Gue na tënë ti yâ ni

A-Néphilim ayeke lani azo wa?

A-Néphilim ayeke lani azo wa?

Kiringo tënë ti Bible

 A-Néphilim ayeke lani na fini na ngoi ti Noé. Ala yeke lani ayongoro zo, so ayeke na ngangu mingi ahon azo, na ala yeke sara ye lani na ngangu mingi. Asioni ange na amolenge-wali ti azo la abungbi si adü ala. a

 Bible atene so “amolenge ti tâ Nzapa abâ so amolenge-wali ni ayeke pendere.” (Genèse 6:2). ‘Amolenge ti Nzapa’ ni so ayeke acréature ti yingo so ake lani yanga ti Nzapa na ngoi so ala dö “tâ ndo ti duti ti ala [na yayu] azia,” ala mû terê ti zo na “ala mû awali kue so ala ye ti mû.”—Jude 6; Genèse 6:2.

 Ala na awali ni adü amolenge, na amolenge ni so ayeke tongana tanga ti amolenge ape ndali ti so a yeke a-ange na azo la adü ala (Genèse 6:4). A-Néphilim ayeke ayongoro zo so ayeke zia mbeto lani na yâ ti azo mingi, ala sara si sarango ye ti ngangu amû ndö ti sese (Genèse 6:13). Bible atene so ala yeke lani “awangangu ti giriri, azo so iri ti ala awu mingi.” (Genèse 6:4). Tongana ngoi ayeke hon, azo atï nga na peko ti ala na sarango aye ti ngangu na amba ti ala azo.—Genèse 6:5; Nombre 13:33. b

Aye so azo atene na ndö ti a-Néphilim

 Aye so azo atene: A-Néphilim angbâ na fini même juska laso na ngoi ti e.

 Tâ tënë ni: Jéhovah asara lani si kota ngu apika na afuti asioni zo ti dunia ni lani. A-Néphilim nga na azo ti sioni kue akui lani legeoko. Me, Noé na azo ti sewa ti lo asara lani ye so anzere na bê ti Jéhovah, na a yeke gï ala la Jéhovah abata ala lani na fini na ngoi ni kâ.—Genèse 6:9; 7:12, 13, 23; 2 Pierre 2:5.

 Aye so azo atene: A-ange la ayeke ababâ ti aNéphilim ape.

 Tâ tënë ni: A iri ababâ ti aNéphilim “amolenge ti tâ Nzapa”. (Genèse 6:2). Bible asara nga kua na iri ni so ti sara tënë ti a-ange (Job 1:6; 2:1; 38:7). A-ange ayeke lani na ngangu ti mû terê ti zo (Genèse 19:1-5; Josué 5:13-15). Bazengele Pierre asara lani tënë ti “ayingo so ayeke na da ti kanga, ayingo so ake yanga ândö na ngoi ti Noé, ngoi so Nzapa angbâ lani ti kanga bê ti lo ti ku”. (1 Pierre 3:19, 20). Gï na ndö ti oko tënë ni so, Jude so ayeke nga mbeni oko ti azo so asû Bible afa so ambeni ange ‘abata lani kozo ndo ti ala pëpe, me ala dö tâ ndo ti duti ti ala azia.’—Jude 6.

 Aye so azo atene: A-Néphilim ayeke lani asioni ange.

 Tâ tënë ni: Tongana e bâ atënë so angoro versê ti Genèse 6:4, e yeke bâ so aNéphilim ayeke lani a-ange ape. A-ange so amû lani terê ti zo na awali la abungbi si adü ala. Na peko ti so a-ange ni amû “awali kue so ala ye ti mû”, Jéhovah atene lani so tongana ngu 120 ahon, ni yeke ga ti futi asioni zo ti dunia ni so lani (Genèse 6:1-3). Mbaï ni akiri afa so “na ngoi ni so” a-ange so amû lani terê ti zo “angbâ ti bungbi na amolenge-wali ni” ala na ala adü “awangangu ti giriri,” so a iri ala aNéphilim.—Genèse 6:4.

a Tënë ti Hébreu so a kiri pekoni na “Néphilim” aye peut-être ti tene “Azo ti kindango azo.” Mbeni mbeti (Wilson’s Old Testament Word Studies) atene so tënë ni so aye ti sara tënë ti akoli so “ayeke sara ye ti ngangu na zo, so ayeke mû aye ti azo na ngangu nga ayeke sara si amba ti ala atï.”

b Tongana ti so Nombre 13:33 afa, amolenge ti Israël so ague lani ti bembe ndo abâ lani ambeni zo so yongo ti ala adabe ti ala na mbaï ti aNéphilim so akui asara lani angu mingi kozo awe.—Genèse 7:21-23.