale ti peko ni ape.”Miranda.

     Mo hinga? Aguru ti manga ti électronique ayeke gï senge ngu ape. A yeke na asioni yorö so ayeke gue na fufu ti mo.

 Akpale so nyongo manga apeut ti ga na ni

  1.  (1) Kpale ti li, li ti zo ni ayeke kpô ape, asentiment ti lo ayeke changé gï hio tongaso, surtout amaseka so cerveau ti ala angbâ ti développé

  2.  (2) Carie nga nyama ti pembe ti zo ni ayeke suku

  3.  (3) Kobela ti fufu nga na ti bê

     Asthme

     Maux d’estomac nga bê ti zo ni ayeke londo

 Ye so mo peut ti sara

  •   Gi ti hinga ye na ndö ni. Yeda ape na atënë kue so mo mä, na tapande, nyongo manga ayeke sioni ape wala apeut ti sara si mo sentir terê ti mo bien. Gi ti sara arecherche na ndö ni, nga mû nzoni desizion.

     Mama-ndia ti Bible: “Zo so lê ti lo ahan pëpe amä na bê na tënë kue, me zo so lê ti lo ahan agbu li kozo si lo bi gere ti lo.”—aProverbe 14:15.

     “Tongana mo gbu li na ndö ti aye so ayeke ga na peko ti nyongo manga, mo yeke bâ so ayeke ye ti ngia ape tongana ti so azo so iri ti ala awu nga na amba ti mo ti klase ayeke sara ni.”—Evan.

     Ti gbu li na ndö ni: Eskê amaseka so ayeke nyon manga ayeke vraiment na ngia? Eskê a yeke leke ala ti gbu ngangu na yâ ti angangu kpale laso nga na yâ ti angoi so ayeke ga? Wala ala yeke lu gï angongoa ti akpale?

  •    Anzoni lege ti hon ndö ti gingo bê. Anzoni lege ti hon ndö ti gingo bê andu aye so ayeke sara nzoni na mo, aye tongana sarango sport, dikongo ambeti nga ti passé temps na akamarade so ayeke encouragé mo. So mo yeke na aye mingi ti sara, a yeke sara si mo yeke na nzara ti nyon manga ape.

     Mama-ndia ti Bible: “Gingo bê asara si bê ti zo anze, me nzoni tënë asara si bê ti lo akiri awara ngia.”—aProverbe 12:25.

     “Azo apensé so nyongo manga nga na nyongo manga ti électronique ayeke aidé ala ti hon ndö ti agingo bê ti ala. Même si ayeke tongaso, a peut ti sara si ala sentir terê ti ala bien gï teti kete ngoi, me na pekoni apeut ti ga ande na ala kpale na yâ ti gigi ti ala kue. Ambeni nzoni ye ti sara ti hon ndö ti gingo bê ayeke dä.”—Angela.

     Ti gbu li na ndö ni: Ambeni nzoni ye wa la mo peut ti sara ti hon ndö ti gingo bê? Tongana mo bezoin mungo maboko, bâ article “Les jeunes s’interrogent : Comment faire face à l’inquiétude ?

Tongana mo pensé so nyongo manga ayeke aidé mo ti hon ndö ti gingo bê, a yeke tongana ti so mo kpe ngu-nzapa mo huru mo tï na yâ ti la mer; na a yeke sara si kpale ti mo ni aga ngangu.

  •    Leke terê ti mo ti hon ndö ti pression ti amba ti mo. Pression ni apeut ti ga na lege ti amba ti mo ti klase wala même na lege ti angia so mo soro. Afilm, aye so a fa na télé, nga na aréseaux sociaux ayeke fa ka nyongo manga tongana mbeni ye so ayeke nzoni nga so asara si zo ayeke na ngia.

     Mama-ndia ti Bible: “Abiazo . . . asara si ngangu ti gbungo li ti ala ni aga nzoni awe ti hinga popo ti ye ti nzoni na ye ti sioni.”—aHébreu 5:14.

     “Na temps so mbi yeke lani na ekole, amba ti mbi arespecté mbi ndali ti so mbi nyon manga ape. Même ala défendre mbi, na peko ti so mbi fa na ala so mbi yeke nyon manga ape. Tongaso, tongana mo fa na azo so mo yeke nyon manga ape apeut ti bata mo—Anna.

     Ti gbu li na ndö ni: Tongana nyen la mo peut ti dö sese na pression ti amba ti mo? Eskê mo peut ti rappelé na mbeni temps so mo sara ni awe? Tongana mo bezoin mungo maboko ti dö sese na pression ti amba ti mo, bâ mbage “Contre la pression du groupe” na yâ ti chapitre 15, ti buku Les jeunes s’interrogent — Réponses pratiques, Volume 2.

  •   Soro akamarade ti mo na lege ti ndara. Mo yeke tara ande ti nyon manga wala manga ti électronique ape tongana akamarade ti mo ayeke na même bango ndo so mo yeke na ni na ndö ti asarango ye ni so.

     Mama-ndia ti Bible: “Zo so ayeke fono na azo ti ndara, fade lo yeke ga zo ti ndara; me zo so ayeke sara kamarade na azo ti buba, lo yeke bâ sioni dä.”—aProverbe 13:20, Mbeti ti Nzapa, Tënë so amu fini.

     “Ti sara kamarade na azo so ayeke na asarango ye tongana kangango bê ti ku nga na dutingo be-ta-zo ayeke aidé mo mingi. Tongana mo bâ so sarango ye ti ala aga na aye ti nzoni na ala, a yeke pusu mo ti sara ye tongana ala.”—Calvin.

     Ti gbu li na ndö ni: Eskê akamarade ti mo ayeke sara si mo duti na anzoni sarango ye nga na nzoni seni, wala ala yeke sara si ayeke ngangu na mo?

 Ka ti mbangi ayeke tongana nyen?

 Azo mingi atene so mbangi asara sioni na zo ape. Me so mvene la.

  •   Amaseka so ayeke nyon mbangi apeut ti ga ngbâa ni. Gingo nda ti ye afa so mbangi apeut ti buba cerveau ti zo, na asara si zo agbu li nzoni ape.

  •   Mbeni ndokua so abâ tënë ti seni na États-Unis (U.S. Substance Abuse and Mental Health Services Administration) atene: “Gingo nda ti ye afa so mingi ti azo so ayeke nyon mbangi ayeke wara kpale na azo, ala yeke wara nzoni note na ekole ape, ala yeke réussir na kua ti ala ape, nga gigi anzere na ala ape.”

     “Mbi ye lani ti nyon mbangi ti tene mbi hon ndö ti gingo bê ti mbi. Me na temps so mbi gbu li na ndö ti ye ti peko ni, so mbi yeke ga ande ngbâa ni, mbi yeke dépensé nginza ndali ni nga na effet so nyongo mbangi ayeke sara na ndö ti seni ti mbi; mbi ga ti bâ so nyongo mbangi ayeke sara si gingo bê ti mbi ni akiri aga pire.”—Judah.