Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

“Bɛsonle bolɛ.”​—MATEYU 10:31

Asoo Nyamenle Nwu Wɔ Ɔ?

Asoo Nyamenle Nwu Wɔ Ɔ?

MƆƆ ABƆDEƐ KILEHILE YƐ LA

Saa bɛwo adɔma ɛkɛ ne ala a, dɔnehwele ko ne mɔɔ limoa la le mekɛ mɔɔ anwo hyia kpalɛ a. Duzu ati ɔ? Ɔluakɛ saa mrɛladane bikye bɛ mra kpalɛ wɔ dɔnehwele ko ne mɔɔ limoa wɔ bɛ awolɛ nu la anu a, ɔboa wɔ bɛ ɛnyilɛ nu na ɔmaa bɛte kpɔkɛ. *

Duzu a ka ɛrɛladane ɔmaa ɔnyia ɛhulolɛ ɔmaa ɔ ra adɔma ɛ? Abɔlɔba Jeannette Crenshaw hilele nu wɔ The Journal of Perinatal Education ne anu kɛ: Wɔ mekɛ ɛhye anu, nwonane ne ye oxytocin, mɔɔ le debie bie mɔɔ wɔ nwonane ne anu la dɔɔnwo na “ɔmaa nganeɛ mɔɔ ɛrɛladane ne te maa ye adɔma ne la yɛ kpole na yemɔ maa ɔsɔ ye, ɔnea ɔ nyunlu na ɔmaa ye nyɛfonlɛ.” Nwonane ne eza ye debie fofolɛ mɔɔ “boa ninli ne ɔmaa ɔnyia ɛhulolɛ ɔmaa ɔ ra ne ndɛndɛ” na ɔmaa ninli ne bikye kakula ne kpalɛ. Duzu ati a ɛhye le debie titili a?

Kɛzi ɛrɛladane nee ɔ ra bikye bɛ nwo kpalɛ la le debie mɔɔ Gyihova Nyamenle, * yɛ Bɔvolɛ ne mɔɔ lɛ ɛlɔlɛ la a yɛle a. Belemgbunli Devidi hanvole Nyamenle kɛ ‘ɔyele ye ɔvile ɔmɔ akunlu’ na yeamba debie biala ando ye wɔ ye mame asa nu la. Ɔyɛle asɔne kɛ: “Bɛvale me bɛdole ɛ nwo zo ɔvi me awolɛ nu; yɛɛ suminli kɛ ɔmɔ wole me la wɔmɔ a ɛle me Nyamenle a.”​—Edwɛndolɛ 22:9, 10.

SUZU NWO: Saa Nyamenle a bɔle deɛ kpomgbondee ɛhye amaa ɛrɛladane ava debie biala mɔɔ ɔ ra ne hyia nwo la amaa ye a, asoo yɛnrɛhola yɛnrɛha kɛ “yɛle Nyamenle amra” mɔɔ ɔdwenle yɛ nwo ɔ?​—Gyima ne 17:29.

MƆƆ BAEBOLO NE KA YE WƆ NYAMENLE ANYE MƆƆ WƆ YƐ NWO ZO ANWO LA

Gyisɛse Kelaese mɔɔ ze Bɔvolɛ ne tɛla awie biala la hanle kɛ: “Bɛndɔne ngɛsanloma nwiɔ kapɛlɛ ɔ? Noko bɛ nuhua ko bɔbɔ ɛndɔ aze mɔɔ bɛ Ze ne ɛnze nwolɛ ɛhwee a. Na bɛ ti zo enrinli bɔbɔ bɛdia ɔ muala. Yemɔti bɛmmasulo; bɛsonle bolɛ bɛtɛla ngɛsanloma dɔɔnwo.”​—Mateyu 10:29-31.

Yɛ nuhua ekyi bie a bu nloma ngyikyi ɛhye mɔ a, na akee saa nuhua bie tɔ aze a, ɔ nwo edwɛkɛ ɛngyia yɛ fee. Noko yɛ anwuma Selɛ ne nwu bɛ nuhua ko biala! Nloma dɔɔnwo bɔbɔ anwo ɛngyia ye ɛndɛla menli. Ɛzukoalɛdeɛ ne ɛne: ‘Mmasulo’ kɛ Nyamenle ɛnnwu wɔ. Nɔhalɛ nu, ɔ nye die ɛ nwo kpalɛ!

Nyamenle kpondɛ yɛ boɛyɛlɛ na ɔfi ɛlɔlɛ nu ɔnea yɛ nwo zo

Ngɛlɛlera ne maa yɛnyia anwodozo

  • “[Gyihova] anye wɔ ɛleka biala, ɔnwu mɔɔ le kpalɛ nee mɔɔ le ɛtane la amuala.”​—MRƐLƐBULƐ 15:3.

  • “[Gyihova] anye wɔ tenlenema anwo zo, yɛɛ ɔte bɛ ɛzunlɛ.”​—EDWƐNDOLƐ 34:15.

  • “Wɔ ɛhulolɛ kpundii ne ati mebali fɛlɛko na me nye alie, ɔboalekɛ wɔnwu me amaneɛnwunlɛ; wɔnwu munzule mɔɔ ɛdo me la.”​—EDWƐNDOLƐ 31:7.

“MENDELE NGANEƐ KƐ GYIHOVA ƐNGULO ME”

Saa yɛnwu kɛ Nyamenle kpondɛ yɛ boɛyɛlɛ na ɔfi ɛlɔlɛ nu ɔnea yɛ nwo zo a, asoo ɔbaha yɛ ɛbɛlabɔlɛ? Kpalɛ kpalɛ. Hannah * mɔɔ vi England la hilehilele nu kɛ:

“Fane dɔɔnwo ne ala ɛnee mete nganeɛ kɛ Gyihova ɛngulo me edwɛkɛ yɛɛ ɔndie me asɔneyɛlɛ. Ɛnee mete nganeɛ kɛ menlɛ diedi la ati ɔ. Mendele nganeɛ kɛ ɔlɛtwe me nzo anzɛɛ yekpo me ɔluakɛ me nwo ɛngyia. Mendele nganeɛ kɛ Nyamenle ɛndwenle me nwo.”

Noko akee, kɛkala Hannah ɛnwu ye kɛ Gyihova anye wɔ ɔ nwo zo na ɔkulo ye. Duzu a maanle ye adwenle hakyile a? Ɔhilele nu kɛ: “Ɛnee ɔle ngyikyi ngyikyi. Mekakye Baebolo nwo ɛdendɛlɛ bie mɔɔ bɛmaanle ye ɛvolɛ dɔɔnwo mɔɔ ɛze la. Ɛnee ɔfale Gyisɛse ɛkpɔnedeɛ ne anwo. Ɔnyianle tumi kpole wɔ me nwo zo, ɔmaanle menyianle anwodozo kɛ Gyihova kulo me. Na saa ɔbua me asɔneyɛlɛ a, ɔmaa mesu. Ɔluakɛ menwunle kɛ Gyihova kulo me. Eza Baebolo ɛzukoalɛ yɛɛ Kilisienema nyianu mɔɔ mekɔ la, ɛmaa mezukoa Gyihova anwo debie dɔɔnwo, ye subane yɛɛ kɛzi ɔte nganeɛ ɔmaa yɛ la. Kɛkala menwu ye wienyi kɛ Gyihova gyi me nzi yɛɛ ɔkulo yɛ muala na ɔlɛ ɛhulolɛ kɛ ɔbaboa yɛ nuhua ko biala.”

Mɔɔ Hannah hanle la maa anwosesebɛ. Noko kɛzi ɛbanyia anwodozo kɛ Nyamenle te wɔ edwɛkɛ bo na ɔze kɛzi ɛte nganeɛ la ɛ? Edwɛkɛ mɔɔ doa zo la babua kpuya zɔhane.

^ ɛden. 3 Ɔyɛ se ɔmaa mrɛladane bie mɔ mɔɔ nyia awolɛ nu ewule bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye postpartum depression la kɛ bɛbabikye bɛ mra ne mɔ kpalɛ. Noko akee, ɔnle kɛ bɛte nganeɛ kɛ ɔle bɛ nvonleɛ. U.S. National Institute of Mental Health ka kɛ, “nwonane nu nee nganeɛdelɛ nu ninyɛne bie a fa ewule ɛhye ba a . . . na tɛ kɛ bie a ɔle ninli ne nvonleɛ.” Saa ɛkulo kɛ ɛnwu ɛhye anwo edwɛkɛ dɔɔnwo a, nea Understanding Postpartum Depressionmɔɔ wɔ June 8, 2003, Awake! ne anu la.

^ ɛden. 5 Baebolo ne maa yɛnwu kɛ Nyamenle duma a le Gyihova.​—Edwɛndolɛ 83:18, NW.

^ ɛden. 15 Bɛhakyi aluma bie mɔ mɔɔ wɔ edwɛkɛ ɛhye mɔ anu la bie mɔ.